Bosanski muslimani zbacili nacionaliste s vlasti

Rani rezultati proslonedeljnih opstinskih izbora pokazuju da je doslo do neverovatnog napretka u bosanskoj politici od potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine.

Bosanski muslimani zbacili nacionaliste s vlasti

Rani rezultati proslonedeljnih opstinskih izbora pokazuju da je doslo do neverovatnog napretka u bosanskoj politici od potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine.

Sudeci po preliminarnim rezultatima proslonedeljnih izbora, bosanski Muslimani glasali su prvi put za umerenu opozicionu partiju.


Ocigledni napredak delimicno je zasenjen ranim pokazateljima da su nacionalisti ponovo izabrani u bosansko-srpskim i hrvatskim krajevima republike.


Do sada je prebrojan samo jedan deo glasackih listica i desetine hiljada glasova izbeglica i raseljenih lica jos mogu uticati na krajnji rezultat.


U svakom slucaju, izgleda da je opoziciona Socijaldemokratska stranka, SDP, obezbedila potrebnu vecinu u krajevima pod kontrolom Muslimana, nanoseci poraz Stranci demokratske akcije, SDA, koja je u toku poslednje dekade dominirala biracima.


Ociglednu pobedu SDP kvare vesti o uspehu nacionalistickih partija Hrvatske demokratske zajednice, HDZ i Srpske demokratske stranke, SDS, na njihovim teritorijama.


Ovi drugi po redu posleratni izbori u Bosni izbacili su na povrsinu neke teme o kojima bi domaci i medjunarodni analiticari mogli da razmisle u toku sledecih nedelja.


Najvazniji dogadjaj predstavlja vodjstvo SDP u cetiri opstine Sarajeva. Prvi rezultati koje je OSCE saopstila takodje pokazuju da je SDP pobedila i u nekadasnjim uporistima SDA kao sto su Gorazde, Kakanj, Kladanj, Breza, Ilidza i Vogosca.


Izgleda da se SDP pojavljuje na drugom mestu u uporistima SDA kao sto su Maglaj, Gradacac, Konjic i Jablanica.


SDP i SDA potvrdile su pobedu SDP u dva najveca industrijska grada Bosne, u Zenici i Tuzli. OSCE tek treba da potvrdi rezultate.


Mnogi analiticari ocekivali su poraz SDA zbog opadanja ugleda ove partije usled korumpiranosti i nekompetentnosti. Medjutim, iznenadjuje velicina njihovog poraza. SDP je dobila najvise glasova u urbanim sredinama, dok je SDA postala partija ruralnih podrucja i malih gradova.


Stranka za Bosnu i Hercegovinu, na cijem se celu nalazi nekadasnji premijer Bosne, Haris Silajdzic, izgleda da se nalazi na trecem mestu u krajevima pod kontrolom Muslimana.


Vodja SDP, Zlatko Lagumdzija kaze: "Gradjani su umorni od desetogodisnjice beznadja, strepnje, siromastva i mizerije. U miru polako shvataju da nacionalizam predstavlja corsokak."


Generalni sekretar SDP, Karlo Filipovic rekao je da su vec preduzeti koraci da se izmeni lokalno rukovodstvo i postane demokratskije i otvorenije, u vreme kada njegova partija jos slavi izborne rezultate.


U medjuvremenu generalni sekretar SDA, Sulejman Tihic, cestitao je SDP na pobedi i priznao da su rezultati losiji nego sto ih je ocekivala njegova partija.


U krajevima Bosne sa vecinskim hrvatskim i srpskim stanovnistvom, ocigledna je pobeda HDZ i SDS.


Iako je HDZ ovog puta pobedila, glasovi koje je osvojila SDP i Nova hrvatska inicijativa, NHI u krajevima pod kontrolom bosanskih Hrvata, naterace HDZ da se skoncetrise na promene.


Predsednik HDZ i hrvatski clan bosanskog tripartitnog predsednistva, Ante Jelavic rekao je u ponedeljak 10.aprila da ce u redovima njegove partije uskoro doci do "radikalnih" kadrovskih i politickih promena u cilju stvaranja "moderne partije politickog centra".


Nedavne politicke promene u susednoj Hrvatskoj navele su bosansku HDZ da se suoci sa novom realnoscu u kojoj vise nece biti tajne podrske Zagreba paradrzavnim institucijama.


Reforme koje najavljuje Jelavic ili ce dovesti do rascepa unutar HDZ ili ce zavrsiti odlaskom ekstremista. Oba rezultata znatno ce poboljsati politicku situaciju u zemlji.


Rezlutati u krajevima pod kontrolom bosanskih Srba, medjutim predstavljaju najvece nazadovanje.


Medjunarodna zajednica snosi veliki deo odgovornosti zbog toga. Blokirajuci drugu po velicini nacionalisticku partiju, Srpsku radikalnu stranku da ne ucestvuje u izborima, jer je ometala mirovnog procesa pre nekoliko meseci, medjunarodna zajednica ujedinila je sve srpske ekstremiste iza njihove jedine opcije, SDS.


Hapsenje poznatog bosansko srpskog ratnog vodje, Momcila Krajisnika, zbog navodnih ratnih zlocina uoci izbora, verovatno je uticalo da se probudi revolt neodlucnih glasaca.


