O problemima sa bosansko-hercegovačkim popisom raspravljano na manifestaciji koju je organizovao IWPR
Stručnjaci kažu da je popis predstavljao manipulaciju sa političkim ciljevima i da je podstakao etničke tenzije.
O problemima sa bosansko-hercegovačkim popisom raspravljano na manifestaciji koju je organizovao IWPR
Stručnjaci kažu da je popis predstavljao manipulaciju sa političkim ciljevima i da je podstakao etničke tenzije.
Konačni rezultati bosansko-hercegovačkog popisa, izvršenog 2013. godine, biće obezvređeni otvorenom politizacijom samog procesa, kao i brojnim neregularnostima u njegovom sprovođenju – tvrde učesnici okruglog stola koji je u organizaciji IWPR-a prošlog meseca održan u Sarajevu.
Taj okrugli sto održan je 20. decembra, nedugo po objavljivanju IWPR-ovog specijalnog izveštaja pod naslovom "Popis stanovništva BiH povećava jaz između različitih etničkih skupina", koji je bio posvećen prvom popisu koji je u Bosni i Hercegovini (BiH) održan posle 1991. godine.
Popis je proveden u dva BiH-entiteta – Federaciji i Republici Srpskoj (RS). Stanovništvo Federacije je uglavnom, mada ne i isključivo, bošnjačko i hrvatsko; dok je u RS pretežno srpsko, ali ne u potpunosti.
Osim o tome gde žive, popisni obrazac je pojedince pozvao da se izjasne o tome sa kojom se etničkom grupom identifikuju, pri čemu su u njemu bila sadržana i tesno povezana pitanja maternjeg jezika i veroispovesti.
Objavljivanje podataka sa popisa stanovništva počeće u julu ove godine.
Učesnici rasprave održane u sklopu okruglog stola IWPR-a ukazali su na to da je prilikom popisa akcenat bio na nacionalnosti i veroispovesti, umesto na stepenu ekonomskog blagostanja i obrazovanja ljudi.
Kao profesorka ekonomije na Sarajevskom Univerzitetu i članica Predstavničkog doma (tj. donjeg doma Parlamentarne skupštine BiH), Azra Hadžiahmetović je rekla kako se moglo i očekivati "da će popis postati političko pitanje, s obzirom na sve ono što se u nedavnoj prošlosti dešavalo u Bosni i Hercegovini".
Ona je napomenula kako su, uprkos tome što sve trenutne i potencijalne članice Evropske Unije prilikom popisa moraju koristiti iste osnovne standarde i metodologiju, "bosansko-hercegovački političari načinili grešku time što su dodali pitanja o nacionalnosti, koja uopšte nisu obavezna".
"Mislim da je dodavanje etničke komponente popisu žalosno", nastavlja ona. "Po mom mišljenju, bilo bi daleko važnije da se popis iskoristi kao prilika za sticanje socijalne slike o čitavom našem stanovništvu, ili za bolje razumevanje brojnih migracija koje su se u ovoj zemlji odigrale tokom poslednje dve decenije."
Hadžiahmetovićeva je rekla kako su neposredno pred popis organizacije civilnog društva bile usredsređene na "unapređenje ili odbacivanje etničke komponente popisa, umesto na zagovaranje sveobuhvatnijeg demografskog pristupa".
Kao predsednik Foruma građana Tuzle, Vehid Šehić je rekao kako je od samog početka bilo jasno da se popis stanovništva koristi kao sredstvo za produbljivanje etničkih podela.
"Uzmite primer jednog bošnjačkog građanskog aktiviste, koji tvrdi da po popisu 53 procenta stanovništva čine Bošnjaci, i da će ta činjenica značajno promeniti situaciju na terenu", nastavio je on. "Šta je time hteo da kaže? Da će Bosna i Hercegovina postati bošnjačka država? Da će drugima biti uskraćena njihova ustavna prava? To je veoma opasna i anti-ustavna izjava."
Šehić je ukazao na to da se ne smatra pripadnikom niti jedne od nacija koje tvore „sveto trojstvo" – bošnjačke, hrvatske ili srpske. Što, kako je rekao, "predstavlja veoma neprijatnu poziciju".
"Kao neko ko odbija da se izjasni o etničkoj pripadnosti, ja nemam jednaka prava kao ostali", kazao je on. "A ta prava neću imati sve dok mi ih Ustav uskraćuje, dok me sprečava da kao pojedinac, kao građanin ove zemlje, raspolažem svim pravima."
Po Ustavu je članstvo u tročlanom predsedništvu i petnaestočlanom Domu naroda – gornjem domu, koji nalikuje senatu – eksplicitno ograničeno na te tri etničke grupe. Godine 2009., Evropski sud za ljudska prava je doneo presudu po kojoj su te ekskluzivne odredbe diskriminatorske, pri čemu političari tek treba da se usaglase oko toga kako će reagovati na tu odluku.
Potom je, kao aktivista organizacije Popis monitor – koju su lokalna nevladina udruženja osnovala za potrebe praćenja popisa – Dalio Sijah ukazao na brojne probleme o kojima je izveštavano tokom popisa. Neki od njih su tehnički, ali ih se većina odnosi na razne pokušaje manipulisanja brojem pripadnika različitih etničkih grupa.
Prilikom popisa stanovništva, Popis monitor je primio preko 1,000 poziva, a posredstvom internet-stranice mu je stiglo i 250 izveštaja o nepravilnostima. U preko stotinu njih se navodi da su popisivači ispitanicima sugerisali kako da se izjasne.
Učesnik panela Darko Brkan je, kao predstavnik udruženja "Zašto ne", rekao kako su bosansko-hercegovačke institucije sporo reagovale na slučajeve napadnog kršenja zakona o popisu – ako su uopšte i reagovale.
"Popisna dokumentacija sa podacima prikupljenim od pojedinaca ostala je čak 20 dana bez zaštite i lišena nadzora", kazao je on. "A onda su, upkos tome, predstavnici Eurostata [Statističke kancelarije Evropske Unije] došli u Bosni i Hercegovinu, da bi rekli kako je urađen veliki posao."
Drugi razlog za zabrinutost leži u činjenici da je proces bio decentralizovan – dodao je on.
"Na opštinama je bilo da odaberu i obuče popisivače, a naravno da je to otvorilo velike mogućnosti za manipulaciju", objasnio je Brkan.
Panel je zaključio kako kombinacija ta tri faktora znači da će krajnji produkt biti od male praktične koristi za bosansko-hercegovačko društvo.
Hadžiahmetovićeva je upozorila na to da će usled brojnih nepravilnosti i kontroverzi koje prate čitav proces "rezultati ovog popisa biti gotovo neupotrebljivi, i da neće imati nikakvog značaja za oblikovanje ekonomske ili socijalne politike u ovoj zemlji.
"Jedina stvar koju možemo da uradimo jeste da učimo na greškama koje smo ovoga puta počinili, kako bismo onda možda narednog puta, kada se bude održavao sledeći popis, bolje uradili posao."
Velma Šarić izveštava za IWPR iz Sarajeva.
