Bosna: zestoka kritika vladinog predloga - 'kes za zlocine'

Ponuda finansijske pomoci i besplatnih avionskih karata haskim optuzenicima u zamenu za dobrovoljnu predaju nasla se na udaru javnosti.

Bosna: zestoka kritika vladinog predloga - 'kes za zlocine'

Ponuda finansijske pomoci i besplatnih avionskih karata haskim optuzenicima u zamenu za dobrovoljnu predaju nasla se na udaru javnosti.

Tuesday, 6 September, 2005

Nedavni pokusaj politickog vrha bosanskih Srba da ubede lica osumnjicena za ratne zlocine da se dobrovoljno predaju, do sada, nije imao uspeha, a u javnosti je propracen podsmehom.


Republika Srpska, RS, se nadala da bi mogla poboljsati svoj slabi ucinak u saradnji sa Haskim tribunalom ukoliko bi ponudila licima osumnjicenim za ratne zlocine novcanu pomoc u slucaju dobrovoljne predaje.


Lica sa haskih optuznica dobijala bi novcanu pomoc u visini od 200 evra mesecno, a clanovi njihovih porodica imali bi pravo na besplatne letove avionom do Holandije tri puta godisnje, kao i 250 evra svaka dva meseca na ime ostalih troskova.


Ova ponuda, medjutim, nije bila primamljiva nijednom od lica optuzenih za ratne zlocine. Stavise, pravni eksperti, politicari i celokupna javnost sa podsmehom su propratili ovaj potez vlade.


Nezavisni politicki analiticar Tanja Topic ocenila je ovu odluku vlade kao "smesnu", dodajuci za IWPR: "Vi imate situaciju u Srbiji, Hrvatskoj i ovde u Bosni i Hercegovini da nagradjujete ljude za zlocin, genocid i ubistva".


"Umesto da se vlasti ograde od jedne takve politike, one samo pokazuju da se svi ti novi-stari politicari nisu odrekli ideja koje su dovele do etnickog ciscenja i genocida".


"To je samo zamazivanje ociju Haskom tribunalu, jer vreme prolazi, a nase vlasti ne cine nista da uhapse optuzene."


Miodrag Zivanovic, profesor Filozofskog fakulteta u Banja Luci, naglasio je da je "u moralnom smislu, materijalno pomaganje, odnosno nagradjivanje nekoga ko je pocinio ratne zlocine neodrzivo."


Senad Sacirbegovic, povratnik u Banja Luku, smatra da je davanje finansijske potpore onima "koji su nas proterivali i maltretirali - sramota", dodajuci da bi se zbog toga povratnici nesrpske nacionalnosti mogli osecati kao nezeljeni gosti u Republici Srpskoj.


Najtrazeniji begunci, kao sto su bivsi bosanski srpski lider Radovan Karadzic i njegov vojni komandant general Ratko Mladic, koji se nalaze u bekstvu vec osam godina, sigurno se nece predati za 200 evra mesecno, kaze Topiceva.


Ona dodaje da bi se srpski entitet u Bosni i Hercegovini suocio sa drugom dilemom ukoliko bi bilo ko od optuzenih za ratne zlocine prihvatio ponudu vlade: "Mi smo na rubu bankrotstva, pa se neminovno pitamo - gde bi se namakao novac za ove potrebe?"


Lideri Republike Srpske odbacuju saradnju sa Haskim tribunalom uglavnom iz straha da bi ih Medjunarodni krivicni sud za bivsu Jugoslaviju mogao posredno ili neposredno okriviti za troipogodisnje krvoprolice.


Opstrukcije od strane bosanskih Srba frustrirale su medjunarodnu zajednicu i dovele do pretnji politickim i finansijskim sankcijama.


Cini se da je nedavna poseta, 18. jula, glavnnog tuzioca Haskog tribunala Karle del Ponte Banja Luci navela predsednika Republike Srpske Dragana Cavica, predsednika parlamenta Dragana Kalinica i premijera Dragana Mikerevica da iznesu ovakvu ponudu beguncima od zakona osumnjicenim za ratne zlocine.


Medjutim, poslanici u parlamentu Republike Srpske veruju da je malo verovatno da ce ova ponuda podstaknuti cetrnaest optuzenih lica, koja se jos uvek nalaze na slobodi, da se dobrovoljno predaju.


Istovremeno, medju nekim politicarima, javnim zvanicnicima i gradjanima vladina ponuda je ocenjena kao "nemoralna", a ima navodno za cilj da ocuva poziciju vladajuce koalicije na vlasti, koju cine Srpska demokratska stranka, SDS, i Partija demokratskog progresa, PDP.


S obzirom na to da mnogi bosanski Srbi lica optuzena za ratne zlocine jos uvek smatraju herojima, ukoliko vlada bude preduzela konkretne korake radi njihovog hapsenja, to bi lako moglo dovesti do njenog politickog sloma na sledecim izborima.


Marko Pavic, potpredsednik Demokratske narodne stranke, DNS, kaze: "Ova je vlast, mimo svoje volje, i pod pritiskom medjunarodne zajednice, donela Zakon o saradnji sa Haskim tribunalom, ali bez istinske zelje da ga sprovodi".


"Stoga je ova ponuda o finansijskoj pomoci u slucaju dobrovoljne predaje tek predstava za Karlu del Ponte, a ne neki pomak koji bi imao za cilj promenu svesti optuzenih za ratne zlocine."


Gordana Katana je dopisnik Glasa Amerike iz Banja Luke.


Frontline Updates
Support local journalists