Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

CRNOGORSKA NEZAVISNOST POD ZNAKOM PITANJA

Proidenpendisticka koalicija u Crnoj Gori izvojevala je Pirovu pobedu
By Milka Tadic

Sa samo dva odsto prednosti koalicija Mila Djukanovica, koji se zalaze za nezavisnu Crnu Goru, pobjedila je na nedjeljnim izborima koaliciju "Zajedno za Jugoslaviju". Sa ovakvom neubjedljivom prednoscu, tesko je zamisliti da ce se Djukanovic odluciti na riskantan potez raspisivanja referenduma i otcijepljenja Crne Gore iz jugoslovenske federacije. Njegov plan da raspise referendum jos tokom ovog ljeta sada je malo izgledan.


Medjunarodna zajednica takodje moze da odahne, jer bi ubjedljiva pobjeda independista na ovim izborima, vrlo brzo otvorila pitanje buducnosti Kosova u Jugoslaviji, koja bi izlaskom Crne Gore prestala da postoji.


U unutrasnjoj politici, posljedice ovakvih rezultata izbora, koje je upravo Djukanoviceva partija nametnula, osjetice na svojoj kozi najvise ta stranka. Izgubila je apsolutnu vecinu u parlamentu i apsolutnu vlast koju je toliko dugo imala. Njegova partija imace, kako sada stvari stoje oko 36 poslanika u parlamentu, nasuprot 33 koji ce pripasti pristalicama federacije.


Otuda sada u Crnoj Gori oni koji su porazeni slave, a pobjednici tuguju. U Srbiji, mediji, uglavnom umjereno likuju nazivajuci Djukanovicevu pobjedu - Pirovom.


Crnogorska koalicija "Zajedno za Jugoslaviju", koju cine Socijalisticka narodna partija, Narodna stranka i Srpska narodna stranka, dobila je oko 40 odsto glasova na nivou republike, a independisticka koalicija "Pobjeda je Crne Gore", crnogorskog predsjednika Mila Djukanovica , koju cine Demokratska partija socijalista, DPS, i Socijaldemokratska partija, SDP oko 42 odsto.


Pored 36 mjesta koje je osvojila Djukanoviceva koalicija, ocekuje se da ce jos osam mjesta pripasti proindependistickim strankama, sest Liberalnom savezu i po jedno mjesto za dvije albanske partije. Ukupan broj od 77 poslanickih mjesta koji bi pripao ovom bloku bio bi 44.


Da bi formirao vladu Djukanovic ce morati da udje u savez sa liberalima. Njima bi se mogle pridruziti i albanske partije.


Ali, iako se sve ove stranke zalazu za nezavisnost Crne Gore one nece imati dvotrecinsku vecinu u parlamentu, sa kojom bi glatko mogle da raspisu i verifikuju referendum u crnogorskoj skupstini. Partije koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" rekle su prije pocetka izbora da ce bojkotovati takve poteze.


Djukanovic ce se stoga naci u veoma nezgodnoj poziciji. Liberali, buduci koalicioni partner, jos od 1990. godine se bori za nezavisnu Crnu Goru, i uslov da sa Djukanovicem dijele vlast bice - hitno raspisivanje referenduma.


Portparol liberala Vesna Perovic izjavila je za novinsku agenciju Beta u toku izborne noci: "Ocekujem brz pocetak pregovora o formiranju nove vlade. Nasi uslovi bice da se raspise referendum u najskorijoj buducnosti i da se u okviru referenduma postavi jasno formulisano pitanje".


Liberali ce, takodje, vjerovatno zahtijevati kontrolu najosjetljivijih resora. Prije svega ministrastva unutrasnjih poslova, koje je bilo znacajna karika Djukanoviceve moci.


Zbog rezultata ovih izbora Djukanovic ce biti pod jos snaznijim pritiskom medjunarodne zajednice, koja je odigrala znacajnu ulugu u samoj predizbornoj utrci insistirajuci na "demokratskoj Crnoj Gori u okviru demokratske Jugoslavije," i ohrabrujuci takvim stavom jugoslovensko-srpski blok u Crnoj Gori.