U svakom slucaju, preliminarni rezultati OSCE pokazuju da bi SDS glasovi ovog puta mogli biti manji od kombinovanih glasova SDS-a i Srpske radikalne stranke 1997.godine. SDS glasovi bi mogli biti umanjeni kada se prebroje glasovi desetine hiljada izbeglica koje nisu srpske nacionalnosti, a koji ce se dodati konacnom rezultatu.


"Glasanje odsutnih lica "moglo bi dramaticno uticati na izborne rezultate", opominje Tanya Domi.


Jos jedan faktor koji treba drzati na umu je promenjena priroda same SDS partije. Ovo nije ona ista partija koju je stvorio osumnjiceni ratni zlocinac, Radovan Karadzic.


Posto je Karadzic bio primoran da se povuce iz politike, ova partija promenila je I kadar i politiku. Nedavne aktivnosti i retorika u parlamentu ukazuju da ova partija ponekad moze biti vise demokratska od pro - zapadno orjentisanog bosanskog premijera, Milorada Dodika.


Medjunarodna zajednica sada ima priliku da upotrebi pobedu SDS kao polugu protiv Dodika. Od kako je uz medjunarodnu pomoc Dodik stupio na mesto premijera 1998. godine, manje-vise se ponasao kao i tiranin kojeg je zamenio.


Sve dok je drzao ekstremne elemente SDS u zaledjini, u redovima medjunarodne zajednice jedva da se cuo sum protesta. Ovakve taktike omogucile su nacionalizmu da se razvija pod drugim imenom.


Ipak, Dodik je pocinio katastrofalnu gresku nekoliko dana pred pocetak izbora kada su njegovi telohranitelji snimljeni kako tuku gledaoce za vreme kosarkaske utakmice. Ovaj snimak preneli su svi bosansko srpski mediji.


Jos jedan pozitivan ishod izbora 8.aprila bio je poraz koji je izazvao rascep Socijalisticke partije Republike Srpske, SPRS. Nekoliko dana posle izbora, grupa uglednih SPRS zvanicnika objavila je da napusta ovu partiju da bi oformila Demokratsku socijalisticku partiju.


Otkako je SPRS napustila pro-zapadnu Sloga koaliciju na cijem se celu nalazi Dodik, ocekivao se ovaj razdor. Smatra se da jugoslovenski predsednik Slobodan Milosevic ima veliki uticaj na pojedine ekstremne SPRS clanove i da je ova partija izazivala destabiliaciju Republike Srpske proteklih meseci.


U medjuvremenu, SDP i druge opozicione partije zadobijaju sve vise pristalica u krajevima pod kontrolom Srba, sto bi moglo navesti Dodika i njemu slicne da razmisle o sopstvenoj politici.


Partija demokratskog progresa, PDP, koju je pre sest meseci oformio popularni profesor ekonomije Mladen Ivanic, privukla je narocitu paznju. PDP se nalazi na jakom trecem mestu iza SDS i Dodikove partije.


Bosanski Muslimani i Hrvati su u pocetku pozdravili dolazak Ivanica na politicku scenu, ohrabreni njegovim otvorenim demokratskim principima. Ali PDP je ubzo popustio pred nacionalizmom i ekskluzivno srpskom retorikom.


Pa ipak, mnogi domaci analiticari veruju da bi Ivanic mogao imati veoma pozitivan uticaj u politici Republike Srpske, ukoliko medjunarodna zajednica ne napravi istu gresku kao sa Dodikom i pruzi mu slepu i bezuslovnu pomoc.


Nedostatak nasilja i tenzija 8. aprila na izborima bio je jos jedan znacajan napredak za Bosnu.


Prvi put, kako su to naglasili zapadni zvanicnici, svi bosanski gradjani mogli su bez prepreka putovati po celoj zemlji da bi glasali. Svi prethodni izbori prosli su u senci zastrasivanja i nasilja, uprkos pazljivom motrenju NATO i UN.


Ovoga puta prijavljena su samo dva incidenta. Rucna granata bacena je na izbornu jedinicu na Palama. Lokalna policija uhapsila je osumnjicene iste veceri. U bosansko hrvatskom gradicu Stolcu pritvoren je lokalni politicar posto je nogom oborio glasacke kutije.


Na severu Bosne, inace napetom delu zemlje, incidenata gotovo da nije ni bilo - osim tuce izmedju muza i zene do koje je doslo u jednoj izbornoj jedinici i - krave koja je zalutala u drugu.


"Glasaci u celoj Bosni i Hercegovini, imali su sansu da se slobodno izraze putem glasanja. Iako je bilo izolovanih incidenata zastrasivanja i ekstremizma, sve u svemu ovi izbori bili su slobodni i posteni", rekao je Robert Barry, sef OSCE misije u Bosni.


Nekoliko politickih partija uputilo je zalbe na racun svojih rivala zbog pretnji i kradje glasova, ali OSCE veruje da je takvih incidenata bilo malo i da nisu imali prave osnove. Sve ce zalbe ipak biti ispitane.


Konfuzija oko glasackih listica i izbornih jedinica predstavljala je najveci problem. OSCE je stoga produzio glasanje za jedan sat. Nekoliko partija okrivilo je OSCE zbog haosa u 3,500 izbornih jedinica.


Desetine hiljada ljudi nisu mogli naci svoja imena na glasackim listovima. U vecini slucajeva clanovi iste porodice glasali su u nekoliko razlicitih izbornih jedinica. Uprkos svemu ovome na izbore je izaslo 70 odsto stanovnistva.


Janez Kovac je redovni dopisnik IWPR iz Sarajeva


Africa
Frontline Updates
Support local journalists