IZBJEGNUT RASPAD KOALICIJSKE VLADE U ZAGREBU
Vlada hrvatskog premijera Ivice Racana prezivjela je izglasavanje povjerenja nakon odluke o izrucenju dva generala hrvatske vojske Hagu
IZBJEGNUT RASPAD KOALICIJSKE VLADE U ZAGREBU
Vlada hrvatskog premijera Ivice Racana prezivjela je izglasavanje povjerenja nakon odluke o izrucenju dva generala hrvatske vojske Hagu
Hrvatska vlada premijera Ivice Racana, uspjela je da prezivi maratonsku i dramaticnu sjednicu parlamenta u noci 16. jula. Izglasano joj je povjerenje, izasla je iz krize ojacana. Vlada ce biti rekonstuisana na jesen, otklonjena je mogucnost prevremenih izbora. Ocekuje se da ce Hrvatska ubuduce lakse suradjivati sa Haskim sudom - zbog cega je i doslo do krize vlade.
Za opstanak vlade glasala su 93 zastupnika, dok je njih 36 uskratilo podrsku.
Neposredan uvod u krizu su bile haske optuznice protiv dvojice generala Hrvatske vojske, Rahima Ademija i Ante Gotovine, obnarodovane samo nekoliko dana posto je Srbija isporucila Slobodana Milosevica Hagu.
Glavna tuziteljica Haskog suda Carla del Ponte posjetila je Zagreb 6. jula i potvrdila da je ICTY podigao optuznice protiv te dvojice hrvatskih generala. Dan kasnije odrzana je dramaticna sjednica na kojoj je Vlada donijela odluku o izrucenju trazenih generala.
Krizu Vlade izazvao je stav Drazena Budise, predsjednika Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS), druge po snazi stranke u koaliciji, da ministri iz redova njegovog HSLS-a glasaju protiv izrucenja dvojice generala Haskom sudu.
Budisa je, na dan sjednice Vlade, 7. jula, izjavio da su optuznice neprihvatljive, jer se u njima cijeli hrvatski narod optuzuje za genocid.
Na sjednici Vlade na kojoj se odlucivalo o izrucenju, dva su HSLS-ova ministra bila za izrucenje, dva suzdrzana i jedan protiv. Svi ostali ministri glasali su za izrucenje. Ministri iz redova HSLS-a, njih pet, medju kojima je bio i Goran Granic, zamjenik premijera, zaduzen upravo za odnose s Hagom, podnijeli su zbog toga ostavke, jer je tako odlucilo vodjstvo njihove stranke.
Neki analiticari su tada procjenjivali da bi moglo doci do raspada sadasnje koalicijske Vlade, tj. da bi se Budisini liberali u parlamentu, prilikom glasanja o povjerenju Vladi, mogli prikloniti desnom bloku stranaka, na celu s HDZ-om, koje se protive suradnji sa sudom u Hagu. Tada bi situacija bila zrela za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Razlicito glasanje HSLS-ovih ministara pokazalo je, medjutim, da u toj stranci postoji duboka podjela oko suradnje s Haskim sudom. Drazen Budisa i dio vodstva izrucenje generala Hagu smatrao je ugrozavanjem hrvatskih nacionalnih interesa, dok je druga grupa unutar HSLS-a, koju predvodi Goran Granic, Racanov zamjenik u Vladi, mislila upravo suprotno: nesuradnja s Hagom dovela bi Hrvatsku u izolaciju i tako ugrozila nacionalne interese.
Pritisnut najjacom frakcijom u svojoj stranci, Drazen Budisa je 11. jula podnio ostavku na mjesto predsjednika HSLS-a. Za v.d. predsjednika izabran je Jozo Rados, ministar obrane u ostavci.
Parlamentarni zastupnici HSLS-a na sjednici parlamenta u nedjelju i ponedjeljak, 15. i 16. jula, u velikoj vecini, glasali su za povjerenje Vladi. Bio je to definitivan poraz Budisine struje u HSLS-u. Racanov ce kabinet nastaviti voditi zemlju, a premijer je za jesen najavio rekonstrukciju Vlade.