U ponedjeljak je ministar spoljnih poslova Svedske Anna Lindh izjavila da izborni rezultati "ne daju jasan mandat za raspisivanje referenduma o nezavisnosti...drustvo je ocigledno podijeljeno po pitanju buduceg statusa Crne Gore". Svedska je trenutno predsjedavajuca zemlja Evropske zajednice.


Gerard Stroudmann, direktor odjeljenja za ljudska prava Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi, OSCE je izjavio: "Konstantna pozicija medjunarodne zajednice je da se ova pitanja rjesavaju putem pregovora. Mislim da ovaj rezultat to potvrdjuje i da je ovo jedini nacin da se pronadje izlaz".


Ocekuje se da ce u nekoliko slijedecih dana Podgoricu posjetiti visoki funkcioneri EZ, ukljucujuci i britanskog ministra spoljnih poslova Robina Cooka kako bi vlastima prenijeli slicne poruke.


U medjuvremenu, jugoslovenski predsjednik Vojislav Kostunica pozdravio je rezultate izbora. "Ovi izbori pokazuju vitalnost ideje o zajednickoj drzavi Srbije i Crne Gore", prenijela je novinska agencija Tanjug Kostunicine rijeci. Srpski ministar pravde, Vladan Batic, pozvao je crnogorske lidere da pocnu pregovore s Beogradom o buducem statusu zajednicke drzave.


Samo nekoliko sati posto su se zatvorila biralista simpatizeri federacije su se poceli okupljati na trgu. Sa podignuta tri prsta i cetnickim pjesmama oni su slavili svoj poraz ispaljujuci hice iz vatenog oruzja. Predrag Bulatovic, lider koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" je izjavio: "Referenduma u Crnoj Gori nece biti".


Nekoliko stotina metara dalje, simpatizeri crnogorskog predsjednika cekali su u zgradi Vlade do ranih jutarnjih sati da neko proglasi pobjedu. U stabu ove kolicije osjetna je bila panika i nervoza. Snage crnogorskog predsjednika Mila Djukanovica nadale su se apsolutnoj vecini u parlamentu i apsolutnoj vlasti. Za Djukanovicevu partiju koja je dominirala posljednjih deset godina, rezultati izbora predstavljaju veliki sok.


Tokom predizborne kampanje, Djukanovic je izjavljivao svojim pristalicama: "Mi cemo zapoceti vec sutra s pripremama za stvaranje vlade koja ce se zalagati za nezavisnu, demokratsku, proevropski orijentisanu Crnu Goru".


Jedno je sigurno, snage za nezavisnu Crnu Goru, nikada nijesu bile jace. "Samo prije tri godine za nezavisnu Crnu Goru bilo je svega 28 odsto gradjana ove republike. A sada nas je 57 odsto. Dovoljno da obnovimo sopstvenu drzavu," rekao je u izbornoj noci Zarko Rakcevic, predsjednik SDP-a, koalicionog partnera Djukanoviceve DPS. On je u procenat independista racunao s pravom liberale i albanske partije.


Ali, iako snage za nezavisnu Crnu Goru nikada nijesu bile jace, one su, ipak, nedovoljne za skoro ostvarenje projekta nezavisnosti.


Iako je poslijednjih mjeseci postao najsnazniji zagovornik nezavisnosti, crnogorski je predsjednik sam doprinio ovoj postizbornoj neizvjesnosti. Ubijedjen u apsolutnu pobjedu sopstvene koalicije, Djukanovic je odbio predizborni savez sa liberalima sa kojima bi danas mogao slaviti veliku pobjedu. Oslonio se iskljucivo na svoju korumpiranu elitu, koja u posljednje tri godine nije izvela niti jednu od najavljenih ekonomskih reformi. I,


mozda, najvaznije: Djukanovic je padom Milosevica izgubio dva znacajna saveznika - Zapad i demokratsku opoziciju u Beogradu.


I Zapad i Beograd prakticno su se okrenuli dojucerasnjim Milosevicevim saveznicima. To je doprinijelo da se crnogorske diobe samo jos vise prodube, a strah od nezavisnosti pojaca. Stoga, kojim god putem da krene, Crna Gora ce jos dugo biti podijeljeno drustvo - rastrzana izmedju Beograda i sopstvenog sna o samostalnosti.


Milka Tadic je urednik nedjeljnog casopisa "Monitor" iz Podgorice.