KRATKE VESTI

Pandurevic je na saslusanju odrzanom 31. ozujka/marta izjavio kako zeli iskoristiti svoje pravo da se o optuznici izjasni u roku od 30 dana, jer u medjuvremenu namjerava prouciti optuznicu i konzultirati se s advokatom kojeg ce sam odabrati.

Tuzioci tvrde da je u vrijeme masakra Pandurevic bio nadlezan za Prvu zvornicku laku pjesadijsku brigadu, ciji su pripadnici sudjelovali u okupljanju i ubijanju Srebrenicana i premjestanju leseva.

Pandurevica se po jednoj tocki tereti za genocid ili suucesnistvo u genocidu, te po pet tacaka za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja.

On je u Hag stigao 23. ozujka/marta, jer se prethodno dobrovoljno predao srpskim vlastima, nakon sto se o tome dogovorio s ministrom pravosudja Zoranom Stojkovicem.

***

Miroslav Kvocka, koji je kao ratni zapovjednik zloglasnog srpskog logora u Omarskoj (sjeverozapadna Bosna) osudjen na sedam godina zatvora, pusten je na slobodu prije isteka kazne.

U saopcenju izdanom 30. ozujka/marta, predsjednik Tribunala Teodor Meron (Theodor Meron) tvrdi da je odluku o Kvockinom oslobadjanju donio uzimajuci u obzir cinjenicu da je osudjeni odsluzio dvije trecine dosudjene kazne, kao i da je to ucinio konzultirajuci se s ostalim sucima, uredom tuzioca i nacelnikom pritvorske jedinice.

Kvocka je u studenome/novembru 2001. godine proglasen krivim za progon (tj. zlocin protiv covjecnosti), te ubojstvo i mucenje (tj. krsenje zakona i obicaja ratovanja).

Sudsko vijece kojim je predsjedavao sudac Almiro Rodrigez (Almiro Rodrigues) opisalo je logor u Omarskoj – gdje su zatvorenici nesrpskih nacionalnosti bili premlacivani, silovani i muceni – kao “paklenu orgiju progona”.

Usprkos prihvacanju izvjesnih elemenata iz zalbe koju je Kvocka u medjuvremenu podnio, proteklog je mjeseca zalbeno vijece potvrdilo njegovu krivicu, kao i kaznu koja mu je bila izrecena.

***

Bivsem visokom oficiru vojske bosanskih Srba, Radivoju Mileticu, dozvoljeno je da po drugi put odlozi vlastito izjasnjavanje o optuznici koja se odnosi na masakr nad vise od 7.000 muslimanskih stanovnika Srebrenice, pocinjen 1995.

Prilikom prvog pojavljivanja na sudu, Miletic je pocetkom ovog mjeseca iskoristio pravo na odlaganje izjasnjavanja za 30 dana, kako bi proucio optuznicu. Stoga je izjasnjavanje bilo zakazano za 31. ozujka/mart.

Medjutim, toga dana se pred sudom, umjesto optuzenog, u svojstvu njegovog zastupnika pojavio Piter Morisi (Peter Morissey). Napominjuci da je u medjuvremenu bilo odredjenih komplikacija pri izboru stalnog branioca, on je rekao da bi njegov klijent zelio, prije no sto se izjasni, konzultirati advokata kojeg ce imenovati.

Tako je zakazano novo saslusanje, koje ce se odrzati kroz dva tjedna, nakon sto okrivljeni imenuje advokata.

Miletic je, zajedno s jos dvojicom visokih oficira bosanskih Srba – Milanom Gverom i Zdravkom Tolimirom – optuzen po cetiri tocke za zlocine protiv covjecnosti (ubojstvo, progoni, nehumano postupanje i deportacija), te po jednoj za krsenje zakona i obicaja ratovanja (ubojstvo).

U optuznici koja je protiv njih podignuta spominje se i odluka vojske bosanskih Srba o protjerivanju muslimanskog stanovnistva iz Zepe.

Trojica su okrivljenih bili bliski suradnici ratnog zapovjednika vojske bosanskih Srba, generala Ratka Mladica, koji je jos uvijek na slobodi iako je prije gotovo deset godina pred Tribunalom optuzen za genocid.

***

Tuziocima je odobreno da dopune optuznicu protiv bivseg sefa sigurnosti vojske bosanskih Srba, Ljubise Beare, kojeg se pred Tribunalom tereti za sudjelovanje u masakru nad vise od 7.000 muslimanskih stanovnika Srebrenice, pocinjenom u srpnju/julu 1995.

Nakon sto se u medjuvremenu s dopunama suglasio i sudac Jan Bonomi (Iain Bonomi) – s kojim je tuzilastvo ovim povodom bilo u kontaktu jos od proslog studenoga/novembra – tuzioci su novu optuznicu podneli 30. ozujka/marta.

