Hrvatska: Bolne lekcije iz istorije

Mladi Srbi najzad pocinju da uce o kontroverznim dogadjajima iz rata za nezavisnost.

Hrvatska: Bolne lekcije iz istorije

Mladi Srbi najzad pocinju da uce o kontroverznim dogadjajima iz rata za nezavisnost.

Tuesday, 6 September, 2005

U vecini zemalja, predavanje istorije predstavlja deo nastavnog programa koji nije opterecen kontroverzama. Ali, to nije slucaj i u Hrvatskoj, gde bi odluka da se zapocne sa nastavom o nedavnoj proslosti za djake iz redova manjinske srpske zajednice mogla biti skopcana sa problemima.


Od ove jeseni, deca etnickih Srba ciji su se ocevi borili protiv Hrvata tokom rata za nezavisnost ucice u skolama o dogadjajima iz prosle decenije, krizi i sukobima, sto ce predstavljati deo njihovog nastavnog programa.


Po prvi put ce proucavati dogadjaje o kojima su mozda slusali od svojih roditelja za vreme trajanja sukoba koji je besneo na ovim prostorima kada su oni imali tek nekoliko godina.


Za mnoge ce biti sokantno saznanje da su njihovi roditelji podrzavali "pogresnu stranu" u sukobu koji Hrvati nazivaju domovinskim ratom.


"Ne znam kako cu to objasniti mom detetu ako me pita zasto sam se borio protiv zemlje u kojoj sada zivim", kaze Dusan iz Vukovara, grada koga su skoro do temelja razorile snage jugoslovenske vojske i srpskih milicija 1991. godine.


Dusan je bio vojnik Republike Srpske Krajine, drzavne tvorevine koju su Srbi uspostavili unutar Hrvatske pocetkom devedesetih.


"Bice jos teze ako ga budu ucili da su Srbi cetnici i ratni zlocinci", dodaje on. "Nemam nista protiv da deca uce o periodu raspada Jugoslavije do danas, ali se plasim da to nece biti objektivno."


Mirna reintegracija poslednjeg dela RSK u istocnoj Hrvatskoj - Podunavlja - zapocela je 1996. godine, nakon sto su veci deo ovog entiteta zauzele hrvatske snage godinu dana ranije.


Taj proces se okoncao 15. januara 1998. godine. Tada je postignut dogovor da se uspostavi moratorijum na skolsku nastavu o bliskoj proslosti koji istice ove godine.


Podunavljem je tokom dve godine upravljala prelazna administracija Ujedinjenih nacija, a hrvatske vlasti su se obavezale da nece prisiljavati srpske djake u osnovnim i srednjim skolama da uce o kontroverznim ratnim godinama nakon sto budu preuzele kontrolu nad podrucjem.


Verovalo se da bi rasprava o konfliktu ugrozavala napore na obnovi poverenja izmedju zajednica i doprinela podizanju tenzija.


Sada, medjutim, kada je istekao petogodisnji moratorijum, vlasti su odlucile da se pozabave ovim teskim pitanjem.


Vecina lokalnih srpskih politicara uglavnom podrzavaju ovaj plan. "Podrzavam ukidanje moratorijuma pod uslovom da dobijemo dobre udzbenike sa proverenim istorijskim cinjenicama, a ne podsecanje na etnicku mrznju, pogotovo mrznju usmerenu protiv srpske zajednice", kaze Jovan Ajdukovic, predsednik medjuopstinskog veca, organizacije koja okuplja pretezno srpska naselja u hrvatskom Podunavlju.


Ajdukovic kaze da bi bilo neophodno objektivno predavati o nedavnom ratu. On se protivi upotrebi izraza kao sto je "srbocetnicka armija", koji su obicno koristili mediji da bi opisali srpske snage u Hrvatskoj. "Takve fraze bi moglo podstaci etnicku mrznju", upozorava Ajdukovic.


Ministarstvo za obrazovanje priprema poseban udzbenik za oko 4.150 djaka srpske nacionalnosti u osnovnim i srednjim skolama u toj oblasti kojim ce se pokriti nedavna istorija.


Novi udzbenik ce obraditi dogadjaje koji su prethodili raspadu Jugoslavije u osamdesetim, pa sve do prijave Hrvatske za clanstvo u Evropskoj uniji u februaru ove godine. Urednici kazu da se ratni zlocini nece zataskavati.


"Ukidanje moratorijuma za nastavu istorije podstaci ce razvoj hrvatske istoriografije, ako izbegnemo uticaj politike", kaze Milenko Stojnovic, nastavnik u vukovarskoj srednjoj skoli, koja ce poceti da odrzava nastavu nedavne hrvatske istorije ove jeseni.


"Bilo bi jako lose ako bi nedavnu istoriju pisali haski istrazitelji, a to je upravo ono sto se desava danas."


Cini se da vecina Srba na ulicama Vukovara opusteno prihvataju predlozene promene u nastavi. Takodje kazu da povremene tuce izmedju srpske i hrvatske dece uglavnom proisticu iz nestasluka, te da nisu posledica medjuetnickih tenzija.


Presedan koji je nacinila hrvatska armija ukazuje da ljute podele iz rata za nezavisnost polako blede.


Pre tri godine, Srbi iz hrvatskog Podunavlja poceli su da sluze vojni rok nakon isteka dvogodisnjeg izuzeca od obaveze sluzenja vojske u januaru 2000. godine.


U to vreme se strahovalo da bi prisiljavanje mladica da sluze vojni rok u snagama protiv kojih su se mnogi od njihovih oceva borili moglo biti traumaticno.


Ipak, sve je proslo bezbolno. Zapravo, ispracaji u vojsku za mlade srpske regrute bili su jednako raskosni kao i proslave koje su organizovane za njihove oceve uoci odlaska na sluzenje vojnog roka u jugoslovenskoj armiji.


Drago Hedl je saradnik IWPR-a iz Osijeka.


Frontline Updates
Support local journalists