Nova Makedonska Misija

NATO se poduhvatio kompleksnog zadatka da nadvlada etnicke podele i ogorcenje koje vlada u Makedoniji.

Nova Makedonska Misija

NATO se poduhvatio kompleksnog zadatka da nadvlada etnicke podele i ogorcenje koje vlada u Makedoniji.

Wednesday, 3 October, 2001

Za novu mirovnu misiju NATO-a u Makedoniji pre ce biti neophodna politicka mudrost nego vatrena moc, kao i pregovaracke sposobnosti umesto vojne taktike.


Cilj operacije pod nazivom "Cilibarska lisica", jeste da se Makedoniji pomogne da se vrati tamo gde je bila pre rasplamsavanja sukoba pocetkom 2001. godine. Ova misija je u obavezi da pomogne pri ponovnom uspostavljanju poverenja izmedju dveju zavadjenih zajednica - etnickih Makedonaca i etnickih Albanaca.


Ova misija zamenila je operaciju "Sustinska zetva" ciji je cilj bio prikupljanje oruzja od etnickih albanskih gerilaca - pripadnika Oslobodilacke nacionalne armije, ONA.


"Cilibarska lisica" je odobrena nekoliko dana posle zavrsetka teskih pregovara izmedju makedonske vlade i NATO-a. U originalnom planu Alijanse predvidja se rasporedjivanje 1.000 do 2.000 vojnika sa mandatom od sest do devet meseci.


Strahujuci da bi borci Oslobodilacke nacionalne armije mogli da iskoriste prisustvo NATO-a za podelu zemlje, vlasti u Skoplju predlozile su manju misiju sa oko 700 vojnika i mandatom od tri meseca.


Postignut je kompromis prema kome bi 700 novih vojnika bilo rasporedjeno uz postojecih 300 koji se vec nalaze u Makedoniji. Njihov mandat ce biti tri meseca uz moguce produzenje zavisno od dogadjaja na terenu. "Veci deo trupa ce boraviti u kasarnama osim ukoliko ih ne pozovu da razrese incidente koji mogu predstavljati pretnju medjunarodnim posmatracima", kaze Mark Lejti, portparol NATO-a u Skoplju.


Misiju ce predvoditi Nemacka, koja ce obezbediti 600 vojnika pod komandom general majora Hajnc-Georga Kerla. Medju preostalih 10 nacija koje uzimaju ucesca u ovoj operaciji je i Francuska sa 200 vojnika.


Ocekuje se da nekih 100 do 200 vojnika budu rasporedjeni na terenu kao oficiri za vezu izmedju bivsih pripadnika Oslobodilacke nacionalne armije i makedonskih vlasti. "Trupe ce biti mobilne, fleksibilne i sposobne za brzu akciju," izjavio je general Kerl.


NATO, OEBS, i Evropska unija blisko saradjuju na koordinaciji misije. Ujedinjene nacije donele su rezoluciju kojom podrzavaju operaciju "Cilibarska lisica", pruzajuci time ovoj misiji sirok medjunarodni legitimitet.


Smatra se da je podrska Ujedinjenih nacija od kljucne vaznosti za misiju koja ni u kom slucaju nije bez rizika. NATO snage su sustinski vazna bezbednosna komponenta bez koje bi planirane politicke reforme u Makedoniji mogle zapasti u corsokak.


"Nece biti lako. Situacija u Makedoniji je jos nestalna, ali nece biti jos jedne Srebrenice," tvrdi Mikael Stajner, savetnik nemackog kancelara Gerharda Sredera za inostrana pitanja. On je mislio na masakr hiljada bosanskih Muslimana u Srebrenici 1995. godine kada je to bila "zasticena zona" Ujedinjenih nacija. On je dodao da NATO nece oklevati da upotrebi silu ukoliko to bude potrebno.


Evropska unija i OEBS odlucili su da posalju 284 posmatraca radi nadgledanja implementacije makedonskog mirovnog sporazuma prema kome ce se albanske izbeglice vratiti u svoje kuce, dok ce se makedonske regularne snage bezbednosti vratiti na polozaje na kojima su bile pre nego sto izbio sukob.


Uloga medjunarodnih posmatraca bice posebno vazna za smanjivanje medjuetnickih tenzija i podsticanja stvaranja jedne stabilne, multietnicke drzave. Izvori iz Evropske unije kazu da ce posmatraci morati da se konsultuju sa liderima albanskih politickih stranaka u Makedoniji pre nego sto daju signal da su ta podrucja dovoljno bezbedna za regularnu policiju i pocetak povratka izbeglica.


"Povratak makedonskih snaga bezbednosti u podrucja koja kontrolisu pobunjenici bice jedan od najtezih zadataka", priznao je nemacki ministar inostranih poslova Joska Fiser. Lejti je na konferenciji za stampu izjavio da niko ne treba da gaji iluzije: "Niko ne bi trebalo da ocekuje da ce poteci med i mleko preko noci. Bice problema, bice nasilja. Moguci su, takodje, incidenti."


Izvori NATO-a koje je citirao Rojters tvrde da su potencijalno najvece prepreke smanjivanju medjuetnickih tenzija makedonske paravojne snage i policijski rezervisti, koji nisu deo regularnih snaga bezbednosti.


Da bi se umanjio rizik od nasilja, NATO, Evropska unija i OEBS zahtevali su od makedonskih vlasti da se ubrza donosenje ustavnih promena predvidjenih mirovnim sporazumom, te da se donese zakon o amnestiji za albanske pobunjenike.


Vlada strahuje, pogotovo njeno nacionalisticko krilo koje predvodi premijer Ljupco Georgijevski, i ministar unutrasnjih poslova Vlado Boskovski, da ce takav zakon prouzrokovati zestoku reakciju makedonske vecine, te da ce ih skupo stajati glasova na izborima zakazanim za pocetak 2002. godine.


Makedonske vlasti su vec pokazale nestrpljenje da povrate teritorije koje je zauzela ONA. Medjutim, generalni sekretar NATO-a Dzordz Robertson je upozorio da je amnestija kljucni element za postizanje ovog cilja. Vlada zna da rizikuje obnavljanje nasilja ukoliko bude insistirala na povratku regularne policije u osetljiva podrucja pre nego sto se ozakoni opsta amnestija.


Boskovski je u intervjuu za TV Telma izjavio: "Trebalo bi da prihvatimo cinjenicu da smo preuzeli obaveze koje su deo mirovnog plana. Imamo tezak zadatak da se vratimo na te teritorije i svako bi trebalo da zna da ce biti otezan povratak policije bez tog zakona (o amnestiji)".


Policija ce se u celosti vratiti na te teritorije kada u policijskim patrolama budu i etnicki Makedonci i etnicki Albanci angazovani na istom poslu zajedno sa NATO-om i medjunarodnim posmatracima. Ni Makedonija niti medjunarodni zvanicnici nemaju precizan vremenski raspored za ostvarenje tog cilja, ali je jasno da ce ponovno uspostavljanje poverenja posle sedmomesecne krize biti dugacak i tezak proces.


Svetlana Jovanovska je dopisnik skopskog dnevnog lista "Dnevnik" iz Brisela.


Frontline Updates
Support local journalists