Bivsi izaslanik Bosne ocekuje odluku o izrucenju

Muhamed Sacirbej porice da je zloupotrebljavao fondove dok je bio izaslanik Bosne u Njujorku.

Bivsi izaslanik Bosne ocekuje odluku o izrucenju

Muhamed Sacirbej porice da je zloupotrebljavao fondove dok je bio izaslanik Bosne u Njujorku.

Bivsi bosanski ministar inostranih poslova Muhamed Sacirbej nalazi se vec drugi mesec u zatvoru u SAD gde ocekuje odluku o tome da li ce biti izrucen radi sudjenja u Sarajevu, mada njegov pravni zastupnik tvrdi da su vlasti SAD bile duzne da zahtev za izrucenje odbace cim su ga dobile.


Sacirbeja je 25.marta uhapsila njujorska policija na osnovu poternice koju je izdao Interpol. Gradski sud sada mora doneti odluku o tome treba li ga izruciti Bosni radi ispitivanja u vezi sa sredstvima iz fondova koja su nestala u vreme kada je bio ambasador Bosne u Ujedinjenim nacijama.


Za vreme rata u Bosni, Sacirbej, koji je skolovan u SAD, bio je predstavnik Bosne u Ujedinjenim nacijama u Njujorku. Bio je stalno prisutan na TV ekranima sirom sveta kao predstavnik vlade u Sarajevu. Po povratku u Sarajevo 1996.godine, dve godine je bio ministar spoljnih poslova. Onda se vratio na celo misije u UN, gde je bio od 1998. do 2000.godine. Optuzbe protiv njega odnose se na ovaj drugi mandat u UN.


Posle revizije finansijskog poslovanja misije u UN u aprilu 2001, Ministartsvo inostranih poslova Bosne optuzilo je Sacirbeja za zloupotrebu 610.980 americkih dolara. Ministarstvo pravosudja je izdalo nalog za njegovo hapsenje u januaru 2002, posto se posle dva poziva nije pojavio na sudu radi ispitivanja. Nalog je prosledjen Interpolu, sa zahtevom za privodjenje Sacirbeja koji se tada nalazio u Njujorku.


Postavljeno je vise pitanja o nacinu na koji je zakonski postupak u SAD vodjen. Bosanski nalog za hapsenje dostavljen je preko Interpola, ali po njemu je postupilo Ministarstvo spoljnoih poslova, koje ga je prosledilo Ministarstvu pravosudja. Nalog je onda urucio ured javnog tuzioca za donji Menhetn.


Sacirbej se nalazi u zatvorskoj celiji gde ocekuje sudsku odluku o tome da li ce biti izrucen. Uskoro se ocekuje odluka o kauciji, dok bi do odluke o izrucenju moglo proci i nekoliko meseci.


Bosna je zahtevala njegovo hapsenje po sopstvenim zakonima koji dopustaju mogucnost da se izrucenje izvrsi dok jos traje istraga, pre formalnog podizanja optuznice. Sacirbej jos nije optuzen. Zakoni SAD ne dozvoljavaju izrucenje ako protiv osumnjicenog nije podignuta konkretna optuznica. Prema misljenju Sacirbejovih advokata, to znaci da on ne bi trebalo da bude u pritvoru dok se mogucnost izrucenja jos razmatra.


"Zakoni SAD ne predvidjaju mogucnost izrucenja u cilju sprovodjenja istrage - vec samo u slucajevima kada je optuznica vec podignuta", izjavio je Sacirbejov pravni savetnik, profesor prava na Americkom univerzitetu Pol Vilijams.


"Trebalo je da Ministarstvo inostranih poslova nalog odmah vrati Bosancima, a ne da ga prosledjuje Ministarstvu pravosudja."


Istraga Sacirbejovog slucaja traje vec dve godine, i do sada su je vodila trojica razlicitih sudija kantonalnog suda u Sarajevu. Sadasnji sudija, Ibrahim Hadzic, kaze da bi rad na slucaju mogao potrajati od jednog meseca do jedne godine. On je izjavio za IWPR da je prerano za bilo kakve prognoze o ishodu istrage.


"Prvo moramo ispitati dokumentaciju ovog slucaja, koja ispunjava jednu veliku kartonsku kutiju, pa tek onda donositi zakljucke."


Cinjenica da Sacirbej ima dvojno bosansko i americko drzavljanstvo takodje komplikuje ovaj slucaj.


Sacirbeju su dozvoljene samo retke posete i nije ga moguce intervjuisati. Ali, u prethodnim prilikama on je poricao bilo kakve zloupotrebe fondova. On tvrdi da je i pored toga sto ne postoje odgovarajuci racuni sav novac koji nedostaje potrosen na drzavne poslove.


Takodje je izjavio da je tadasnjeg predsednika, Aliju Izetbegovica, redovno obavestavao o svim troskovima. Izetbegovic se posle toga distancirao od svog izaslanika i porice da je odobrio sporne troskove.


Sacirbej je do sada odbijao da sam ode u Bosnu radi ispitivanja o troskovima misije u UN, tvrdeci da mu u Sarajevu ne bi bilo posteno sudjeno.


Nije lako rasplesti polticke aspekte ovog slucaja, ali on je svakako delimicno uzrokovan borbom za moc izmedju dve rivalske partije u Bosni. Na slucaj je prvi ukazao ministar spoljnih poslova Zlatko Lagumdzija, imenovan kada je nova vlada preuzela duznost u oktobru 2000.godine. Lagumdzija predvodi Socijaldemokratsku stranku koja je u konkurentskom odnosu sa Strankom demokratske akcije, tradicionalno daleko jacom partijom koja je bila dominantna za vreme rata i kojoj su pripadali i Izetbegovic i Sacirbej.


Mnogi u Sarajevu smatraju da bi Sacirbeja trebalo isporuciti u Sarajevo da odgovara za novac koji nedostaje, a mozda i da mu se sudi. Stjepan Kljujic, koji je za vreme rata bio clan kolektivnog predsednistva Bosne, smatra da Sacirbej mora objasniti neke stvari u vezi sa ovim slucajem.


Ali, on takodje tvrdi da ako je Sacirbej zloupotrebio sredstva, onda to moze imati posledice i za politicare koji su u to vreme bili u vladi u Sarajevu, ukoliko slucaj dobije veliki publicitet - zbog cega bi mnogi od njih vise voleli da se na ovom pitanju ne insistira.


"Postoji frakcija u Bosni i Hercegovini koja smatra da nije neophodno potpuno rasvetliti slucaj nedostajucih sredstava iz fondova bosanske misije u UN", izjavio je Kljujic za IWPR. "Ako se problem rasvetli, to bi moglo otkriti mnoge sumnjive poslove iz onog vremena."


Citava prica se svodi na novac, kaze on, "ili preciznije, na pitanje kontrole puteva novca za vreme rata".


Aldin Arnautovic je producent radio stanice Stari grad u Sarajevu.


Frontline Updates
Support local journalists