Tako ce se Beari suditi po odvojenim optuzbama za genocid i sudjelovanje u zavjeri koja je rezultirala genocidom. U prvobitnoj optuznici koja je bila potvrdjena u ozujku/martu 2002., on je bio optuzen po jednoj tocki za genocid ili suucesnistvo u genocidu.

Osim toga, iz teksta optuznice uklonjeni su podaci o pojedinacnim ubojstvima. Precizirano je i da se optuzbe za prisilno razmjestanje (tj. zlocin protiv covjecnosti) zapravo odnose na “prisilan prijevoz” zena i djece (u zonu koja je bila pod muslimanskom kontrolom), kao i samih muskaraca (na one lokacije gdje su izvrsena pogubljenja).

Ostale promjene su uglavnom jezicke prirode i cini se da su izvrsene radi izvjesnih dodatnih pojasnjenja.

Beara je u studenome/novembru prosle godine izjavio da se o optuzbama iz prvobitne optuznice ne osjeca krivim. O novoj bi optuznici trebalo da se izjasni 5. travnja/aprila.

***

Bivsi makedonski ministar unutrasnjih poslova, Ljube Boskoski, izjavio je ovoga tjedna da se ne osjeca krivim ni po jednoj od tri tocke optuznice koja ga tereti za krsenje zakona i obicaja ratovanja (ubojstvo, okrutno postupanje i nemilosrdno rusenje kuca).

Optuzbe se odnose na napad koji je u kolovozu/avgustu 2001. izvrsen na albansko selo Ljuboten i u kojem je navodno ubijeno sedmoro ljudi, dok ih je znatno vec broj uhapsen i pretucen.

Na saslusanju odrzanom 1. travnja/aprila, Boskoski se pojavio bez pravnog zastupnika. Tom prilikom je izjavio da je optuznica koja je protiv njega podignuta “prepisana iz izvjestaja Medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih prava [Human Rights Watch]”, te da se u stvari i ne sudi njemu, nego Republici Makedoniji.

Boskoski je u Hag prebacen 24. ozujka/marta, i to iz jednog hrvatskog zatvora, gdje je cekao da mu se sudi po sasvim drugim optuzbama – za smrt sedmorice ilegalnih imigranata koje su 2002. godine ubili makedonski policajci.

S druge strane, bivsi makedonski policajac koji je optuzen zajedno s Boskoskim, Johan Tarculovski, saopcio je proteklog tjedna da izjasnjavanje o optuznici odlaze za 30 dana.

Tuzioci tvrde da je Tarculovski neposredno odgovoran za policijsku jedinicu koja je izvrsila spomenuti zlocin, dok je Boskoski u to vrijeme bio glavni zapovjednik svih makedonskih policijskih snaga.

Optuznica protiv njih dvojice jedina je koja je pred Haskim tribunalom podignuta za zlocine pocinjene u kratkotrajnom oruzanom sukobu koji se u Makedoniji 2001. godine odigrao izmedju vladinih snaga i albanskih pobunjenika.

***

Bivsi policijski rukovodilac bosanskih Srba, Ljubomir Borovcanin, predao se ovoga tjedna Haskom tribunalu, pred kojim je optuzen za sudjelovanje u masakru koji je 1995. godine pocinjen nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici.

Borovcanin je u pritvorsku jedinicu UN-a prebacen 1. travnja/aprila, nakon sto se o detaljima predaje dogovorio sa srpskim ministrom pravde Zoranom Stojkovicem i ministrom unutrasnjih poslova Republike Srpske (RS) Darkom Matijasevicem.

Borovcanin je u vrijeme srebrenickog masakra navodno bio zapovjednik specijalne policijske brigade kojom je upravljalo ministarstvo unutrasnjih poslova RS-a.

Tuzioci tvrde da je 10. srpnja/jula 1995. optuzeni bio postavljen za zapovjednika zdruzenih policijskih snaga koje su inace bile potcinjene vojsci bosanskih Srba. Sljedecih je dana, kako se navodi, pod njegovim zapovjednistvom izvrseno zarobljavanje bosanskih Muslimana, organiziran nadzor nad njima, sprovedeno razdvajanje muskaraca od zena, da bi potom otpocele i masovne egzekucije.

U optuznici stoji da je Borovcanin i osobno prisustvovao tim dogadjanjima, te da “svjesno nije sprijecio” pogubljenja vise od 1.000 zatocenika, koja su se na razlicitim lokacijama odigrala unutar zone za koju je on bio nadlezan.

Borovcanina se po jednoj tocki optuznice tereti za suucesnistvo u genocidu, po cetiri tocke za zlocine protiv covjecnosti (unistenje, ubojstvo, progoni, prisilno razmestanje), a po jednoj tocki za krsenje zakona i obicaja ratovanja (ubojstvo)