PREDAJA SRPSKOG GENERALA

Po okoncanju razgovora sa srpskim premijerom Vojislavom Kostunicom, general Vladimir Lazarevic odlucio je dobrovoljno se predati Haskom tribunalu.

Nakon toga srpske su vlasti 28. sijecnja/januara potvrdile da ce Lazarevic – u pratnji ministara – krajem iduceg tjedna otputovati u Hag.

“Spreman sam ispuniti svoju obavezu i time pomoci svojoj domovini, kao i srpskom narodu na Kosovu”, rekao je Lazarevic prema pisanju provladine stampe.

Protiv generala Lazarevica Haski tribunal podigao je optuznicu 3. listopada/oktobra 2003. Njega se – zajedno s nekadasnjim nacelnikom generalstaba Nebojsom Pavkovicem, te generalima Vlastimirom Djordjevicem i Sretenom Lukicem – tereti za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. U pitanju su nedjela koja su cinjena u vrijeme trajanja sukoba na Kosovu, a narocito u prvom polugodistu 1999.

General Lazarevic imenovan je za zapovjendika Pristinskog korpusa u prosincu/decembru 1998., da bi tu funkciju obavljao i tokom ratnog stanja, koje je proglaseno 24. ozujka/marta 1999. Tadasnji predsjednik Slobodan Milosevic i kasnija demokratska vlast su ga u nekoliko navrata unaprijedili u visi cin, da bi u kolovozu/avgustu 2003. Lazarevic otisao u mirovinu.

Odluka o predaji uslijedila je u trenutku koji je za Srbiju izuzetno delikatan. Naime, ovoga tjedna se u Beogradu odvijaju pregovori o okoncanju priprema za studiju izvodljivosti, odnosno pocetak pridruzivanja Evropskoj Uniji.

Prethodno je planirani posjet Beogradu otkazao visoki duznosnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost, Havijer Solana (Javier Solana), i to upravo zbog nesuradnje zemlje s Hagom. Iz istog su razloga Sjedinjene Drzave odlucile obustaviti financijsku pomoc Srbiji u iznosu od deset milijuna americkih dolara.

Americki ambasador u Srbiji i Crnoj Gori (SCG), Majkl Polt (Michael Polt), izjavio je 14. sijecnja/januara kako bi odluka o uskracivanju pomoci mogla biti promijenjena samo ukoliko “Srbija demonstrira punu i bezuvjetnu suradnju s Haskim tribunalom i [isporuci sve] optuzenike”.

Neki koalicioni partneri partije premijera Vojislava Kostunice, Demokratske stranke Srbije (DSS), zaprijetili su da ce napustiti vladu ukoliko trazeni generali ne budu izruceni. Radi se o reformisticki opredeljenim strankama G17 Plus i Srpskom pokretu obnove (SPO).

Tako je proteklog tjedna G17 Plus vladi dao rok da do 27. sijecnja/januara ispuni taj uslov.

Medjutim, Kostunica je oduvijek inzistirao na dobrovoljnoj predaji kao jedinom modusu suradnje s Hagom.

Jos otkako je optuznica protiv cetvorice generala objavljena, spekulacije o pregovorima koji se ticu njihove predaje u sredistu su paznje srpskih medija.

I sam Lazarevic je u medjuvremenu, za poslednjih godinu dana, dao izuzetno veliki broj izjava, uglavnom poricuci glasine da se namjerava predati. Uostalom, samo dan prije predaje, 27. sijecnaj/januara, mediji su prenijeli informaciju da su njegovi pregovori s vladom – propali.

U intervjuu koji je u lipnju/junu 2004. dao za podgoricki list Dan, Lazarevic je izjavio kako ce se predati tek ukoliko gradjani na referendumu potvrde da je “obrana zemlje od agresora bila zlocin”.

Naknadno je medjutim Lazarevic inzistirao da mu vlada pruzi jamstva kako bi privremeno, zarad pripreme vlastite obrane, bio pusten iz zatvora.

Vladina stampa navela je 28. sijecnaj/januara kako ce za Lazarevica ponuditi sva nuzna jamstva. Istice se da ce vlada u potpunosti podrzati njegovu obranu.

Vojni analiticari u Srbiji isticu kako i Lazarevic – poput svojih optuzenih kolega kao sto su Pavkovic i zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladic (kao najtrazeniji bjegunac) – jos uvijek uziva veliki ugled u vojnim krugovima.

Analiticari smatraju i da ce Lazareviceva suradnja mozda dovesti i do predaje Pavkovica i Lukica, za koje se tvrdi da jos uvek zive u Srbiji. A Djordjevic je, navodno, u Rusiji.

Tatjana Matic izvjestava za IWPR iz Beograda.