PLAN ZA DECENTRALIZACIJU KOSOVA NA UDARU KRITIKE

Opozicija tvrdi da ce decentralizacija Kosova ojacati srpske enklave i odneti previse novca.

PLAN ZA DECENTRALIZACIJU KOSOVA NA UDARU KRITIKE

Opozicija tvrdi da ce decentralizacija Kosova ojacati srpske enklave i odneti previse novca.

Plan kosovske vlade o decentralizaciji vlasti u pet opstina naisao je na ostru kritiku kosovskih opozicionih partija.


One tvrde da plan, koji je javnosti predstavljen 22. februara, previse skup i da oznacava prakticno prihvatanje podele lokalne vlasti na etnickoj osnovi.


Sudeci po ovim napadima, u kosovskom parlamentu ce 10. marta, kada ovaj plan treba da se nadje na dnevnom redu, uslediti zucna rasprava.


Ovaj plan (koji ce, ako bude uspesan, biti primenjen i na druga mesta) predvidja stvaranje pet novih opstina u kojima ce lokalni izabrani zvanicnici imati ista ovlascenja kao i postojeca opstinska veca.


Jedna od novih opstina bice Gracanica, srpska enklava koja se nalazi osam kilometara jugoistocno od Pristine. Druga je Partes, pretezno srpska zajednica pored Gnjilana.


Preostale tri opstine su etnicko tursko selo Mamusa pored Prizrena i dve zajednice etnickih Albanaca, Junik u Decanima i Hani i Elezit u Kacaniku.


U skladu s planom, nove opstinske institucije ce funkcionisati tokom probnog perioda od 18 meseci. Ako se pokazu uspesnim, ucestvovace na lokalnim izborima 2006. godine.


Ministar lokalne samouprave Lutfi Haziri navodi da probni period predstavlja samo eksperiment.


"Ako posle perioda od 18 meseci Gracanica, recimo, ne ostvari zadovoljavajuci nivo uprave, onda vise nece predstavljati opstinu, vec ce ponovo biti obicno selo", kaze on.


Plan je i pored toga osudila opozicija na cijem se celu nalazi Demokratska partija Kosova (PDK) Hasima Tacija.


On je 23. februara sa svojim poslanicima napustio Skupstinu Kosova u trenutku kada je predsednik skupstine odbio da plan o decentralizaciji po hitnom postupku uvrsti u dnevni red zasedanja.


Na konferenciji za stampu koja je kasnije odrzana, sef poslanickog kluba PDK Jakup Krasnici je izjavio da je plan nelegalan.


"Stvaranje novih opstina nije u skladu sa Ustavnim okvirom za privremenu samoupravu na Kosovu niti sa UNMIK ovim propisima o opstinskoj upravi", insistira Krasnici.


Krasnici tvrdi da se decentralizacija sprovodi na etnickoj osnovi, sto ce omoguciti odrzavanje sadasnjih srpskih enklava i doprineti eventualnoj teritorijalnoj podeli Kosova.


Vladin predstavnik za stampu Arben Cirezi i pored toga tvrdi da ce projekat decentralizacije u stvari dovesti do raspada izolovanih i odsecenih srpskih enklava.


"Gracanica i druge srpske enklave vise nece imati potrebu za paralelnim strukturama jer ce vlada uz pomoc ovog projekta stanovnicima dodatno pribliziti javne usluge", kaze on.


Cirezi dodaje da ce nove opstine vise nalikovati na pod-opstine u okviru postojecih opstina, tako da njihovo postojanje ne moze biti iskorisceno za menjanje postojecih spoljasnjih granica Kosova.


Predstavnik za stampu je istakao da je prethodna kosovska administracija postavila osnovu za ove promene.


"Okvir za lokalnu reformu, koji je predstavljao osnovu za ovaj projekat, odobrili su u julu 2004. godine PDK i sam Krasnici, koji je tada bio ministar za javnu upravu", kaze Cirezi.


Politicki analiticar Enis Halimi navodi da decentralizacija u principu predstavlja pozitivan proces, cak i pored toga sto sadasnje politicke okolnosti na Kosovu znace da je verovatno lose izabran trenutak za donosenje ovakvog plana.


"Projekat je osudjen na neuspeh zbog nedefinisanosti finalnog statusa i siromastva koje vlada na Kosovu", upozorava Halimi.


Halimi tvrdi da je mali deo vlasti moguce preneti ili decentralizovati, s obzirom da je finalni status Kosova za sada ostavljen po strani i da se najveci deo vlasti nalazi u rukama medjunarodnih tela.


"Ako se decentralizacija izvrsi pre odredjivanja finalnog statusa, to ce u javnosti izazvati strah da se ceo proces sprovodi kako bi se legalizovale srpske enklave poput Gracanice, koje su do sada podrzavale povratak vlasti Beograda nad Kosovom", kaze Halimi.


S njim se ne slaze Stiv Dacen iz Agencije za lokalnu demokratizaciju Saveta Evrope, cije se sediste nalazi na Kosovu. On tvrdi da Kosovo moze imati velike koristi od procesa decentralizacije.


"Albanci moraju biti spremni da nesto ustupe Srbima, kao sto su Makedonci ucinili ustupke Albancima. Poznato nam je da je decentralizacija stabilizovala Makedoniju", dodaje Dacen.


Njegovo zapazanje se odnosi na Ohridski sporazum iz 2001. godine kojim su znacajna ovlascenja preneta na lokalne vlasti, ukljucujuci i one u zapadnom delu Makedonije koji je pretezno naseljen etnickim Albancima.


"Svuda u svetu vlade gube odredjeni deo vlasti tokom procesa decentralizacije, ali na taj nacin dobijaju stabilnost", navodi Dacen.


Dok neki Albanci misle da Pristina cini prevelike ustupke, vecina srpskih politicara tvrdi suprotno. Oni navode da ce decentralizacija biti nedovoljna ako ne bude obuhvatila ovlascenja nad sudovima i policijom.


Dusan Janjic iz beogradskog Foruma za etnicke odnose kaze: "Reforma lokalne vlasti treba da obuhvati sudska i bezbednosna ovlascenja, sto znaci opstinske sudove i opstinsku policiju."


Ipak, sudstvo i policija na Kosovu ostaju u rukama UNMIK-a i bez obzira na to sto ne postoje jasni planovi za njihov transfer na Vladu Kosova, oni tesko mogu biti preneseni na opstinski nivo.


Kritika reforme lokalne uprave nije ogranicena samo na njen etnicki karakter, vec se odnosi i na pitanje finansiranja.


Ekonomski analiticar Ibrahim Redzepi je 2. marta u dnevnom listu Koha Ditore naveo da ce nove opstine predstavljati preveliki teret za budzet centralne vlasti.


"U ovogodisnjem budzetu nisu planirana sredstava za nove opstine i malo je verovatno da neka od njih ima lokalnu ekonomiju koja je dovoljno jaka da izdrzava lokalnu vlast", kaze Redzepi.


"Cak i u slucaju da se za ovu godinu obezbede strane donacije, one se nece nastaviti tokom svake sledece godine a vlada nema plan za daljnje finansiranje i subvencionisanje dodatne administracije u ovim opstinama", dodaje on.


Ovakvi argumenti povecavaju zabrinutost analiticara kao sto je Halimi. "Za projekte poput ovog potrebna su velika sredstva", kaze on. "Kosovo je siromasno i ako svi troskovi padnu na teret kosovskog budzeta, onda jednostavno nece biti dovoljno novca."


Zana Limani i Arben Salihu su novinari IWPR-a.


Macedonia, Kosovo
Frontline Updates
Support local journalists