IZBORI PODELILI BOSANSKU POLITIKU

Progresivne politicke partije nisu ostvarile ocekivanja u toku trecih posleratnih opstih izbora u Bosni.

IZBORI PODELILI BOSANSKU POLITIKU

Progresivne politicke partije nisu ostvarile ocekivanja u toku trecih posleratnih opstih izbora u Bosni.

Tuesday, 6 September, 2005

Bosanska politicka scena u toku sledece dve godine bice podeljena na umerene i nacionalisticke partije, sudeci po prvim preliminarnim rezultatima opstih izbora odrzanih proslog vikenda.


Progresivne partije polako popunjavaju razliku u odnosu na nacionalne partije, nastavljajuci trend prethodnih posleratnih izbora, ali nisu postigle rezultate kakvi su ocekivani.


Posto nijedna stranka nije dobila natpolovicnu vecinu, formiranje vlada na nivou entiteta i drzave bi moglo predstavljati problematican proces.


“Ocekujemo formiranje koalicionih vlada”, rekao je Luke Zahner, portparol Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, OSCE, koja je od kraja rata u Bosni zaduzena za organizovanje bosanskih izbora.


Preliminarni rezultati na osnovu 90 odsto prebrojanih glasova, pokazuju da jos uvek raste podrska opozicionoj Socijaldemokratskoj partiji, SDP.


Na drzavnom nivou, SDP je blizu nacionalisticke Srpske demokratske stranke, SDS, koja je dobila nekih 244.000 glasova.


Izgleda da je ozivela partija SDS, ciji je osnivac najtrazeniji ratni zlocinac, Radovan Karadzic. Pa, ipak, kada se pogledaju ovi rezultati, covek bi trebalo da se seti da vecina njenih pristalica dolazi iz redova Srpske radikalne stranke, SRS, kojoj je zabranjeno da ucestvuje na izborima.


Ukoliko se uporede kombinovani SDS-SRS rezultati iz 1998.godinu, opsti izbori iz 2000. godine pokazali su da opada broj srpskih biraca koji su podrzavali ekstremnu opciju.


Uprkos zestokoj predizbornoj kampanji, vladajuca Hrvatska demokratska zajednica, HDZ, registrovala je pad popularnosti, bar za 20.000 glasova u odnosu na rezultate iz 1998.godine.


Sudeci po ovim brojkama nijedna od stranaka nema apsolutnu vecinu bilo u drzavnom parlamentu ili parlamentu entiteta, sto je jos jedno poboljsanje u odnosu na prethodne opste izbore kada su nacionalisticke partije odnele uverljivu pobedu.


Medjutim, ovi pozitivni trendovi, samo su trenutno ublazili razocaranje mnogih lokalnih i medjunarodnih eksperata koji veruju da su opozicione partije podbacile.


Opste prihvaceno misljenje je da je prljava i zestoka predizborna kampanja HDZ i SDA podstakla etnicka strahovanja i tenzije, oduzevsi znacajan broj glasova opozicionim partijama u celoj zemlji.


U toku predizbornog perioda, ove dve stranke uspele su da odvrate paznju javnosti sa egzistencijalnih pitanja na nacionalizam iz proslosti. Govori koji podsticu etnicko nasilje i tenzije veoma su licili uvodu u rat u Bosni 1992.godine.


Klimaks ovih kampanja predstavljao je ilegalni referendum koji su organizovali bosansko-hrvatski ekstremisti da bi pripremili teren za odvajanje Hercegovine od ostatka Bosne, u slucaju da izborni rezultati ne budu onakvi kakve bi oni zeleli.


Ova doskocica HDZ-a pokazala se efikasnom. Ova stranka dobila je vise glasova nego u vreme lokalnih izbora u aprilu, i znacajno vise nego sto su poslednjih meseci pokazivali nalazi ispitivanja javnog mnenja. Da bude jos gore, radikalna retorika HDZ pogodila je ne samo hrvatske vec i muslimanske i srpske glasace u Bosni.


Referendum ove stranke stvorio je “nacionalisticke domino posledice”, povecavanjem podrske SDS i SDA.


Iako je nekoliko medjunarodnih zvanicnika pozdravilo novembarske izbore kao uspesne, razvoj dogadjaja i izjave poslednjih dana pokazuju da su oni daleko od savrsenih.


U cetvrtak po podne, potkomisija za izborne zalbe, EASC, izjavila je da je referendum HDZ-a predstavljao “ozbiljnu povredu izbornih pravila i propisa”. Ovo telo zabranilo je zastupnicke mandate pojedinim kandidatima HDZ zbog odbijanja ove stranke da objavi svoje finansijske aranzmane.


EASC je upozorila da HDZ moze biti ozbiljnije kaznjena ukoliko ne ispuni ovaj zahtev. Ova partija je za uzvrat izjavila da nece ucestvovati u radu novih skupstina i vlada sve dok EASC ne povuce svoje sankcije.


EASC je takodje uklonila kadidate SDA partije i Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Harisa Silajdzica, zbog povreda izbornih pravila i propisa.


Pored toga, Izborna komisija, PEC, rekla je da ce ukinuti mesta koja je SDS dobila u Srebrenici, gde su zajedno sa opstim, odrzani i lokalni izbori. Ovaj potez povucen je nakon sto je OSCE potvrdila da su neki lokalni zvanicnici bili umesani u izborne mahinacije, od zastrasivanja biraca do dopustanja pojedincima da vise puta glasaju.


PEC je izjavila da je SDS-u nalozeno do 24. novembra da odstrani zvanicnike koji su bili umesani u ove neregularnosti i da se javno od njih distancira. Ukoliko ova partija to odbije, upozorena je da bi mogla izgubiti i preostala mesta koja je dobila u Srebrenici.


EASC i PEC jos uvek razmatraju desetinu tuzbi i zalbi drugih politickih partija i organizacija i njihove odluke mogu i dalje uticati na rezutlate, premda ne znacajno.


Jasno je da su treci posleratni izbori u Bosni ucvrstili opozicionu SDP stranku, izjednacivsi je sa ostalim ekstremnim partijama. Medjutim, posto nijednoj partiji nije poslo za rukom da dobije parlamentarnu vecinu, sada je na manjim strankama da odluce koje ce glavne partije formirati vlade na nivou drzave i entiteta.


Janez Kovac je redovni IWPR izvestac.


Frontline Updates
Support local journalists