General Mladic ostao na platnim popisima i nakon podizanja optuznice
Dosjei o optuzenom zapovjedniku bosanskih Srba vjerojatno ce dovesti do pojacanja pritisaka iz Haga
General Mladic ostao na platnim popisima i nakon podizanja optuznice
Dosjei o optuzenom zapovjedniku bosanskih Srba vjerojatno ce dovesti do pojacanja pritisaka iz Haga
Nedavno procurili vojni dosjei potvrdjuju da je bivsi general bosanskih Srba Ratko Mladic ostao na platnim popisima – kako jugoslavenske, tako i vojske bosanskih Srba – i u razdoblju nakon sto je optuzen pred Haskim tribunalom.
Dokumenti koje je 30. studenoga/novembra objavio sarajevski list Dnevni avaz pokazuju da je Mladicu sluzbena mirovina iz Beograda stizala do 2001., a mirovina vojske bosanskih Srba sve do 2002. godine. Prema saznanjima IWPR-a i sudeci po reakciji Ureda Visokog predstavnika, radi se o autenticnim dokumentima.
Okolnost da je Mladic ostao u kontaktu i s Beogradom i s vladom bosanskih Srba sama po sebi ne bi trebalo da predstavlja iznenadjenje.
Ali, osim sto su neprijatna za Srbiju – u kojoj se, po misljenju nekih predstavnika Tribunala, Mladic jos uvijek krije – spomenuta otkrica mogla bi imati i krupne posljedice po vladu bosanskih Srba, koja trpi sve vice pritiske zbog toga sto jos uvijek nije uhapsila niti jednog haskog optuzenika.
Kao zapovjednik srpskih snaga u bosanskom ratu, Mladic je pred Haskim tribunalom optuzen jos 1995., a okrivljen je pored ostalog i kao jedan od nalogodavaca masakra koji je u srpnju/julu iste godine izvrsen nad skoro 8.000 Muslimana u zoni Srebrenice.
Tadasnje generalove veze s Beogradom predstavljaju jedno od kljucnih pitanja i na sudjenju bivsem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Milosevicu, koji je pak prema optuznici stajao iza svih zlocina koje su pocinile srpske snage u Bosni.
Otkrivene dokumente pred Haskim je tribunalom u medjuvremenu – na saslusanju jednog svjedoka obrane – vec spomenuo tuzilac Dzefri Najs (Geoffrey Nice). Potonji je 2. prosinca/decembra bivsem jugoslavenskom ministru unutarnjih poslova, Vukasinu Jokanovicu, postavio i pitanje je li Mladic na platnom popisu Beograda ostao do 2001. godine.
Glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla del Ponte) jos je u travnju/aprilu saopcila kako je, uz velike komplikacije, uspjela od srpske vlade pribaviti kopiju necega sto je sama nazvala Mladicevim “sluzbenim dosijeom”. No, dokumenti koje ona posjeduje odnose se samo na razdoblje do 1992., kada je Beograd prekinuo sluzbene veze sa snagama bosanskih Srba.
Dokumenti koji su ovih dana objavljeni predstavljaju prvi opipljiv dokaz da je jugoslavenska vojska generala Mladica placala i nakon sluzbenog razlaza. Stovise, oni pokazuju da je s popisa vojnih umirovljenika njegovo ime izbrisano tek devet godina kasnije, i to na zahtjev tadasnjeg jugoslavenskog predsjednika Vojislava Kostunice.
Izgleda da je odgovornost rukovodilaca Republike Srpske (RS) jos veca, buduci da je s popisa tamosnjih umirovljenika Mladic izbacen tek na temelju naloga koji je 2002. izdao tadasnji predsjednik Mirko Sarovic.
U saopccenju koje je ovim povodom objavio, Ured Visokog predstavnika tretira dokumente kao autenticne i inkriminirajuce po vlasti bosanskih Srba.
“Cinjenica da je sve do prije dvije godine izmedju VRS-a [Vojska Republike Srpske] i gospodina Mladica postojao odnos poslodavac/zaposleni – skandalozna je”, rekao je Visoki predstavnik Pedi Esdaun (Paddy Ashdown).
Dodao je i da najnovija otkrica navode na zakljucak da vlada i vojska bosanskih Srba nisu postovale odredbe Dejtonskog sporazuma (kojim je 1995. okoncan rat u Bosni), kao ni obaveze prema Haskom tribunalu.
Istina, odavno vec preovladjuje uvjerenje da su Mladic i njegova vojska u tijesnim vezama s Beogradom ostali i vise godina nakon sto je Milosevicev rezim objavio sluzbeni raskid s bosanskim Srbima.
