TUDJMANOV POVRATAK

Miroslav Tudjman, 52-godisnji sin pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana, ima ozbiljne sanse da sa strankom koju sada formira postane lider celokupnog, a sve glasnijeg bloka desnice. Ako sadasnja demokratska vlast Hrvatske nastavi da slabi, stranka Tudjmana mladjeg moze se uskoro naci i u Saboru.

Nekoliko mjeseci nakon oceve smrti, sve do proljeca 2000, Miroslav Tudman bio je politicki pasivan. Zatim se povezao s bivsim ministrom obrane Andrijom Hebrangom i ljudima s kojima je suradjivao dok je - za vladavine svog oca bio sef HIS-a, krovne hrvatske obavjestajne organizacije.

Miroslav Tudjman vec godinu dana vodi Pokret za hrvatski identitet i prosperitet HIP, u kome su okupljeni, mahom visokopozicionirani suradnici njegovog oca iz vojske, policije i tajnih sluzbi. Sada je najavio da ce na jesen pokret prerasti u stranku pod imenom Hrvatski istinski preporod, HIP, na cijem ce se celu nalaziti.

Jedan od najblizih suradnika Tudjmana juniora - koji je za vrijeme vladavine njegova oca bio urednik vladinog dnevnog lista "Vjesnik" - Nenad Ivankovic sada slikovito kaze: "Tudjman je nasa coca-cola".

Time zeli reci kako je Tudjmanov sin proizvod koji ce se odlicno, zbog dobro poznatog imena, prodavati na politickom trzistu, koje je zahvaljujuci nesklonosti dijela javnosti da se isporucuju osumnjiceni za ratne zlocine Hagu, postalo desno orijentirano.

To okretanje klatna u desno pokazali su prosli lokalni izbori odrzani u maju ove godine u Zagrebu koji je tradicionalno liberalan. Tudjmanov HIP osvojio je cak sedam posto glasova. Od tada su njegove ambicije i ambicije ljudi oko njega, naglo porasle.

Stranka se zeli staviti na celo "hrvatskog bloka", krajnje desnih, nacionalistickih stranaka poput Hrvatske stranke prava (HSP) ili Hrvatske demokrscanske unije (HKDU), koje pokrivaju nesto vise od pet posto birackog tijela. Tome treba pridodati i dobar dio krajnje radikalnih clanova nekada vladajuce Hrvatske demokratske zajednice, koji sa simpatijama gledaju na Tudjmanov HIP. Tudjman se nije odlucio da svoje politicko djelovanje nakon oceve smrti nastavi u njegovoj stranci, HDZ, jer racuna da bi ondje tesko izbio na vrh.

S brojnim otpadnicima iz HDZ-a i sto je narocito vazno - velikom naklonoscu dobrog dijela vrha katolicke crkve - Tudjman snazno agitira protiv suradnje s Haskim sudom, odlucno se protiveci izrucenju ma kojeg hrvatskog generala Haskom tribunalu.

Tijesno je povezan i s generalima koje je zbog mijesanja u politicki zivot prosle godine umirovio hrvatski predsjednik Stjepan Mesic. Medju tim je generalima i Mirko Norac, trenutno u istraznom zatvoru u Rijeci gdje ceka sudjenje pod optuzbom da je pocinio ratni zlocin nad srpskim civilima u zimu 1991.

Medju Tudjmanovim pristasama je i haski osumnjicenik, general Ante Gotovina, za kojim je hrvatska policija raspisala tjeralicu jer se nalazi u bijegu otkako je Haski sud protiv njega objavio optuznicu pod sumnjom da je pocinio ratni zlocin. U optuznici protiv Gotovine spominje se ime nekadasnjeg hrvatskog predsjednika kao jednog od saucesnika.

Ambicije Tudjmana juniora da se vine u visoku politiku, na krilima popularnosti koje je nekoc uzivao njegov otac, mogle bi se razbiti ukoliko se pokazu tocnim glasine da bi ga Medjunarodni sud za ratne zlocine u Haagu mogao optuziti.

Tada bi mu bilo puno teze ostvariti svoje ambicije, jer ga medjunarodni faktori ne bi prihvatili, ali bi zato u Hrvatskoj imao karizmu mucenika, kakvu sada uzivaju optuzeni generali.

Zagrebacki tjednik "Nacional", poznat po dobrim izvorima u vrhu hrvatskih tajnih sluzbi, objavio je u posljednjem broju kako je u Haagu, 18. srpnja/jula pokrenuta istraga protiv Miroslava Tudjmana i jos 30 visokopozicioniranih osoba koje su imale vazne funkcije u vrijeme rata.

Tudjman je za vladavine svoga oca bio sef najvaznije hrvatske tajne sluzbe, pa ga se zbog toga smatra odgovornim za operacije Hrvatske vojske i tajnih sluzbi u ratu u Bosni i Hercegovini. Odstupio je s mjesta sefa HIS (vojne obavjestajne sluzbe) tek nakon poraza HDZ- a na izborima u januaru/sijecnju 2000.

Pripadnici obavjestajne sluzbe imali su ulogu u prikrivanju aktivnosti hrvatske armije u bosanskom selu Ahmici, pored Viteza u aprilu/travnju 1993.godine kada je na brutalan nacin ubijeno 100 Bosnjaka. Sudeci po pisanju "Nacionala", osumnjiceni za ovaj zlocin, Ante Sliskovic, Pasko Ljubicic, Miroslav Bralo Cicko i Vlado Cosic dobili su od sluzbe Miroslava Tudjmana lazna dokumenta i sada mirno zive u Zadru.

Vlada premijera Ivice Racana, kojoj suradnja s Haskim sudom predstavlja nocnu moru, jer svaki potez ICTY-ija radikalizira desnu politicku opciju, vrlo je mlako demantirala te navode, priznajuci ipak da je Haski sud o hrvatskim operacijama u BiH zatrazio stanovitu dokumentaciju.

Prije vise od godinu dana, u emisiji zagrebackog Radija 101, Racan je bio mnogo odlucniji kada je izravno ustvrdio da bi se i sin pokojnog Tudjmana mogao naci pred Haskim sudom. Tada je indirektno priznao da se Haag interesira i za Miroslava Tudjmana.

No, nakon sto je desnica podigla glas i priredila velike demonstracije u znak podrske generalu Norcu u februaru ove godine, a sada navaljuje slicne ulicne proteste pokusa li se izruciti general Gotovina koji je u bijegu, Racan vise ne daje takve izjave. On je sada mnogo slabiji nego prije godinu dana, a to dobro zna i Tudjman koji tu priliku koristi najavom osnivanja svoje stranke, kandidaturom za hrvatskog predsjednika i zauzimanjem pozicije na krajnjoj nacionalistickoj desnici.

Za tu poziciju tesko je zamisliti pogodniju osobu od sina nacionalistickog hrvatskog vodje, pokojnog Franje Tudjmana. Kako se ekonomske prilike u Hrvatskoj sve vise pogorsavaju i kako sve vise ljudi gubi vjeru da bi Racanovi socijaldemokrati, u savezu s cetiri srodne stranke, mogli naciniti preokret nabolje, klatno raspolozenja javnosti polako se njise udesno.

Drago Hedl je urednik IWPR-ovog projekta u Hrvatskoj i novinar Feral Tribuna.