SUDJENJE MILOSEVICU: BLIJED ZAVRSETAK DOKAZNOG POSTUPKA OPTUZBE
Ni nakon sto je tuzilastvo okoncalo izvodjenje dokaza, nedoumice oko sudjenja nisu otklonjene
SUDJENJE MILOSEVICU: BLIJED ZAVRSETAK DOKAZNOG POSTUPKA OPTUZBE
Ni nakon sto je tuzilastvo okoncalo izvodjenje dokaza, nedoumice oko sudjenja nisu otklonjene
Kada su haski tuzioci prije dva tjedna najavili da ce okoncati izvodjenje dokaza na sudjenju Slobodanu Milosevicu, vecina promatraca pomislila je da ce se to odigrati na dramatican nacin.
I zaista, na samom kraju prve faze sudjenja prvom sefu drzave koji je optuzen za genocid drama nije izostala.
Ali, uzrok nije bila u posljednji cas pronadjena “zadimljena cijev”, niti spektakularna zavrsna rijec tuzilastva.
Umjesto toga, razboljeli su se i Milosevic i sudac koji vodi njegov slucaj, Ricard Mej (Richard May), pa je tako sudjenje jos jednom odlozeno. Do sada se to dogadjalo vise od 60 puta, a uzrok je uvijek bilo optuzenikovo zdravstveno stanje – gripa ili visok krvni tlak.
U strahu da bi im novo odlaganje moglo nanijeti nenadoknadivu stetu, tuzioci su 25. veljace/februara odlucili zakljuciti dokazni postupak. Ucinili su to podnosenjem prilicno nejasnog dokumenta od 14 stranica, u kojem su se odrekli preostala dva dana, koliko je do zavrsetka njihovog postupka inace ostalo. Time su odustali od pozivanja posljednjih petoro svjedoka, od kojih je barem jedan trebao svjedociti o ulozi jugoslavenske vojske u srebrenickom masakru i tako osnaziti onaj dio optuznice koji se odnosi na genocid.
S druge strane, tuzilastvo je zatrazilo da mu se dozvoli podnosenje dodatnog dokaznog materijala, u koji je uvrsten i intervju sto ga je Milosevic u prosdincu/decembru 2000. dao Televiziji Palma, a u kojem je izjavio da je srpska blokada Republike Srpske (RS) bila tek “mudar politicki manevar izveden s namjerom da se ublazi pritisak sankcija uvedenih Jugoslaviji”. Tuzilastvo je takodjer zahtijevalo da u dokazni materijal udju i nemontirani snimci intervjua koje su s jugoslavenskim liderima nacinili autori BBC-jevog dokumentarca “Smrt Jugoslavije” (“The Death of Yugoslavia”).
Svega nekoliko sati nakon podnosenja tog prijedloga, sudsko vijece je saopcilo da ga prihvaca. Bio je to mozda najbrze izveden zaokret u dosadasnjoj praksi suda.
I tako je, poslije dvije godine i saslusanih gotovo 300 svjedoka – medju kojima je bilo i bivsih suradnika koji su se u medjuvremenu odrekli svog sefa, ali i zrtava koje su prezivjele zlocine koje je Milosevic navodno organizirao – dokazni postupak optuzbe okoncan.
“Bilo je vrlo tesko donijeti tu odluku”, izjavila je glasnogovornica tuzilastva Florans Artman (Florence Hartmann), napominjuci da su neki od preostalih svjedoka bili vrlo znacajni za slucaj.
Tuzitelji su se na taj korak ipak odlucili jer je sudsko vijece prije toga saopcilo da ce, po okoncanju njihovog dokaznog postupka uslijediti tromjesecna pauza, tokom koje ce Milosevic biti u prilici pripremiti vlastitu obranu. Medjutim, buduci da to vrijeme pocinje teci tek okoncanjem prvog dijela sudjenja, tuzioci su bili zabrinuti da bi daljnja odlaganja mogla ne samo naskoditi ugledu Tribunala, nego i povecati vjerojatnost da Milosevic umre prije kraja procesa.
