Hrvatska: spektakularni potezi na pocetku Sanaderovog mandata

U nekoliko nedelja posle izbora, hrvatski premijer Ivo Sanader povukao je niz spektakularnih poteza, menjajuci tvrdi nacionalisticki imidz svoje partije, Hrvatske demokratske zajednice, HDZ.

Pravu senzaciju izazvao je na pravoslavni Bozic, 7. januara, kada se u pratnji supruge, zajedno s predsjednikom Sabora Vladimirom Seksom i dvojicom svojih ministara, pojavio na proslavi tog praznika koje tradicionalno u Zagrebu organizira Srpsko narodno vijece.

Hrvatska javnost bila je doslovno sokirana kad je Sanader Srbima, pravoslavnim vjernicima, na njihov nacin, pozdravom “Hristos se rodi”, cestitao Bozic.

Ovo je samo poslednji u nizu poteza koji se nisu ocekivali od lidera stranke koju je formirao pokojni Franjo Tudjman, na iskljucivim tvrdim nacionalsiticki stavovima, pa analiticari veruju da treba uzeti sa vise poverenja Sanaderova obecanja da je HDZ nova, modernizovana partija.

To, medjutim, ne znaci da ce vladavina HDZ teci glatko, te da se od Sanadera moze ocekivati sa punim poverenjem da sprovede reforme, ispuni obecano i uvede zemlju u Europsku uniju do 2007. kako je to planirao njegov prethodnik, bivsi socijalisticki premijer Ivica Racan.

Prva dramaticna promena odnosi se svakako na odnos prema manjinama, posebno srpskoj i italijanskoj.

Srpsko-hrvatski odnosi bremeniti su jos od rata 1991. godine kada je srpska manjina, pod kontrolom Beograda i Slobodana Milosevica, proglasila deo hrvatske teritorije srpskom autonomijom. Rat se rasplamsao i zavrsen je tek posto je pod Tudjmanovim rukovodstvom izvedena vojna akcija «Oluja», kada je iz zemlje proterano u avgustu 1995. vise od 200.000 Srba.

Od tada je porvatak Srba spor, a teskoce onih koji su se na povratak odvazili, bile su brojne.

Sada Sander porucuje Srbima tokom pravoslavnog Bozica: «Zelim i ovom prilkom pokazati da je nacin na koji smo zapoceli svoj mandat doista ono sto istinski mislimo. Ponosni smo sto smo uspjeli dogovoriti suradnju s nacionalnim manjinama, a narocito sa sva tri srpska parlamentarna zastupnika.»

A nekadasnji tvrdi nacionalist Vladimir Seks koji je ostao upamcen po protusrpskim istupima za vrijeme vladavine Franje Tudjmana, dodao je: “Gorka iskustva, vrijeme nesporazuma i nesklada trebaju biti iza nas. Nadam se da smo svi izvukli pouke o snosljivosti, toleranciji, postovanju ljudskih i manjinskih prava”.

Sanader je, prije nego sto je sastavio svoju Vladu, jedno ministarsko mjesto ponudio Srbima, no oni su to odbili. Podrsku Sanaderovoj Vladi uvjetovali su pravima izbjeglih Srba na povratak, te vracanjem njihove imovine. Sanader im je obecao da ce ispuniti te zahtjeve. I u izbornoj kampanji on je iznenadio javnost – pozvao je sve Srbe koji se jos nisu vratili da to ucine i zagarantirao im povratak imovine koji su prije odlaska imali.

“Ovo su vrlo ohrabrujuci znaci”, kaze za IWPR Vojislav Stanimirovic, jedan od trojice srpskih zastupnika u parlamentu i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), najjace srpske partije u Hrvatskoj. “Sada je najvaznije da se ta pozitivna politika koja ide od vrha vlasti prenese i na lokalne razine. Ako se to dogodi, moci cemo govoriti o bitnom unapredjenju medjunacionalnih odnosa.”

Prije nego sto je iznenadio javnost dolaskom na proslavu srpskog Bozica, Sanader je otisao u Istru, najrazvijeniju hrvatsku regiju, tradicionalno okrenutu protiv HDZ-a. U Istri zivi velik broj pripadnika talijanske manjine, a Sanader im se obratio na tecnom talijanskom, dajuci snaznu podrsku razvoju Istre i njenim specificnostima.

Dok je HDZ utemljitelj, Tudjman, s Istrom za vrijeme cijele svoje vladavine vodio politicki rat, nastojeci je “pohrvatiti”, Sanader je posve promijenio politiku.

