AMERICKI ULTIMATUM ZBOG MLADICA

Americki Senat razmatra mogucnost usvajanja zakona po kojem bi financijska pomoc Srbiji bila uskracena sve dok bivsi zapovjednik vojske bosanskih Srba, Ratko Mladic, ne bude izrucen Medjunarodnom sudu za ratne zlocine.

Ocekuje se da ce se za taj radikalni potez Senat opredijeliti u iducih nekoliko tjedana. Ukoliko Mladic ne bude uhapsen, sve isplate Srbiji bit ce obustavljene pocevsi od 1. ozujka/marta 2004.

Ovakav zahtjev vec postoji u vidu amandmana na nacrt Zakona o stranim operacijama, koji se pred Senatom prvi put nasao u srpnju/julu i kojim se regulira pitanje americkog pruzanja pomoci stranim drzavama tokom 2004.

Spomenuta odluka bi mogla imati katastrofalne posljedice za Srbiju, buduci da se ocekuje da ce nakon toga i Evropska unija, Medjunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka slijediti americki model i takodjer zamrznuti vlastita sredstva.

Glavni predlagac zakona je senator Patrik Lihi (Patrick Leahy), najvisi duznosnik demokrata u odboru Senata za dodjelu financijskih sredstava.

Govoreci o odbijanju Beograda da izruci Mladica, on je za IWPR izjavio da SAD vise nemaju strpljenja.

"Neoprostivo je da Ratko Mladic, kao osoba koja je uz Slobodana Milosevica mozda najodgovornija za pokolj vise tisuca neduznih ljudi, jos uvijek nije uhapsen", izjavio je senator Lihi za IWPR. "Na moj zahtjev, iduce ce godine pomoc SAD-a Srbiji biti obustavljena sve dok ga srpske vlasti ne budu predale haskom tuziteljstvu."

Ratko Mladic je izricito spomenut na popisu uvjeta koje je neophodno ispuniti da bi financijska pomoc bila moguca.

Ti uvjeti su definirani u naizgled bezazlenom zakonskom paragrafu, pod tockom S. 1426.

Pocevsi od 1. ozujka/marta sljedece godine, isplate ce biti moguce samo ako Srbija bude postovala odredbu koja glasi: "Suradnja s Medjunarodnim kaznenim sudom za bivsu Jugoslaviju podrazumijeva omogucavanje pristupa istraziteljima, osiguravanje dokumenata, te predaju i transfer optuzenih, ukljucujuci Ratka Mladica, odnosno pomoc u njihovom hvatanju."

U prvobitnom nacrtu zakona Mladicevo se ime nije spominjalo. Izmjena je uslijedila zbog toga sto su senatori ocigledno bili nezadovoljni cinjenicom da se on jos uvijek nalazi na slobodi.

Da bi zakon bio usvojen, izmjene najprije moraju dobiti podrsku Senata. Zatim suglasnost mora dati i drugo vijece, tj. Predstavnicki dom. Ocekuje se da ce citava ta procedura potrajati do kraja studenog/novembra.

S obzirom na podrsku koju prijedlog uziva i medju demokratama i medju republikancima, Senat ce skoro sigurno usvojiti ovakav propis.

Promatraci su takodjer suglasni oko toga da ce i Predstavnicki dom podrzati tu odluku. "Koliko je meni poznato, Dom je jos ostriji od samog Senata kada je rijec o ratnim zlocinima", izjavio je dr Dzejms Lajon (James Lyon), predstavnik Medjunarodne krizne grupe - utjecajnog istrazivackog centra za politicka pitanja.

Za ovakve mjere Amerikanci su se opredijelili u sklopu uspostavljanja sve ostrijeg odnosa prema Beogradu. Prethodno su tri godine bezuspjesno pokusavali nagovoriti srpsku stranu da izruci Mladica i jos neke osumnjicene. I prosle, i ove godine, Kongres je odobrio produzenje roka za uhicenja.

Sada je, po svemu sudeci, strpljenje Vasingtona (Washingtona) zaista na izmaku. Drzavni tajnik Kolin Pauel (Colin Powell) odrzao je 10. listopada/oktobra zajednicku konferenciju za novinare s Karlom del Ponte (Carla Del Ponte), glavnom tuziteljicom Tribunala. Tom prilikom je izjavio: "Pogotovo zelimo da uhvatimo dvojicu najznacajnijih - Karadzica i Mladica - koji su nam do sada uspijevali umaknuti."

Konferencija je uslijedila kao posljedica nastojanja Del Ponte da pojaca pritisak na Srbiju i Hrvatsku kako bi bili izruceni preostali optuzenici.

Planiranim uskracivanjem pomoci nece biti obuhvaceni Kosovo i Crna Gora, nego samo Srbija. Americki program pomoci opcinskim vlastima u Srbiji takodjer ce se nastaviti po vec utvrdjenom rezimu.

Nacrt zakona pozdravili su i medjunarodni promatraci: "Jos jednom smo prinudjeni osloniti se na Amerikance, njihovu ozbiljnost i usredotocenost", izjavio je u Londonu Dankan Balivan (Duncan Bullivan), bivsi duznosnik Ureda Visokog predstavnika za Bosnu. "Tako ce svakome postati jasno da je problem ratnih zlocina i te kako ozbiljan."

Pravo pitanje medjutim glasi: sto ce uciniti Beograd? Naime, blize se izbori, pa vlada strahuje od eventualnih sukoba s nacionalistima, koji bi svakako uslijedili u slucaju Mladicevog hapsenja.

Novcana pomoc koja Srbiji stize od Sjedinjenih Drzava nije prevelika. Radi se o iznosu od oko stotinu milijuna dolara godisnje, koji je, medjutim, prije svega vazan kao svojevrsni signal ostalim financijskim institucijama. Americka vlada je cak i nakon okoncanja bosanskog rata Dejtonskim mirovnim sporazumom nastavila uskracivati pomoc Srbiji, u cemu su je slijedile i Svjetska banka i MMF. Ako se Vasington i sada opredijeli za uskracivanje pomoci, vjerojatno ce slicnu odluku donijeti i spomenute medjunarodne organizacije, kao i sama Evropska unija.

Cini se da se trenutno u sredistu paznje ipak nalazi drugi najtrazeniji optuzenik - bivsi predsjednik bosanskih Srba, Radovan Karadzic.

Mada se u americkom zakonu njegovo ime ne spominje, izgleda da se NATO osjeca i te kako obaveznim pronaci Karadzica i tako dokazati da zaista ozbiljno tretira pitanje ratnih zlocina.

"Odakle pravo medjunarodnoj zajednici da vrsi pritisak na Srbiju ako ona sama, na teritoriju pod vlastitom kontrolom, nije kadra uhvatiti Karadzica?" zapitao se Balivan. "Ako ljudi koji vladaju Bosnom nisu u stanju uhititi Karadzica, odakle nam pravo da zahtijevamo od Srba da izruce svoje ljude?"

Lajon smatra da bi americki ultimatum mogao biti koristan. On tvrdi da ce se, u slucaju da ipak dodje do suradnje kada je rijec o ratnim zlocinima, Beogradu dodijeliti velike svote novca i druge vrste pomoci.

"Postoje mnogi koji jedva cekaju da pomognu Srbiji", rekao je on. "Ali Srbija najprije mora pomoci sama sebi."

Chris Stephen je voditelj projekta IWPR-a u Hagu.