Hrvatska: Racanova vlada razocarala

Vladajuca koalicija mogla bi platiti visoku cenu zbog neispunjenih predizbornih obecanja.

Hrvatska: Racanova vlada razocarala

Vladajuca koalicija mogla bi platiti visoku cenu zbog neispunjenih predizbornih obecanja.

Tuesday, 6 September, 2005

Hrvati su razocarani ucinkom levice, i sada ce samo nekoliko stotina glasova odluciti da li ce desnica preduzeti kormilo u Hrvatskoj.


Prema poslednjim nalazima agencije Media metar, vladajuca Socijaldemokratska partija, SDP, premijera Ivice Racana trenutno je na drugom mjestu sa 22,4 posto glasova, a desnicarska Hrvatska demokratska zajednica, HDZ, koju je uoci rata u bivsoj Jugoslaviji formirao Franjo Tudjman, na prvom je mestu sa 24,3 posto glasova. U ukupnom zbiru glasova svih levih stranaka, kojih je ukupno pet, levica vodi sa samo 2,5 posto prednosti.


Eksperti se slazu da je obrt, koji se nije mogao ocekivati posle dramaticnog poraza desnice 2000. godine - kada je levica dobila 97 mandata u parlamentu, a desnica 51 - posledica neispunjenih izbornih obecanja.


Levica, predvodjena socijaldemokratima, obecala je tada reformu privrede i kaznjavanje svih koji su u tom procesu opljackali Hrvatsku. Najavili su i reformu pravosudja, punu koopercaiju s Haskim sudom i kaznjavanje odgovornih za ratne zlocine. Medju vaznijim obecanjima bilo je i ono o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta, kako bi se smanjila ogromna stopa nezaposlenih koja je iznosila oko 20 posto. Posle svega, nije iskorijenjena korupcija, a nezaposlenost se nije bitno smanjila. Prezaduzenost raste, uporna su unutrasnja glozenja unutar koalicije. Mozda najvaznije, program levice pocinje da neodoljivo lici na onaj desnice.


Neposredno nakon izbora, zbog sumnje u pljacku, bilo je pritvoreno nekoliko hrvatskih tajkuna, sudski procesi jos traju, bez izgleda da ce oni ikada biti kaznjeni.


Iako je doslo do prilagodjavanja sudstva zahtevima Evropske unije, mnogi smatraju da je vise rec o pukim promenama na papiru. Kljucna reforma kadrova je izostala. Premijer Ivica Racan i njegova vlada bojali su se ozbiljnih kadrovskih promjena u sudstvu, u strahu da ne budu optuzeni za revansizam. Reforma sudstva pokusala se izvesti sa istim ljudima koje je za svoje desetgodisnje vladavine postavio HDZ, i ocekivano se u tome nije uspelo.


Manifestacija ovog propusta vidljiva je i u sudjenjima za ratne zlocine. Sudjenje grupi Hrvata za ratne zlocine pocinjene prema srpskim zatvorenicima u splitskoj vojnoj bazi Lora, pretvorilo se u farsu. Sudjenje je zavrseno u novembru prosle godine, a svih osmoro osumnjicenih je oslobodjeno.


Racanova vlada nije imala hrabrosti da zasece u korupciju u pravosudju, mada su mediji bili puni primera o njenom postojanju. Nekoliko sudija nizeg ranga doduse zbog toga je smenjeno i vode se sudski procesi, a najkrupnija riba bio je Slavko Canjuga, zagrebacki drzavni odvjetnik, protiv kojeg se vodi sudski postupak zbog navodne umesanosti u korupcijski skandal.


Saradnja s Haskim sudom, sto je preduslov pristupanju Hrvatske EU, bila je vise deklarativna nego stvarna. Racanova vlada odbila je da isporuci generala Janka Bobetka, a njegova smrt krajem aprila ove godine, spasila je Hrvatsku od daljnjeg zaostravanja odnosa Zagreba i Haga. Racanova Vlada nije isporucila ni generala Antu Gotovinu, optuzenog za ratne zlocine u vojnoj akciji Oluja (1995.), pravdajuci se da ne zna gde se skriva.


Uz to, unutar same koalicije dolazilo je do neprekidnog glozenja i svadja, uglavnom po pitanju saradnje sa Haskim tribunalom i oko sporova sa Slovenijom. Godinu dana nakon izbora koaliciju je napustila mala stranka, Istarski demokratski sabor, IDS, s cetiri zastupnika, a Vlada je umalo pala kad je sredinom mandata iz nje izasla Hrvatska socijalno liberalna stranka, HSLS s 23 zastupnika. Vladu je tada spaslo samo to sto je izvesan broj HSLS zastupnika i ministara napustio stranku, stvorio novu, Libra, koja je ostala u koaliciji.


Ekonomski pokazatelji kazu da nije doslo do znacajnog obecanog smanjenja nezaposlenosti. Sada je u Hrvatskoj oko 340 hiljada nezaposlenih u odnosu na gotovo 400 hiljada koliko ih je ostavio HDZ, a spolji dug zemlje u cetiri se godine s 12 povecao na gotovo 20 milijardi dolara. Racanovim socijalistima pak, predbacuje sa nezalaganje za prava radnika i neosetljivost za socijalne probleme.


