Jugosloveni bez dalmatinskog sunca

Medju kolonama turista koji idu na Jadransko more upadljivo je odsustvo Jugoslovena.

Jugosloveni bez dalmatinskog sunca

Medju kolonama turista koji idu na Jadransko more upadljivo je odsustvo Jugoslovena.

Tuesday, 11 July, 2000
IWPR

IWPR

Institute for War & Peace Reporting

Duge kolone automobila cekaju na granicnim prelazima prema Hrvatskoj na putu za Jadransko more. Za zemlju koja je u teskoj ekonomskoj situaciji, cija zaduzenost iznosi gotovo 10 milijardi dolara, ovo je jedan od retkih dobrih znakova.


Zbog rata u bivsoj Jugoslaviji, potom intervencije NATO-a u Srbiji prosle godine, ali i zbog odbojnosti prema rezimu pokojnog predsednika Franje Tudjmana, hrvatski turizam je sa nekadasnjeg trinaestog mesta u Evropi, po broju dolaska inostranih gostiju pao na dvadeseto mesto.


Gotovo polovina turista koji stizu u Hrvatsku, dolazi iz dveju zemalja nastalih raspadom bivse Jugoslavije: Bosne i Hercegovine i Slovenije. No, Srba, koji su za postojanja zajednicke drzave Jugoslavije bili medju najbrojnijim gostima u jadranskim letovalistima, sada uopste nema.


Jedna popularna televizijska emisija zvana "Latinica" u kojoj se otvoreno govori o temama koje su za vladavine Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) smatrane za tabu, nedavno se bavila pitanjem zasto Srbi ne dolaze na Jadran.


Pored prakticnih problema kao sto je vrlo strog vizni rezim izmedju dve drzave, tu su i teske ekonomske prilike u Srbiji koje letovanje na dalmatinskoj obali cini nedostiznim za vecinu stanovnistva, ova emisija govorila je i o psiholoskim barijerama koje uticu ne samo na goste, vec i na njihove domacine.


Medju nekoliko anketiranih vlasnika hotela i pansiona na Jadranu, tek nekoliko je bilo voljno da u svoj objekt primi turiste iz Srbije. Ostali su pred kamerama objasnjavali kako je pre toga nuzno izvinjenje za sva stradanja pocinjena u ratu u Hrvatskoj.


Iz onoga sto su govorili nije bilo jasno ko takvo izvinjenje treba da uputi, ljudi koji s ratom nisu imali nista i koje zanima samo odmor na Jadranu, ili pak srbijanska vlast u vidu sluzbenog izvinjenja Hrvatskoj.


Televizijska emisija tako je pokazala jos duboke tragove indoktriniranosti kojom je hrvatska javnost bila izlozena u poslednjih desetak godina: svi Srbi odgovorni su za ono sto se dogodilo u ratu i zbog toga svi moraju biti kaznjeni. Pa, cak, i ako zele doci na Jadran i tamo potrositi svoj novac.


Pitanje dolaska srpskih turista na hrvatsku obalu povlaci druga jos neresena pitanja izmedju dve zemlje. Jedno od njih je i imovina srpskih gradjana u brojnim turistickim mestima na Jadranu, i imovina srpskih preduzeca koja su imala letovalista za svoje radnike na jadranskim plazama.


Retki su Srbi koji su uspeli da prodaju svoje vikendice, dok ih je vecina opljackana, razorena ili spaljena. Slicno je i sa odmaralistima, a jedno takvo, zapusteno i u stanju propadanja prikazale su kamere hrvatske televizije u spomenutoj emisiji.


Problem imovine srpskih preduzeca bice resavan u sklopu ostalih odnosa vezanih za sukcesiju bivse zajednicke drzave, Jugoslavije. Ali, kako ce biti obesteceni vlasnici vikendica, kojih je po nekim procenama vise stotina, mada pouzdan broj nikada nije sluzbeno objavljen, nije jasno.


U emisiji su intervjuisane poznate licnosti iz Srbije, kao sto su glumica Neda Arneric i kosarkaski as Dragan Kapidzic, i estradne zvezde Neda Ukraden i Lepa Brena. Svi oni su izrazili zelju da ponovo letuju na Jadranu, a glumica Arneric ispricala je kako ce i ove godine provesti odmor na jadranskim ostrvima, bas kao sto je to ucinila i prosle godine. Dodala je da nije imala nikakvih neprilika, da su ljudi i kad bi je prepoznali bili srdacni prema njoj.


Medjutim, dok su turisti iz Srbije ograniceni samo na poznate licnosti, turisti, isto Srbi, ali iz Republike Srpske u velikom broju posecuju Jadransko more. Njima nisu potrebne vize i svojim automobilima mogu u svaki kutak Hrvatske.


Dubrovacki radnici kazu kako je njihova nova ponuda, jednodnevni izlet u Crnu Goru, postala pravi turisticki hit medju turistima. To je bilo moguce samo zbog toga sto je Crna Gora jednostrano ukinula vize. Neki hrvatski intelektualci, poput poznatog ekonomiste Branka Horvata zalazu se da i Hrvatska, jednostranim ukidanjem viza, ucini isto prema gradjanima Jugoslavije i da se ponasaa kao svaka otvorena zemlja koja zeli ziveti od turizma.


No, za sada takvi su glasovi jos prilicno usamljeni.


Dragutin Hedl je redovni dopisnik IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists