Zagreb i Beograd Jacaju Ekonomske Veze

Hrvatska i Srbija jacaju ekonomske veze i to se moze vidjeti na svakom koraku. Tacnije, one ozivljavaju privredu koja je u staroj Jugoslaviji bila toliko medjusobno isprepletena da je raspad zemlje neminovno vodio u potpuno propadanje poduzeca.

"Nemojte se iznenaditi ako za nekoliko godina medjusobna robna razmjena dosegne milijardu dolara", kaze Nadan Vidosevic, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koji se sa svojim srbijanskim kolegom Slobodanom Koracem zalaze za uspostavu zone slobodne trgovine izmedju dviju zemalja i ukidanje viznog rezima, danas glavne prepreke vece ekonomske suradnje.

Prosle godine trgovinska razmjena izmedju Hrvatske i Jugoslavije iznosila je 136 milijuna dolara. Nakon susreta nekoliko stotina hrvatskih i jugoslavenskih poduzetnika prosle i pocetkom ove godine, razmjena je udvostrucena. Ozivljavanje trgovine bilo je nezamislivo dok su Slobodan Milosevic i Franjo Tudjman bili na vlasti.

Milorad Savicevic, direktor srbijanske fabrike automobila "Zastava", poznate po proizvodnji automobila "Yugo", proslog je tjedna izjavio u zagrebackom "Jutarnjem listu" kako ce poslati pismo hrvatskom potpredsjedniku vlade, Slavku Linicu s idejom kako bi Hrvatska i Srbija zajedno mogle proizvoditi 100.000 automobila godisnje. U Kragujevcu sada ih proizvode tek desetak tisuca.

Jedan Splicanin razgledavajuci popularni "Yugo", koji se odnedavna ponovno moze kupiti u Hrvatskoj, kaze: "Znam da nije kvalitetan kao "Volkswagen", ali ni moja placa nije kao njemacka. S obzirom na standard vecine Hrvata, to je pravi automobil za nas dzep."

Zagrebacka tvornica "Koncar" mogla bi bitno popraviti svoje poslovne rezultate kada bi dobila samo jedan posao u Beogradu - popravak i zamjenu dotrajalih liftova. U Beogradu devedeset posto liftova je hrvatske proizvodnje, a proteklih deset godina uopce nisu odrzavani.

Logika za premostavanje ratom uspostavljenih zidova je jednostavna: slaba hrvatska privreda tesko moze sebi naci put na Zapad. Zemlje bivse Jugoslavije, njena su sansa.

Bivsa Jugoslavije je imala svoju privrednu logiku, te komunikacijsku i energetsku povezanost. Brodovi su se, primjerice, gradili u Hrvatskoj, a celicni limovi su se proizvodili u juznim jugoslavenskim republikama. Kad su u ratu ti izvori jeftinih polusirovina nestali, brodogradilista iz hrvatskih gradova, Splita ili Rijeke, morala su limove za devize kupovati u Linzu, a ne za jeftine dinare u Smederevu (Srbija) ili Skopju u Makedoniji.

Hrvatska naftna industrija INA na jugoslavenskom trzistu vec ostvaruje promet od 70 milijuna dolara. Za transport INI-ne nafte Jadranski naftovod (JANAF) i Naftna industrija Srbije - "Jugopetrol" potpisali su sredinom ozujka/marta ugovor vrijedan vise od 1,5 milijuna dolara.

Sredinom svibnja/maja koprivnicka prehrambena industrija "Podravka" pocela je izvoziti na jugoslavensko trziste. "Podravka" ocekuje da ce posredstvom vlastitog poduzeca u Beogradu na tom trzistu u iducem razdoblju postati vodeca prehrambena tvrtka.

I s druge strane granice, iz Jugoslavije stize roba u Hrvatsku. Osim namjestaja "Simpo" iz Vranja i vec spomenutih automobila, nakon deset godina "Zastava" iz Kragujevca nedavno je pocela s isporukom lovackog i sportskog oruzja u Hrvatsku. Radi se tek o 400 komada lovackih karabina, te pistolja i revolvera, ali najavljuje se da ce se isporuke oruzja iz SRJ u Hrvatsku znacajno povecati.