Novi hrvatski premijer Ivo Sanader reagirao je vrlo smireno na pobjedu ekstremne stranke Vojislava Seselja na parlamentarnim izborima u Srbiji 28. decembra. U nekim drugim vremenima ta bi cinjenica bila iskoristena kao faktor nove homogenizacije Hrvata od opasnosti koja im prijeti iz susjedstva, slazu se analiticari.

Iako je vodja srpskih radikala Tomislav Nikolic u svojoj kampanji spominjao prekid diplomatskih odnosa s Hrvatskom i najavio uspostavu granica na liniji 'Velike Srbije' - Virovitica, Karlovac, Karlobag – gradovi na hrvatskoj teritoriji - Sanaderova reakcija bila je mirna.

Izjavio je da “bez obzira koja vlada bila u Srbiji, Hrvatska zeli nastavak normalizacije odnosa”. Naglasio je kako se ne zeli mijesati u unutarnje stvari susjedne drzave, bez obzira sto tamosnji “izborni rezultat pokazuje zanimljive trendove”. I to je bilo sve.

Svakako je dramaticno izmenjen odnos i prema Haskom tribunalu. Do sada je Hrvatska otezala sa isporukom ratnih zlocinaca. General Ante Gotovina, optuzen za zlocine pocinjene tokom akcije «Oluja», nije izrucen Hagu, sto je dovelo do veoma zategnutih odnosa izmedju Zagreba i haske tuziteljice Karle del Ponte. Saradnja sa Hagom je uslov za Hrvatsku da se pridruzi Evropi.

Sanader je do sada u vise navrata naglasio spremnost svoje vlade za punu suradnju s Haskim sudom i zatim nekoliko puta ponovio kako za njega “suradnja s Hagom nece biti politicko, vec pravno pitanje”.

Objasnio je to cinjenicom da Hrvatska ima zakon o saradnji s Haskim sudom, te da ga on, kao legalist, ne kani krsiti. Ovakve izjave analiticari tumace kao ociglednu spremnost da ce Sanader bez oklijevanja sve osumnjicenike izruciti Hagu, nudeci im svu pravnu pomoc, ali i nista vise od toga. U kuloarima bliskim njegovom kabinetu govori se kako je sa svim potencijalnim osumnjicenicima vec postigao dogovor o njihovom dobrovoljnom odlasku u Hag.

Prethodni premijer Ivica Racan, koji je pripadao umerenoj levici, o takvim potezima je mogao samo sanjati, prokomentarisao je za IWPR jedan bliski suradnik bivseg hrvatskog premijera, koji je zelio ostati anoniman.

“On nije imao hrabrosti za takve poteze i stalno je kalkuriao kako ce reagirati desnica. A upravo najljuceg dijela desnice rijesio se Sanader, koji ih je iskljucio iz svoje stranke. Mislim da Sanader vuce puno bolje poteze od Racana i da ce znati ucvrstiti svoju vlast”.

Ovakvi potezi ne znace i da se Sanader resio svih svojih problema, te da ce vladavina HDZ ici bez teskoca, a reforme glatko.

Analiticari politickih prilika smatraju, medjutim, da ce uspjesnost Sanaderove vlade ipak najvise ovisiti o povecanju zivotnog standarda, oporavku gospodarstva i smanjenju nezaposlenosti, a na tom planu, u prvih mjesec dana svoje vladavine, on je iznevjerio ocekivanja.

Najavljeno smanjenje poreza (VAT-a) s 22 na 20 posto prolongirao je za pocetak iduce godine. Njegova najava kako ce smanjiti drzavnu upravu i uciniti je efikasnijom takodje se pokazala kao puka fraza. On, doduse, jeste smanjio broj ministarstava s 19 na 14, ali je istodobno uveo i do sada nepostojecu funkciju drzavnih tajnika u ministarstvima. Imenovao je cak 20 takvih tajnika, cije su ovlasti gotovo ravne ministarskima, te tako zapravo prosirio, umjesto da smanji aparat u svom kabinetu.

« Sanader sada cini ono sto ga nista ne kosta, kao sto je cestitka Bozica Srbima i obracanje Talijanima na njihovom jeziku. Vidjet ce se sto ce biti kada dodje do problema koji imaju svoju cijenu, a to je vracanje inozemnog duga, najavljeno smanjenje poreza i povecanje socijalnih prava koje je obecao. Tek tada vidjet cemo njegovu snagu», kaze jedan analiticar.

Drago Hedl je redovni saradnik IWPR-a iz Hrvatske.