HRVATSKU SAMOUPRAVU U BOSNI - KREIRALA HDZ

Radikalna hrvatska desnica ocajnicki pokusava zaustaviti sopstvenu politicku propast podsticanjem pobune u Bosni.

Hrvatska demokratska zajednica, HDZ, nije uspjela oboriti vladu Ivice Racana, koja je dosla na vlast nakon smrti bivseg predsjednika Franje Tudjmana.

Kako izgleda, HDZ preduzima ocajnicke poteze uoci lokalnih izbora u Hrvatskoj, koji su zakazani za 20, maj, na kojima bi se moglo desiti da stranka nestane sa politicke scene. Analiticari vjeruju da je zbog toga doslo do proglasenja hrvatske samouprave u Bosni, kao i otkazivanja poslusnosti centralnoj vlasti u Sarajevu.

Desno krilo HDZ-a, kojeg cini "hercegovacki lobi" na celu s nekadasnjim najmocnijim savjetnikom predsjednika Franje Tudjmana, Ivicem Pasalicem, a koje ima jako uporiste u Hercegovini, odlucilo je posve radikalizirati prilike bas u podrucju koje se poklapa s granicama Herceg-Bosne.

Krajnji cilj ekstremista je uspostavljanje Herceg-Bosne, tvorevine nastale tokom rata u Bosni koju je snazno podrzavao pokojni predsjednik Franjo Tudjman, sa namerom da je kasnije pripoji Hrvatskoj.

Desnica je ocekivala ostru intervenciju SFOR-a u sprecavanju pobune Hrvata, sto bi im povecalo potporu u Hrvatskoj. Racunali su da bi akcija Zapada potakla one koji suosjecaju sa sunarodnicima u Bosni da optuze hrvatske vlasti, kao izdajnicke, kako okrecu ledja braci.

Iako do takve akcije nije doslo, izgleda da ekstremisti HDZ jos nisu odustali. Sada je Mirko Condic, koji stoji iza najvecih protuvladinih demonstracija od promjene vlasti u Hrvatskoj, odrzanih pocetkom veljace/februara ove godine u Splitu, organizirao blokadu SFOR-ove baze u Divuljama pored Splita, u znak odmazde zbog zauzimanja Hercegovacke banke u Mostaru, koju su 6. travnja/ aprila provele jedinice SFOR-a.

Drzavni radio objavio je da ucesnici protesta izrazavaju gnjev zbog “nasilnickog ponasanja medjunarodnih snaga koje smatraju Bosnu svojim protektoratom”.

Zapadni i lokalni duznosnici u Bosni zatvorili su proslog petka podruznice Hercegovacke banke iz Mostara za koju se sumnja da financira stvaranje ilegalnih institucija bosanskih Hrvata.

Na tajnim racunima Hercegovacke banke navodno se nalazi 54 milijuna njemackih maraka. Taj novac je najvecim dijelom trebao biti upotrijebljen za financiranje izborne kampanje HDZ-a u Hrvatskoj.

HDZ zeli iskoristiti lokalne izbore u Hrvatskoj, za postizanje sto boljih rezultata. Kako su nakon gubitka vlasti presusili svi vazniji izvori financiranja te stranke, smatraju politicki analiticari, kampanja se mogla jedino financirati novcem iz Hercegovine.

Izuzev HDZ-a, tek nekoliko stranaka u Hrvatskoj podrzava bosansko-hrvatske ekstremiste. Predsjednik Mesic otvoreno je podrzao akciju SFOR-a protiv Hercegovacke banke. On i Racan takodje nisu dali podrsku pobunjenicima koji su ove nedelje nasilno zauzeli kasarnu u Busovaci.

Ukoliko HDZ dozivi novi poraz na izborima u svibnju/maju to bi mogao biti i definitivni kraj nekad mocne Tudjmanove stranke. Ova stranka vec godinama gubi popularnost. Dodatni udarac predstavlja nedavno ukidanje prava glasa dijaspori. Naime, HDZ se nadao da bi upravo glasovima dijaspore, a najveca dijaspora, koja snazno podrzava HDZ-e, upravo su Hrvati u Bosni i Hercegovini, mogao ostvariti kakav-takav rezultat na buducim izborima.

Poraz na izborima u svibnju/maju zacijelo bi znacio daljnje frakcijske borbe unutar te stranke, koje neprekidno traju. Nije iskljuceno da bi razlicite frakcije mogle oformiti sopstvene stranke.

Ukoliko dodje do ovoga, hercegovacki lobi izgubice moc i nacice se u sve vecoj izolaciji. U takvoj situaciji, mogucnost potpore ekstremista u Bosni bice znatno smanjena. Ovo bi bez sumnje bio udarac bosansko hrvatskim planovima o odvajanju i mogao bi primorati njihove lidere da obuzdaju svoj radikalizam.

Drago Hedl je redovni dopisnik IWPR.