Proizvodjac mesa "Mitros" iz Sremske Mitrovice, na severu Srbije, pakuje proizvode u ambalazi iz hrvatskog "Omisa", a zeli ih plasirati u Hrvatsku.

"Sedam-osam godina nismo uvozili nista, pa u nas nema straha od kravljeg ludila", isticu svoje prednosti u "Mitrosu". Svoj naum o izvozu u Hrvatsku jos ne mogu relaizirati jer ne postoji sporazum izmedju dvije zemlje o veterinarsko-higijenskim uvjetima. I nije problem samo to: poduzetnici iz obje zemlje isticu da su prepreka razvoju trgovine visoke carine u SRJ, nepostojanje suradnje medju bankarima, kao i otezano kretanje ljudi s obzirom na vizni rezim.

Ali, politicki okovi koji pritiscu privrednike polako se skidaju. Na Europskom ekonomskom summitu upravo odrzanom u Salzburgu, susreli su se hrvatski predsjednik Stipe Mesic i srbijanski premijer Zoran Djindjic. Tom prilikom Djindjic je pozvao Hrvatsku da sudjeluje u privatizaciji 7000 srbijanskih firmi koja upravo pocinje.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula kaze da su kontakti sa srbijanskom vladom Zorana Djindjica nemoguci dok u njoj sjedi Momcilo Perisic, general kojeg je hrvatski sud u Zadru osudio u odsustvu na 20 godina zbog bombardiranja tog grada.

No, odlazak Milosevica u Haag dobar je znak. A moguce izrucenje "vukovarske trojke" - Mileta Mrksica, Veselina Sljivancanina i Miroslava Radica - bitno bi olaksalo daljnje kontakte.

Picula i njegov jugoslavenski kolega Goran Svilanovic krajem svibnja su na sastanku u Splitu dogovorili da bi vec krajem lipnja/juna u Zagrebu trebalo definitivno rjesiti pitanje granice izmedju dvije zemlje.

Picula je precizirao da su obje zemlje spremne potpisati ugovore iz oblasti gospodarske suradnje, da su neki ugovori u fazi dovrsavanja nacrta, a neki treba da se ratificiraju u oba parlamenta. Pored toga on je najavio i liberalizaciju viznog rezima izmedju dvije zemlje.

Obecavajuci sastanak Picule i Svilanovica, najavljen za 28.lipnja/juni, odgodjen je za srpanj/jul. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova to je objasnilo time da se "diplomatska aktivnost izmedju Hrvatske i Jugoslavije intenzivirala, te da je odgodom sastanka Picula - Svilanovic osigurano vrijeme za dodatnu pripremu susreta na kojem se ocekuju i konkretna rjesenja za neke od najslozenijih problema koji opterecuju odnose dviju zemalja".

Jugoslavija je trenutacno Hrvatskoj osmi trgovinski partner. Privrednici cekaju na politicare da se ta pozicija promijeni.

Turizam je velika sansa, no Goran Svilanovic oprezno kaze: "To ne ovisi samo o vizama niti o trgovini, vec o stavu i raspolozenju ljudi s obje strane. Mislim da napetosti jos uvijek postoje, mada je situacija mnogo bolja nego sto je bila. Ipak, cini se da ce za veci interes gradjana Jugoslavije da ljetuju na hrvatskom Jadranu biti potrebno jos neko vrijeme."

Turizam je stvar, izmedju ostaloga, i kulture, a kulturna suradnja izmedju dvije zemlje kasni iza privredne. Njene nove mogucnosti otvorio je Djordje Balasevic, sansonjer iz Vojvodine, severne srpske pokrajine, koji je nedavno u Puli odrzao trijumfalni koncert pred desetak tisuca ljudi.

I u drugim podrucjima, kad su u pitanju Hrvatska i Jugoslavija, izgleda da nastupa novo vrijeme. Jugoslavenski filmovi su se pojavili na upravo zavrsenom festivalu u Puli.

Goran Vezic je novinar nezavisne agencije "Stina" iz Splita.