ANALIZA:

Novi potpredsednik hrvatske vlade moze tvrditi da se zalaze za saradnju s Hagom, ali njegovo dosadasnje ponasanje svedoci o sasvim drugacijem stavu.

ANALIZA:

Novi potpredsednik hrvatske vlade moze tvrditi da se zalaze za saradnju s Hagom, ali njegovo dosadasnje ponasanje svedoci o sasvim drugacijem stavu.

HRVATSKA: DA LI CE BUDISA SPRECAVATI DALJU SARADNJU S TRIBUNALOM?


Saradnja Zagreba s tribunalom za ratne zlocine mogla bi jos jednom biti dovedena u pitanje s ulaskom u vladu kontroverznog i izrazito anti-haski opredeljenog politicara - Drazena Budise.


Budisa je prosle godine - u znak protesta zbog spremnosti vlade da saradjuje sa Medjunarodnim krivicnim tribunalom za bivsu Jugoslaviju - podneo ostavku na mesto predsednika vlastite partije. A upravo on sada stupa u vladu, i to u svojstvu zamenika socijalistickog premijera Ivice Racana i nekoga ko ce biti zaduzen za odnose s Hagom!


Smatra se da je Racanova odluka o ulasku Budise u vladu deo kompromisa koji je postignut kako bi se izbegao njen pad. Budisina Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) jaca je u odnosu na preostale cetiri stranke koje cine vladajucu koaliciju. Nakon sto je Budisa ponovo preuzeo vodjstvo nad HSLS, usudio se da zahteva mesto potpredsednika vlade kao cenu ostanka svoje partije u vladi. Istupanje HSLS iz vlade moglo bi prouzrokovati prevremene izbore, na kojima bi pobedu mogla odneti opoziciona stranka, nacionalisticka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). U vreme vladavine pokojnog predsednika i celnika HDZ, dr Franje Tudjmana, Hrvatska je izbegavala saradnju s tribunalom.


Otkako je stupio u vladu, Budisa je dramaticno promenio svoju retoriku. On je za zagrebacki nedeljnik Globus izjavio: "Ni HSLS, niti ja sam, ne zelimo da dovodimo u pitanje samu saradnju s Haskim tribunalom. Zapravo, zelim da naglasim da hrvatski gradjani treba da se odazovu pozivima Haskog suda."


Medjutim, s obzirom da pamte kako su prosle godine Budisine anti-haske aktivnosti uzdrmale vladu, analiticari kao da nisu poverovali u ovakav njegov iznenadni zaokret. Budisa je letos energicno protestvovao kada je glavni tuzilac Karla del Ponte Hrvatskoj predala optuznice protiv generala Anta Gotovine i generala Rahima Ademija.


Komentarisuci sadrzaj haske optuznice protiv Gotovine, on se tada pozalio da su u njoj "agresor i zrtva izjednaceni", usvajajuci tako uobicajeni nacionalisticki pristup po kome je Domovinski rat bio iskljucivo odbrambeni rat, usled cega njegovi ucesnici ne podlezu optuzbama za ratne zlocine.


Budisa je tom prilikom zahtevao da svih sest ministara iz redova HSLS podnesu ostavke i izjasne se protiv izrucenja Gotovine. Ali ga je nadmudrio Racan, koji je uzvratio pozivom na glasanje o poverenju vladi u parlamentu. Premijer je bio siguran da ce dobiti dovoljan broj glasova - ukljucujuci i vecinu poslanika HSLS, koji se nisu usprotivili saradnji s Hagom.


U besu zbog dozivljenog poraza, Budisa je podneo "neopozivu" ostavku na mesto predsednika stranke, tvrdeci da ce se povuci iz politike. Pozvao se i na svoje "razocarenje" vlastitim bliskim saradnicima, a pre svega pripadnikom HSLS Goranom Granicem, koji je upravo u to vreme bio imenovan za Racanovog zamenika. Budisa je Granica optuzio za postovanje zelje Haga da optuznice ostanu zapecacene kako bi se izbeglo protivljenje javnosti, kao i za preteranu lojalnost samom premijeru.


Budisine ambicije su, medjutim, takve da on nikada ne bi bio u stanju da napusti politiku na duzi rok. "Jos od 1990, kada je u Hrvatsku uveden visepartijski sistem, on je sebe vidio kao predsjednika republike", konstatovao je ugledni politicki analiticar dr Ivo Zanic, sa Zagrebackog univerziteta. Tek sto je napustio vladu, Budisa je poceo da snuje o svom povratku, koji bi bio izveden uz pomoc radikalnih elemenata iz HSLS. Vec u februaru je ponovo preuzeo stranacko kormilo.


Sam Budisa tvrdi da je u njegovom slucaju zaokret izazvala hrvatska optuznica koju je tribunal jesenas podigao protiv Slobodana Milosevica, cime je posredno ukazano i na ocigledne nedoslednosti u optuznici protiv Gotovine. Milosevic je optuzen da je tokom rata predvodio "zajednicki zlocinacki poduhvat", a pre svega osnivanje, na hrvatskoj teritoriji, samoproklamovane Republike Srpske Krajine (RSK).


Budisa tvrdi da se haski tuzioci otuda, u svom dokaznom postupku protiv Gotovine, ne mogu oslanjati na svedocenja bivsih zvanicnika te republike. Takodje je javno izrazio nadu da u buducnosti nece biti tako srocenih optuznica - sto je jos jedan signal da ce mozda nastojati da ogranici saradnju s tribunalom.


Njegova bi pozicija vec u najskorije vreme mogla biti stavljena na probu. Zagrebacki dnevnik Jutarnji list preneo je, 18. marta, izjavu zamenika glavnog tuzioca Haskog tribunala, Grejema Bjuita, da ce Zagrebu uskoro biti urucene i nove optuznice.


Ukoliko Budisa pozeli da za sebe sacuva oreol zastitnika hrvatskih nacionalnih interesa, on ce se mozda opredeliti za suprotstavljanje tim optuznicama ili njihovu opstrukciju, sto bi samo ubrzalo kraj Racanove vlade. Cini se da se on vec opredelio za politicku nedoslednost kao najbolji vid borbe za ostvarenje vlastitih interesa. Umorivsi se prebrzo od boravka na margini politickog zivota, on sada verovatno veruje da su mu se sanse za pobedu na iducim izborima povecale.


Drago Hedl je urednik projekta IWPR za Hrvatsku.


Croatia
Frontline Updates
Support local journalists