MAKEDONIJA: SUKOBLJENI NACIONALISTI OBNAVLJAJU IZBORNI PAKT

Etnicke podele gube na znacaju dok se politicki rivali pripremaju za predstojece parlamentarne izbore

MAKEDONIJA: SUKOBLJENI NACIONALISTI OBNAVLJAJU IZBORNI PAKT

Etnicke podele gube na znacaju dok se politicki rivali pripremaju za predstojece parlamentarne izbore

U ocekivanju parlamentarnih izbora koji ce se odrzati ove godine zagovornici tvrde linije sa obe strane etnicke granice u Makedoniji pripremaju se da obnove svoju sada vladajucu koaliciju i potisnu rivale unutar svojih etnickih zajednica.


Predsednik Sobranja Stojan Andov zakazao je izbore za 15. septembar u nadi da ce oni produbiti mirovni proces kojim su razreseni proslogodisnji krvavi sukobi izmedju etnicke makedonske vecine i albanske manjine. Mirovni proces koji je sponzorisan sa Zapada dao je Albancima veca jezicka prava i vecu zastupljenost u javnim sluzbama.


Glasaci u Makedoniji u nacelu glasaju za partije sopstvene etnicke grupe i najveca bitka se obicno vodi unutar etnickih zajednica. Ovog puta vodece makedonske i albanske partije slabo prolaze u ispitivanjima javnog mnjenja unutar svojih glasackih tela i okrecu se jedne drugima u potrazi za podrskom.


Na makedonskoj strani, VMRO-DPMNE, koju vodi premijer Ljupco Georgievski, takmici se sa vodecom opozicionom partijom, SDSM. Od 120 mesta u skupstini 91 ili 92 obicno dobijaju etnicki Makedonci.


Albanci ce se, sa druge strane, uglavnom opredeljivati izmedju Demokratske partije Albanaca, DPA, Arbena Dzaferia i novoosnovane Demokratske unije za integraciju, DUI, koju vecim delom cine bivsi pripadnici ONA, a koju predvodi nekadasnji vodja gerilaca Ali Ahmeti.


Oni ce se nadmetati za nekih 28-29 sedista u skupstini. Ahmeti, i pored svoje gerilske proslosti, sada prednost daje mirnom ukljucivanju Makedonije u Evropu.


Posto verovatnio nijedna partija nece osvojiti apsolutnu vecinu u parlamentu, sledeca vlada ponovo mora biti koaliciona. Dzaferi i Georgievski su vec izjavili da ce ako osvoje dovoljan broj glasova ponovo zajednicki formirati vladu.


“Mislim da Georgievski nije nista ni bolji ni gori nego bilo ko drugi (medju makedonskim politicarima)“, izjavio je Dzaferi prosle nedelje u intervjuu za casopis “Forum”. To je bio njegov odgovor na optuzbe da se udruzuje sa osobom koja sprovodi “cvrst antialbanski program”.


To je za rezultat imalo napade od strane Petra Goseva, clana parlamenta koji pripada opozicionoj Liberalno-demokratskoj partiji. "Ova koalicija Georgievski-Dzaferi sasvim je prirodna. Zajedno su izazvali rat, zajedno pljackaju zemlju. Obojica imaju sulude ideje o etnickom ciscenju i podeli zemlje, pa ne treba da nas iznenadjuje sto se udruzuju da bi se zastitili od kazne koja dolazi posle izbora”, izjavio je za IWPR.


Suocena sa opadajucom podrskom medju glasacima, VMRO-DPMNE je najavila izrazito promakedonsku nacionalisticku politiku. DPA proklamuje slicnu radikalno proalbansku poziciju. Obe partije u tome vide jedini nacin da pridobiju siru podrsku nacionalista i zastrase glasace opozicije.


Pitanje je kako dve partije sa tako kontradiktornim nacionalistickim politikama mogu izgraditi koaliciju. Kriticniji posmatraci smatraju da ce kada jednom budu izabrane, VMRO-DPMNE i DPA ublaziti svoje radikalne aspiracije i koncentrisati se na vodjenje zemlje na sopstvenu korist. Isto se dogodilo posle proslih izbora. I VMRO-DPMNE i DPA ce verovatno sve ponoviti ako im bude pruzena sansa posle ovih izbora.


Poznato je da je vecinu izlazaka na izbore u Makedoniji posle sticanja nezavisnosti pre deset godina pratilo nasilje. Analiticari tvrde da je ovog puta verovatnije da ce do sukoba dolaziti unutar dve zajednice nego preko etnicke granice koja ih deli. Problematicni regioni na severozapadu Makedonije toliko su potresani pucnjavom i nasiljem da ce na nekim mestima biti tesko uopste organizovati glasanje.


Analiticari upozoravaju da postoji i rizik od namestanja rezultata. Iskustvo prethodnih makedonskih izbora govori da period odmah posle glasanja moze biti narocito tezak. Ponekad su potrebne sedmice da bi rezultati bili objavljeni, a i sami rezultati su cesti kontroverzni.


“Verovatno ce biti zastrasivanja i prevara u znacajnoj meri, sve u cilju da se utice na ishod izbora”, izjavio je Edward Joseph, visi analiticar Medjunarodne krizne grupe, ICG, za IWPR.


OEBS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava, ODIHR, uskoro ce zapoceti veliku i dugorocnu posmatracku misiju. “Nadamo se da ce masovno prisustvo medjunarodnih posmatraca dorpineti pravilnom sprovodjenju ovih krucijalnih izbora i uvecati samopouzdanje javnosti prilikom glasanja”, izjavio je ambasador ODIHR, Gerard Stoudmann, nakon posete Skoplju. "Ali, naravno, na vladi je, organima vlasti i politickim partijama da obezbede regularan izborni proces."


OEBS/ODIHR planira da angazuje do 750 kratkorocnih posmatraca i preko 50 srednjorocnih i dugorocnih posmatraca koji ce nadgledati proces glasanja, prebrojavanja i upisivanja glasova. Opozicione partije pozdravljaju njihovo prisustvo, ali upozoravaju da lutajuci posmatraci ne mogu biti tako efikasni kao oni staticni. Oko cetiri stotine timova od po dvoje ljudi pokrivace preko 3000 glasackih oblasti. Analiticari naglasavaju da posmatraci izbora nemaju moc da eliminišu neregularnosti ili intervenišu u slucaju prevare.


Ana Pertruseva je redovni saradnik IWPR-a iz Skoplja


Macedonia
Frontline Updates
Support local journalists