Religiozni Sukob Pojacava Sukobe u Makedoniji

Veze izmedju pravoslavnih i muslimanskih predstavnika u Makedoniji su u prekidu. To je jos jedna potvrda daljeg sirenja sukoba.

Religiozni Sukob Pojacava Sukobe u Makedoniji

Veze izmedju pravoslavnih i muslimanskih predstavnika u Makedoniji su u prekidu. To je jos jedna potvrda daljeg sirenja sukoba.

Oruzani sukob u Makedoniji dobija novu dimenziju u trenutku kada predvodnici dve najvece verske zajednice u zemlji razmenjuju uzajamne uvrede.


"Posto se sloboda i odbrana naseg naroda ne moze ostvariti na drugi nacin", pise patrijarh Stefan, duhovni vodja Makedonske pravoslavne crkve, MPC, u otvorenom pismu od 21.juna, "moramo odstraniti one koji nam ugrozavaju zivote i koji hoce da podele nasu otadzbinu".


Ove reci patrijarha Stefana odnose se na Oslobodilacku nacionalnu armiju, ONA, ciji su pripadnici, u vreme pisanja ovog pisma, okupirali selo Aracinovo nadomak Skoplja. U ovom selu zivi pretezno albansko stanovnistvo.


MPC i Islamska zajednica Makedonije zajednicki su pokusale da pronadju mirno resenje krize u zemlji.


Nakon sastanka u mestu Morges, Svajcarska, dve religiozne zajednice uputile su apel za uspostavljanje mira i dijaloga, koji su potpisale katolicka crkva, jevrejska zajednica i metodisticka crkva. U saopstenju su MPC i Islamska zajednica Makedonije rekle da su postigle sporazum o tome da "postoje zajednicki elementi razlicitih vera koji sluze kao osnova za uspostavljanje razumevanja i zajednickih mirovnih akcija... "


Medjutim, dan nakon sto je obelodanjeno ovo saopstenje, makedonske snage bezbednosti pocele su ofanzivu na Aracinovo, cime je prekrsen sporazum o prekidu vatre koji je uspostavio specijalni izaslanik EU, Havijer Solana.


Odgovor partijarha Stefana 21.juna razgnevio je Islamsku zajednicu koja je, za uzvrat, optuzila MPC da podstice gradjanski rat. "Najnovije pismo Makedonske pravoslavne crkve podstice medjuetnicki i verski rat. Njime se krse verski principi", kaze se u saopstenju Islamske zajednice, koja je insistirala da ce MPC biti odgovorna ukoliko dodje do stradanja civila ili pripadnika snaga bezbednosti.


MPC nije odmah odgovorila. Istog dana, medjutim, patrijarh Stefan je odrzao hitan sastanak sa predsednikom Borisom Trajkovskim. On je zahtevao garancije da nece doci do izmene Ustava kako bi se udovoljilo zahtevima albanske manjine i da ce borci ONA biti proterani sa teritorije koju su okupirali.


Debata o izmeni Ustava Makedonije koren je trenutnog trvenja izmedju Makedonske pravoslavne crkve i Islamske zajednice. Pravoslavne vodje kazu da nije vreme za razgovore o njegovoj izmeni "u vreme kada se zemlja i gradjani nalaze u opasnosti".


Prethodne nedelje predsednik Trajkovski susreo se sa politickim liderima svih etnickih grupa u Skoplju i razgovarao o tome kakve su ustavne promene potrebne da bi se poboljsala prava Albanaca i sprecilo izbijanje gradjanskog rata. Jedno od pitanja koje je naislo na odobravanje svih partija bilo je potreba da se postigne jednakost svih religija u Makedoniji. U sklopu vazeceg Ustava iz 1991.godine, Makedonska pravoslavna crkva je jedina priznata verska institucija.


Sve do izbijanja sukoba u februaru, dve makedonske verske zajednice vise su bile preokupirane sopstvenim problemima, nego jedna drugom. Islamska zajednica koja okuplja Albance i makedonsku muslimansku manjinu uzdrmana je zbog unutrasnjih razdora.


Pored toga, makedonska pravoslavna crkva, MPC, nije priznata kao samostalna crkva od strane Grcke i Srpske pravoslavne crkve, sto dodatno govori o tome kako susedi tretiraju Makedoniju.


MPC i Islamska zajednica funkcionisu kao religiozna krila razlicitih politickih i etnickih grupa koje predstavljaju. To im slabi pozicije u nastojanju da odigraju aktivniju ulogu u pregovorima za okoncanje nasilja koje vec pet meseci traje u Makedoniji.


Najnovije uvrede ugrozavaju napore koje ulazu MPC i Islamska zajednica radi postizanja mira. Moguce je da bi konflikt mogao dobiti i versku dimenziju. Poslednjih meseci doslo je do brojnih incidenata u kojima je versko opredeljenje odigralo vaznu ulogu.


Nakon sto su pripadnici ONA ubili cetiri pripadnika makedonskih snaga bezbednosti u februaru, mladici u Krivoj Palanci na severoistoku zemlje, odakle su dva poginula vojnika, bacali su kamenje na autobuse pune Muslimana koji su se vracali sa hodocasca iz Saudijske Arabije.


Na tvrdjavi nadomak Tetova, u neposrednoj blizini sela nastanjenog Albancima, i gde je doslo do najzescih medjuetnickih borbi proslog marta, Makedonci su postavili pravoslavni krst. Vlasti tvrde da je njihovo religiozno i istorijsko pravo da to ucine, uprkos lokalnim protestima.


U toku poslednjih nekoliko meseci, makedonski mediji su objavili da su pojedine albanske duhovne vodje u nekim krajevima zemlje pristupile ONA, dok su druge ponudile logisticku podrsku. Mediji na albanskom jeziku su u medjuvremenu optuzili pravoslavne popove da se pridruzuju vojsci i policiji.


Izgleda da je sporazum potpisan sa toliko nade u Morgeu u Svajcarskoj prosle nedelje postao jos jedna zrtva ovog konflikta.


Veton Latifi je politicki analiticar i pomocnik urednika IWPR u Makedoniji.


Frontline Updates
Support local journalists