“To da je Ratko Mladic primao mirovinu jugoslavenske vojske ne predstavlja iznenadjenje; u Beogradu je to bilo opcepoznato”, izjavio je za IWPR ugledni urednik iz Beograda koji je u stalnom kontaktu s predstavnicima vlade. “Vojska bosanskih Srba i jugoslavenska vojska imale su prakticno zajednicku blagajnu.”
Analiticarka iz banjaluckog ogranka njemacke Fondacije Fridrih Ebert (Friedrich Ebert Stiftung), Tanja Topic, takodjer je izjavila kako najnoviji dokazi o Mladicevim dugogodisnjim vezama s vladom bosanskih Srba nisu iznenadjujuci: “Svi smo znali da u RS-u postoje neki ljudi i institucije koji pomazu ratne zlocince.”
To misljenje dijeli i Emir Suljagic, suradnik sarajevskog tjednika Dani: “Odavno je postalo ocigledno da je duznosnicima vlade i vojske bosanskih Srba naredjeno da podrzavaju Mladica.”
Neki su medjunarodni duznosnici izjavili za IWPR kako vjeruju – mada za to jos uvijek nemaju opipljive dokaze – da je Mladicu podrska vlade nastavila stizati cak i nakon datuma koji se navodi u nedavno otkrivenim dokumentima.
Nezavisno od toga sto je malo tko iznenadjen otkricem da je Mladic ostao u vezi s vlastima bosanskih Srba, cinjenica je da su novi dokazi o tome u javnost dospjeli u trenutku koji je posebno osjetljiv za njihovo rukovodstvo.
U posljednje vrijeme, Esdaun je u vise navrata odlucno izjavljivao kako ce RS – ukoliko zeli izbjeci posljedice – u najskorijoj buducnosti morati uhapsiti ne samo Ratka Mladica, nego i Radovana Karadzica, bivseg predsjednika bosanskih Srba, koji je takodjer optuzen pred Tribunalom.
“Predstavnici medjunarodne zajednice vec mjesec dana nagovjestavaju kako pripremaju poteze protiv vlasti RS-a”, izjavio je Suljagic za IWPR, pozivajuci se ne samo na govor koji je Esdaun odrzao pred skupstinom bosanskih Srba, nego i na primjedbe koje je u svom nedavnom obracanju Vijecu sigurnosti UN-a iznijela Del Ponteova, kao i na otvoreno pismo koje je Esdaun uputio bosanskim Srbima.
“U pitanju su”, dodaje Suljagic, “jasne naznake da ce uslijediti kazna”.
Objavljeni dokumenti samo dodatno otezavaju poziciju rukovodstva bosanskih Srba. Direktor Medjunarodne krizne grupe za Srbiju, Dzejms Lajon (James Lyon), izjavio je za IWPR kako ce Ured Visokog predstavnika vjerojatno iskoristiti najnovije dokaze kao opravdanje za sve eventualne buduce poteze koji ce biti upereni protiv RS-a.
“Izgleda da je to losa vijest za vlasti RS-a”, slaze se Topiceva.
Direktor banjaluckog dnevnog lista Nezavisne novine, Zeljko Kopanja, izjavio je da bi najnovija otkrica mogla rezultirati time da oni koji sada vrse pritisak na vladu RS-a ubuduce promene taktiku.
“Otkrice Mladicevih dosijea vjerojatno ce dovesti do smanjivanja ovlasti nekih institucija RS-a, kao sto su ministarstvo unutarnjih poslova i ministarstvo obrane”, rekao je on. “Ovaj ce put kaznjene biti institucije, a ne – kao u ranijim slucajevima – pojedinci.”
Mnogi analiticari smatraju da 9. prosinac/decembar – za kada je zakazan samit NATO-a – ujedno predstavlja i krajnji rok za ostvarivanje suradnje s Tribunalom. Nakon toga bi se Banja Luka mogla suociti s mjerama poput onih koje su uslijedile posle srpanjskog/julskog samita, kada je 59 politicara i policajaca bilo prisiljeno povuci se, uz zabranu da ubuduce rade slicne poslove.
Kao Visoki predstavnik, Esdaun u Bosni raspolaze ogromnim ovlastima. Ona ukljucuju i mogucnost smjenjivanja svakog duznosnika ako Ured procjeni da on opstruira sprovodjenje Dejtonskog sporazuma, pa samim tim i suradnju s Hagom.
Kada je o dejtonskim obavezama rijec, okolnost da vlada RS-a nije uhapsila nijednu osobu optuzenu za ratne zlocine u izrazitom je nesuglasju s ponasanjem Federacije, koja je pak sve svoje optuzenike vec isporucila Tribunalu.
Hugh Griffits je suradnik IWPR-a iz Beograda. U pisanju izvjestaja sudjelovali su Michael Farquhar i Merdijana Sadovic iz Haga.
