POZIV NA SUDJENJE IRACANIMA
SAD ce mozda zahtijevati da se irackim lidrima sudi za ratne zlocine
POZIV NA SUDJENJE IRACANIMA
SAD ce mozda zahtijevati da se irackim lidrima sudi za ratne zlocine
Americki ambasador za pitanja ratnih zlocina, Pjer-Risar Prosper (Pierre-Richard Prosper), najavio je ovoga tjedna kako bi Vasington (Washington) mogao poduzeti sve sto je potrebno da Sadam Husein (Saddam Hussein) i ostali iracki lideri budu optuzeni za ratne zlocine.
Jos uvijek, medjutim, nije jasno gdje bi se odrzalo takvo sudjenje. "Mi smatramo da nije neophodno o tome raspravljati pred medjunarodnim tribunalom", rekao je Prosper.
Time je otklonjena mogucnost formiranja jos jednog "ad-hoc" tribunala UN-a, poput onih koji su osnovani za Ruandu i bivsu Jugoslaviju.
Drugu varijantu predstavlja Medjunarodni kazneni sud (MKS), koji bi - ako to od njega zatrazi UN - svakako preuzeo taj slucaj. No, i to je vrlo malo vjerovatno, buduci da se SAD protive tom novoformiranom sudskom tijelu.
Americki duznosnik V. Hejs Parks (W. Hays Parks), pomocnik vrhovnog suca Vojnog suda, izjavio je da bi sudske procese mogle obaviti americke vojne komisije, kao i vojni, a mozda civilni sudovi.
Sljedeca mogucnost je da Vasington organizira sudjenje u samom Iraku.
Ali, skupine za zastitu ljudskih prava vec su se usprotivile ideji o irackom sudu i zalozile se za medjunarodno priznati sud, kao jedinu garanciju pravednosti.
"Nakon dugotrajne vladavine Baas partije, iracko sudstvo je u velikoj mjeri kompromitirano", tvrdi Ricard Diker (Richard Dicker), visoki duznosnik Medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih prava (Human Rights Watch). "Iracani bi svakako trebali sudjelovati u tome. Ali pravosudje te zemlje ne raspolaze dovoljnim kapacitetima za vodjenje niza vrlo slozenih procesa."
U medjuvremenu je jedna od spomenutih skupina priopcila da bi za moguce ratne zlocine - ukljucujuci i pogibiju novinara prilikom granatiranja hotela Palestina ovog tjedna - zapravo trebalo optuziti americke duznosnike.
Poznato je da su trojica novinara nastradala nakon sto je americki tenk 8. travnja/aprila ispalio granatu na ured Rojtera (Reuters) u zgradi hotela.
Amerika tvrdi da je tenk tom prilikom odgovarao na snajpersku vatru koja je dolazila iz pravca hotela. Medjutim, dopisnik BBC-a, Rageh Omar, (Rageh Omaar) izvijestio je da ni jedan od novinara koji su se tamo zatekli nije mogao potvrditi da je to istina.
Dopisnik televizije Skaj (Sky), Dejvid Ceter (David Chater), u kojeg je u jednom trenutku tenk uperio cijev, izjavio je: "Nisam cuo da je i jedan metak ispaljen iz citave te zone, a pogotovo ne iz samog hotela."
Novinari su kao dokaz ponudili i snimke koje su napravljene tom prilikom.
Jedna od skupina koje stite ljudska prava (Now Journalists) obratila se pisanim putem ministru odbrane SAD-a, Donaldu Ramsfeldu (Donald Rumsfeld), zatrazivsi od njega preciznije podatke o polozaju doticnog snajpera.
"Smatramo da su ovi napadi suprotni Zenevskoj konvenciji. Dokazi sugeriraju da je odgovor americkih snaga bio neprikladan, te da je zbog toga prekrseno humanitarno pravo."
Bilo je jos spornih situacija u ovom ratu. Tako su SAD priopcile da je sedam nenaoruzanih zena izgubilo zivot u mini-busu, jer to vozilo navodno nije reagiralo na hice upozorenja koje su s barikade ispalili marinci.
Kasnije je ta izjava povucena, nakon sto je novinar Vasington Posta (Washington Post) s lica mjesta izvijestio kako je zapovjednik jedinice psovao svoje ljude jer nisu ispalili hice upozorenja.
Jos uvijek je nejasno i hoce li se prilikom bilo kakvog sudskog procesa Sadamovom rezimu za ratne zlocine pred istim sudom moci pokrenuti i pitanje djelovanja americkih i britanskih snaga.
Chris Stephen je voditelj projekta IWPR-a u Hagu.
