Albanski Premijer, Najmladji U Evropi

Ilir Meta, novi premijer sa nepristranim pogledom na kosovsku krizu obecava brze rezultate u borbi za red, a protiv korupcije.

Albanski Premijer, Najmladji U Evropi

Ilir Meta, novi premijer sa nepristranim pogledom na kosovsku krizu obecava brze rezultate u borbi za red, a protiv korupcije.

Thursday, 10 November, 2005

Ilir Meta, novi socijalisticki premijer Albanije, star trideset godina, predstavlja najmladjeg premijera Evrope. On je obecao da ce slediti korake svog prethodnika, Pandelija Majka i nastaviti sa prethodnim vladinim projektom stvaranja uslova da bi se zemlja integrisala u Evropsku zajednicu i redove NATO.


Meta, osnivac socijalisticke grupe mladih FRESH, pojavio se kao premijer posle kompromisa izmedju stare garde politicara i mladje generacije koja u poslednjih nekoliko godina forsira vecu politicku kontrolu.


Majko je dao ostavku na mesto premijera u oktobru posle poraza od Fatosa Nanoa na mesto predsednika vladajuce Socijalisticke partije. Majko je zamenio Nanoa na mestu premijera prethodne godine posle pokusaja udara od strane opozicione Demokratske partije.


Odnosi izmedju Nanoa i Majka su zahladili posle susreta Majkoa i Berishe u vezi sa strajkom studenata i kosovskom krizom. Nano je proveo cetiri godine u zatvoru za vreme predsednickog mandata Berishe. Odnosi izmedju njih su od tada u losem stanju i doprinose poteskocama zemlje koja ulaze napore da odbaci svoju komunisticku proslost.


Diplomirani ekonomista i amaterski dizac tegova, Meta je zadrzao u celini kabinet koji je nasledio od Majka. Samo je cetiri ministra smenjeno. Prvi put u istoriji naimenovana je zena, Makbule Ceco, na mesto zamenika ministra spoljnih poslova.


"Ova vlada nije proizvod krize vec nastavak Majkove vlade", rekao je Meta. On je dodao da ce vlada i dalje biti u vezi sa opozicionom Demokratskom partijom, bivseg predsednika Sali Berishe, izabranog za lidera ove stranke krajem septembra.


Meta, za razliku od Nanoa i Berishe, nema veze sa starom komunistickom prosloscu, instistirao je da je "otvoren za dijalog" sa opozicionim demokratama "ne zbog licnih ubedjenja vec zbog ustavnih nacela".


Ostre politicke borbe, porast organizovanog kriminala i totalni nedostatak unutrasnjih investicija muce Albaniju od kako je doslo do pada starog sistema 1990.godine. Anti-vladine demonstracije 1997.godine, dovele su do kolapsa policije i vojske kao i otimanja miliona komada oruzja.


Atentat na vodeceg politicara Demokratske partije Azema Hajdarija, isprovocirao je pokusaj drzavnog udara.


Sa pocetkom ratnih dejstava na teritoriji susednog Kosova, Majko se drzao u sredini izmedju nacionalistickih zahteva za mesanje Albanije i naloga Zapada da se Albanija drzi van konflikta.


Sa prilivom od oko 500 hiljada izbeglica, Meta je preuzeo vodjstvo nad vladinim merama za resavanje krize u Albaniji.


Za razliku od svojih prethodnika, Meta je uspeo da zaobidje favorizovanje bilo koje politicke grupe na Kosovu. On je stoga covek na pravom mestu za uspostavljanje veze izmedju Albanskih vodja i Kosovskih Albanaca.


Meta je rekao da ocekuje da ce doci do jakih veza sa svim politickim grupama Kosova, ali da " sam narod na Kosovu mora odluciti na izborima ko ce ih voditi". Meta je rekao de ce njegova vlada podrzavati napore da se obezbedi pravo kosovskih Albanaca za samoopredeljenje.


Albaniji su ocajnicki potrebna strana ulaganja ali politika razdora, povecana stopa kriminala, i rasprostanjena korupcija i dalje slabe zemlju i cine je neprivlacnom za strana ulaganja. Zapadne vlade jasno stavljaju do znanja da je Albaniji potrebna sigurnost i da im je stalo da se nastavi Majkova politika.


Medjunarodni monetarni fond pozvao je da se ubrza privatizacija banaka i drugih strategijskih sektora kao i da se sprovedu mere da bi se poboljsala efikasnost civilnog sektora, ukljucujuci vece plate.


Ilir Meta ima dosta zajednickog sa svojim prethodnikom, obojica su mladi i zapadnog obrazovanja. Medjunarodni posmatraci su, medjutim, pozdravili dolazak coveka koji hladnije misli i pragmaticniji je politicar. Meta je, medjutim, mnogo vise pod kontrolom Fatosa Nanoa, bivseg komunistickog vodje nekadasnje vladajuce komunisticke Socijalisticke partije.


Zapadne vlade i dalje brine duboki politicki razdor koji razdvaja dva politicka lidera, Nanoa i Berishu. One takodje strahuju za buduci razvoj demokratije u zemlji.


Novi premijer Albanije ima pune ruke posla da bi uspeo premostiti ovaj razdor i odrzati zajedno gradjansko drustvo. Meta, medjutim, izgleda neustrasivo obecava da ce nastaviti sa Majkovim politickim procesom reformi i izvesti Albaniju iz krize u koju je zapala padom komunizma.


Albania, Kosovo
Frontline Updates
Support local journalists