"Hrvatska je pod vlascu Racana nastavila s rasprodajom nacionalnih dobara, ukinuta su i preostala prava radnika, a nastavljeni su i stecajevi nakon kojih su radnici zavrsavali na ulici. Gotovo su sve banke prodane strancima, slicno je i s medijima, ali i hrvatskom naftnom kompanijom i postom. Nisu zaustavljeni stagnacija i propadanje glavnih gospodarskih grana, a sanse mladih da dodju do posla i stana su nikakve", kaze za IWPR Stipe Suvar, sada predsjednik male Socijalisticke radnicke partije,SRP, koji je u vrijeme komunizma bio jedan od najvisih partijskih funkcionera u Jugoslaviji i koji Racana odlicno poznaje jos iz tog vremena.


Veruje se da je Racan otudjio mnoge simpatizere levice, jer je kao reformirani komunista, a ne zeleci da izgubi patriotske glasove, pokazivao preteranu popustljivost prema crkvi. Udovoljavao je njenim zahtjevima, od uvodjenja veeronauke u vrtice do krajnje bizarnih kakav je zakonska zabrana o radu trgovina nedeljom, sto ce, kad zakon stupi na snagu pocetkom sledece godine, rezultirati otpustanjem oko 15 hilajda radnika.


Vremenom je postalo sve teze uociti razliku u programima izmedju levice i desnice. Racanova politika s jedne strane i pokusaj HDZ-a da se reformise u modernu stranku desnog centra, sasvim je smanjila uobicajene razlike izmedju desnice i levice.


Slicnost se najbolje mogla videti tokom predizborne kampanje kada je SDP, zabrinut za rezultate izbora, odlucio voditi kampanju, slicnu onoj kakvu je ranije vodio HDZ.


Racan je, po uzoru na Tudjmana nekad, na izbornu listu svoje stranke, stavio sportistu Mirka Filipovica, jednog od najpoznatijih zvezda ultimate figtha. Filipovic ne samo sto nije clan SDP-a, vec se i njegovi stavovi posve razlikuju od onih koje zastupa SDP.


Filipovic tako u svojim intervjuima izjavljuje kako zene nisu jednako sposobne kao i muskarci, te kako su homoseksulaci "poremeceni" i kako je njihova veza "protivprirodna". I pored toga Racan ga je stavio na trece mesto izborne liste, odmah iza sebe i aktualnog ministra kulture Antuna Vujica.


SDP je angazovao i hrvatsku "turbo-folk" zvezdu Severinu, idola ruralnih sredina i prigradskih naselja, koja je do juce nosila majice s likom Franje Tudjmana. Takva kampanja zbunila je SDP-ove pristalice i glasace.


Spekulacije kako bi dva najveca politicka suparnika - SDP i HDZ - s obzirom na to da su se razlike medju njima toliko smanjile, mogli nakon izbora stvoriti veliku koaliciju, vise nisu tako nerealne kako su se cinile samo pre mesec dana. Cak i hrvatski predsednik Stjepan Mesic previdja takvu mogucnost, pa je smatra i pozeljnom.


"Na ovim izborima niko nece dobiti toliko glasova da sam moze sastaviti vladu", kaze Mesic u razgovoru za nedeljnik "Feral Tribune. "Zato bi SDP i HDZ mogli potraziti spas u medjusobnoj koaliciji kako bi izbegli ucene svojih manjih koalicionih partnera. A razlike medju njima vise nisu takve da se to cini nemogucim".


Mesic smatra kako bi takva koalicija bila pozeljna i za Hrvatsku, jer bi osigurala politicku stabilnost zemlje, kakva se ne moze ocekivati od vlade koja ce imati tesnu vecinu. On smatra da bi takvo resenje pozdravila i Evropska unija i da bi to olaksalo napore Hrvatske da do 2007. postane punopravna clanica EU, a upravo je to glavni cilj kojeg u svom programu isticu i SDP i HDZ.


Birace takva situaciju zbunjuje, pa ni nedelju dana pre izbora jos nisu odlucili za koga ce glasati.


"Glasacu ili za SDP ili za HDZ, jos nisam odlucio. Ovo mozda izgleda cudno, no ako pogledate te dve stranke videt cete da u njihovim programima i onom sto obecavaju gotovo uopste nema razlike", kaze Mojmir Jadrijevic, student druge godine istorije i sociologije u Zagrebu.


Clan Glavnog odbora SDP-a, koji je zeleo da ostane anoniman, i sam je razocaran politikom najuzeg vrha svoje stranke. On kaze: "Racan je svestan da je prokockao sansu. Podrsku kakvu je imao nakon proslih izbora, takvo raspolozenje naroda za promenama vise ne moze ocekivati, cak ni ako ponovno pobijedi lijeva opcija. Bio je neodlucan i stalno je kalkulirao kako ce na njegove poteze reagovati desnica".


Drago Hedl je redovni saradnik IWPR-a.


Croatia
Frontline Updates
Support local journalists