Duznosnik iz Ureda predsjednika Stjepana Mesica, koji je zelio ostati anoniman, u izjavi za IWPR ovako je objasnio ponasanje sada vec bivseg predsjednika druge po snazi stranke na vlasti: "Drazen Budisa u jesen 1999. posjetio je vec bolescu nagrizenog predsjednika drzave Franju Tudjmana. Dogovorili su da ce HDZ nakon parlamentarnih izbora bez opiranja priznati pobjedu tadasnjih oporbenih stranaka i na predsjednickim izborima, diskretno podrzati kandidaturu Drazena Budise za hrvatskog predsjednika. Za uzvrat, Budisa se obvezao da ce po osvajanju vlasti on i njegova stranka, uciniti sve da istaknuti HDZ-ovci kao i clanovi obitelji Tudjman, ne dozive kazneni progon. Stenogram s tim razgovorom, otudjen je i nije dostupan javnosti."
Jedan od dvojice haskih optuzenika, general Ademi, kroz sedam dana dobrovoljno ce otici u Hag, a drugi, general Ante Gotovina, bivsi pripadnik Legije stranaca, javno je odbio jurisdikciju Haskog suda i vec vise od tjedan dana, nedostupan je novinarima i pravosudju.
Sud u Zagrebu nalozio je policiji njegovo privodjenje. Pretpostavlja se da je on vec izvan zemlje. Po nekim izvorima, bliskim ministarstvu obrane, Gotovina se sklonio u Paragvaj.
Optuzeni generali Rahim Ademi, Albanac s hrvatskim drzavljanstvom, i Ante Gotovina, terete se po zapovjednoj odgovornosti za djela ratnog zlocina. Ademija se optuzuje da je kao zapovjednik na lickom bojistu odgovoran za smrt oko stotinu Srba, ratnih zarobljenika i civila, nakon akcije HV-a na okupirani teritorij u Lici- Medacki dzep, 1993. godine. Antu Gotovinu se tereti da je odgovoran za smrt 300 srpskih civila nakon akcije HV-a "Oluja" 1995. u sektoru Jug, kojim je on zapovijedao.
Veteranske udruge koje javno prosvjeduju protiv suradnje Hrvatske s Haskim tribunalom i ovaj su put bile glasne, ali nisu uspjeli pozvati na ulice svoje pristase. Neki celnici Stozera za obranu digniteta Domovinskog rata, zaprijetili su blokadom prometnica u jeku turisticke sezone. Nakon premijerove izjave, da ce policija takve pokusaje odlucno sprijeciti, do sada se nije dogodio ni jedan incident.
Najvece iznenadjenje u ovim zbivanjima izazvalo je pismo javnosti 11 medjunarodno poznatih hrvatskih sportasa, u kojem se oni protive izrucenju generala i suradnji s Hagom. Najpoznatiji medju potpisnicima pisma je nedavni pobjednik Wimbledona, teniser Goran Ivanisevic.
Kako se kasnije ispostavilo on se samo polovicno slaze sa sadrzajem pisma: protiv je bezuvjetnog izrucenja generala, ali se ne protivi suradnji s Hagom i utvrdjivanju odgovornosti za ratne zlocine.
U cijeloj prici, kao da je zaboravljeno, da su Ustavni zakon o suradnji s Hagom, protiv kojeg se sad protive, pred nekoliko godina vecinom glasova, izglasali zastupnici HDZ-a, sada glavne oporbene stranke. Na temelju tog zakona, tadasnja hrvatska vlast 1998. izrucila je Hagu bosanskog Hrvata, generala HV-a, Tihomira Blaskica koji je prosle godine osudjen na 45 godina zatvora, zbog odgovornosti za pokolj nad Bosnjacima u Ahmicima.
Jedan visoki duznosnik Socijaldemokratske partije (SDP), najjace stranke u koaliciji, kaze: "Povjerenje koje je u Parlamentu dobila Racanova vlada i odlazak Drazena Budise s cela HSLS-a mogli bi uciniti da Hrvatska ide u odlucnije promjene, koje s Budisom nisu bile moguce."
Iako je izgledalo dramaticno, za premijera Racana ispalo je mnogo bolje nego sto je ocekivao. Dobio je povjerenje parlamenta i oslobodio se Budise, koji mu je, zbog svojih nacionalistickih stavova i koketiranja s HDZ-om, sve vise bio kamen oko vrata.
Zeljko Peratovic je novinar dnevnog lista "Vjesnik" iz Zagrebu.