Zahvaljujuci tome sto su tuzioci zavrsili dokazni postupak prije roka, optuzenikov sat je vec poceo otkucavati: sud je odlucio da Milosevic 8. lipnja/juna 2004. mora poceti obranu.
No, mada su tuzioci na taj nacin uspjeli izbjeci daljnja odlaganja zbog Miloseviceve bolesti, novih odlaganja ce ipak vjerojatno biti – i to zbog bolesti suca Meja.
Sud nije saopcio preciznije podatke o zdravstvenom stanju predsjedavajuceg suca, starog 65 godina. Po svemu sudeci, radi se o ozbiljnoj bolesti, jer je suceva ostavka prihvacena i stupa na snagu 31. svibnja/maja.
Predsjednik Tribunala Teodor Meron (Theodor Meron) izjavio je da zali sto ce Mej napustiti sud, ali je dodao i da misli da njegovo povlacenje nece ugroziti daljnji tok sudjenja.
Pravilnikom Tribunala prvobitno je bilo propisano da, u slucaju bolesti suca, moze doci do imenovanja novog, te da – nakon sto se i on upozna s dokazima – sudjenje moze biti nastavljeno, ali tek posto se a time suglasi i okrivljeni. Ukoliko optuzeni na to ne pristane, sudjenje mora biti prekinuto sve dok se sudac ne vrati, ili proglaseno nevazecim.
Medjutim, nedugo nakon sto je, u ozujku/martu prosle godine, Meron stupio na funkciju, Tribunal je izmijenio spomenuto pravilo, tako da sada optuzeni u opisanoj situaciji ima pravo samo podnijeti zalbu zbog zamjene suca, pri cemu se sudjenje ne prekida ni u vrijeme dok zalbeno vijece zasjeda.
Ova izmjena izvrsena je upravo zbog mogucnosti da se desi ono sto se u medjuvremenu i desilo. Proslog je srpnja/jula Meron za IWPR izjavio da Tribunal ne moze “potpuno zavisiti od pristanka na preporuku da se novi sudac pridruzi ostaloj dvojici u vijecu”.
Pa ipak, neki pravnici strahuju da ni to nece sprijeciti buduca odlaganja.
Prije svega, postavlja se pitanje koliko ce vremena biti potrebno sucu – ili sutkinji – da se upozna s dosadasnjim tokom procesa. To podrazumijeva i stjecanje uvida u 30.000 stranica zapisnika s izjavama svjedoka, oko 600.000 stranica pisanih dokaza, kao i vise stotina video-snimaka i tajno snimljenih telefonskih razgovora.
Prema procjeni vise pravnika koje je IWPR konzultirao, sve bi to moglo potrajati i znatno duze od tri mjeseca.
Osim toga, i sam Milosevic bi mogao izazvati dodatne komplikacije. S obzirom na cinjenicu da ce ostatak zivota najvjerojatnije provesti u zatvoru, Milosevic bi mogao uciniti sve da sudjenje potraje sto duze – sto bi znacilo da ce vjerojatno osporavati imenovanje novog suca.
Nijedan od “prijatelja suda” (amici curiae) – koji optuzeniku, zbog toga sto je odbio sebi odrediti branioca, pruzaju pravnu pomoc – nije nam ovog tjedna bio dostupan. Advokati iz Medjunarodnog komiteta za obranu Slobodana Milosevica (International Comitee to Defend Slobodan Milosevic, ICDSM) tvrde da, nakon ostavke suci Meja, postoji osnova za ponistenje procesa.
“Premda se cini da ce ICTY [Haski tribunal] nastaviti s radom usprkos ostavci Ricarda Meja, vazno je zapaziti da u opcem pravu ovakva situacija obicno dovodi do ponistenja procesa, odnosno do toga da citav postupak biva pokrenut ispocetka”, izjavio je pravnik iz ICDSM-a Metr Dikson (Maitre Dickson), u intervjuu za njemacki dnevni list Junge Welt.
Stacy Sullivan je voditeljica projekta IWPR-a u Hagu.
