Makedonija: Albanski strah od popisa

Albanska manjina strahuje da se njena brojnost u Makedoniji moze umanjiti na predstojecem popisu.

Makedonija: Albanski strah od popisa

Albanska manjina strahuje da se njena brojnost u Makedoniji moze umanjiti na predstojecem popisu.

Zvanicno, rec je samo o obicnom prebrojavanju stanovnika, ali popis koji ce se sprovesti sledeceg meseca u Makedoniji ima snaznu politicku pozadinu. Najosetljivije pitanje je koliko je zapravo etnickih Albanaca u ovoj zemlji od 2,1 milion stanovnika.


Prethodne procene prema kojima etnickih Albanaca ima 22,7 odsto snazno osporava albanska zajednica, pri cemu neki tvrde da je pravi procenat izmedju 30 i 45 odsto. Jedan od najvecih problema u pripremama za popis bio je da se uspostavi odgovarajuci etnicki balans izmedju 9.012 popisivaca.


Ukupno ce 45 medjunarodnih posmatraca iz vise od 30 evropskih zemalja nadgledati sprovodjenje popisa. Njih predvodi komitet koji predstavlja Evropsku komisiju, Savet Evrope, Ekonomsku komisiju za Evropu Ujedinjenih nacija i OEBS. Na celu ovog komiteta se nalazi Fotis Nanopulos, direktor EUROSTAT-a, biroa za statistiku Evropske unije.


Procenjuje se da ce popis, koji ce se sprovesti tokom prve dve nedelje novembra meseca, kostati osam miliona eura. Prvi preliminarni rezultati ocekuju se u januaru 2003. godine, a bice potrebno dodatnih 18 meseca da se obrade prikupljeni podaci.


Makedonci i Albanci zeleli su da se popisu i gradjani koji zive u inostranstvu, ali su medjunarodni zvanicnici odbili tu mogucnost.


Popis je trebalo da se odrzi prosle godine, ali je odlozen zbog albanske oruzane pobune na severozapadu zemlje. U Ohridskom sporazumu kojim se okoncao sukob u avgustu 2001. godine predvidja se odrzavanje popisa pod nadzorom medjunarodne zajednice.


Irena Gjuzelova, portparol izaslanika Evropske unije Alana Le Roja, u izjavi za IWPR kaze: "Popis je neophodan, izmedju ostalog, da bi se pomoglo definisanje vladine politike. Potpisivanjem Ohridskog sporazuma, sve strane su se slozile da nijedna stranka nece osporavati rezultate popisa."


Na opstim izborima proslog meseca, Makedonci su srusili staru vladu, a nova se nece oformiti pre kraja oktobra. "To ne bi trebalo da utice na sprovodjenje popisa", izjavio je Djordji Spasov, generalni sekretar stranke etnickih Makedonaca Socijaldemokratskog saveza Makedonije, SDSM, koja je sada najjaca u parlamentu.


Rezultate prethodnih popisa iz 1991. i 1994. godine osporavali su albanski politicari. Oni su 1991. godine bojkotovali popis navodeci da nema dovoljno albanskih popisivaca, te da se nedovoljno koristi njihov jezik u upitnicima.


Popis su 1994. godine nadgledali Savet Evrope i Evropska komisija. Veci deo razloga za zabrinutost Albanaca tada je otklonjen, ali su popis ipak bojkotovali gradjani pretezno albanskog grada Debra.


Medjunarodni posmatraci su u novembru 1996. godine izdali saopstenje u kome se kaze: "Mi smatramo da konacni rezultati popisa iz 1994. godine daju jasnu i pouzdanu sliku demografske, ekonomske i socijalne situacije u zemlji. Brojke koje se odnose na etnicku i versku pripadnost odslikavaju odgovore koje su gradjani dali po sopstvenom nahodjenju."


Uprkos tome, Albanci su odbili da prihvate rezultate popisa prema kojima oni cine samo 22,7 odsto ukupnog stanovnistva Makedonije.


Dobro obavesteni evropski diplomata izjavio je za IWPR: "Mi pokusavamo da objasnimo da je popis tehnicka operacija kojom se utvrdjuje broj stanovnika, a ne odredjene politicke kategorije. Do sada se pripreme odvijaju dobro, mada jos uvek ima problema koje bi trebalo resiti."


Bez obzira na to, politicka dimenzija znaci da se stranacki lideri moraju konsultovati. Na septembarskim izborima je u albanskom birackom telu ubedljivu pobedu odneo Demokratski savez za integraciju, DUI, ciji su lideri pretezno bivsi borci iz redova albanskih pobunjenika.


"DUI je nova i relativno neiskusna politicka stranka, i pri tome nije dobro informisana. Na primer, oni insistiraju da 22,7 odsto popisivaca budu etnicki Albanci", kaze evropski diplomata.


Rizvan Sulejmani, portparol DUI-a za pitanja popisa, izjavio je za IWPR da je okolnost sto nova vlada jos uvek nije formirana navela drzavnu popisnu komisiju da ne pokaze dovoljno interesovanja za pripreme.


Od 9.012 popisivaca oko 1.720 govore albanski jezik. A u 39 regionalnih popisnih komisija, Albanci su proporcionalno zastupljeni samo u 15 takvih komisija.


"Strahujemo da ce se manipulisati podacima u popisnim komisijama gde Albanci nisu adekvatno zastupljeni", kaze Sulejmani.


Evropski diplomata tvrdi: "Problem je naci dovoljno kvalifikovane strucnjake iz redova manjinskih grupa za ovakve privremene poslove. Najveci problem je to sto nema etnickih Albanaca stalno zaposlenih u drzavnom statistickom zavodu."


Makedonski posmatraci kazu da ce se prave manipulacije dogoditi jedino tokom prikupljanja podataka ukoliko su regionalne komisije neefikasne. Ali oni tvrde da sveukupni uticaj na konacne brojke nece biti znacajan.


Koriste se tri vrste upitnika - jedan iskljucivo na makedonskom jeziku, jedan na makedonskom i albanskom i jedan na makedonskom i turskom, srpskom, vlaskom i romskom jeziku.


"Mi zelimo da se obratimo pripadnicima razlicitih etnickih grupa na jeziku koji najbolje razumeju", kaze Tatjana Mitevska, portparol drzavne popisne komisije. "Naravno, svi popisivaci moraju znati sluzbeni makedonski jezik."


Jedna od kritika na racun popisa odnosi se na cinjenicu da se u okviru popisa ne pruzaju dovoljne informacije javnosti o njegovoj svrsi.


Kao odgovor na to, americka organizacija IREX i Udruzenje novinara Makedonije, AJM, zajedno rade na obuci novinara koji ce izvestavati o popisu. Vise od 200 izvestaca razlicite etnicke pripadnosti ucestvuju u specijalnim radionicama.


"Popis je jedan od najvaznijih projekata u nasem drustvu", kaze Saso Colakovski, generalni sekretar AJM-a. "To je razlog sto je, po nasem misljenju, veoma vazno za novinare da razumeju citav proces."


Colakovski je rekao da ne sumnja da ce popis uspeti. On je izvestio o visokom nivou entuzijazma javnosti za popis, ukljucujuci Albance. I Rizvan Sulejmani iz the DUI-a i Djordji Spasov iz SDSM-a uveravali su izvestaca IWPR-a da ce prihvatiti konacne rezultate ukoliko ih potvrde medjunarodni posmatraci.


Saso Ordanoski je koordinator IWPR projekta u Makedoniji i urednik magazina "Forum".


Frontline Updates
Support local journalists