ANALIZA: BAGDAD IGRA NA KARTU RATNIH ZLOCINA
Irak se mozda priprema protiv Britanije podnijeti tuzbu pred MKS-om – ali hoce li te optuzbe biti osnovane?
ANALIZA: BAGDAD IGRA NA KARTU RATNIH ZLOCINA
Irak se mozda priprema protiv Britanije podnijeti tuzbu pred MKS-om – ali hoce li te optuzbe biti osnovane?
Samo jedan telefonski poziv dijeli Medjunarodni kazneni sud (MKS) od uplitanja u iracki rat.
Duznosnici tvrde da je to sve sto bi Bagdad trebao poduzeti ukoliko zeli da taj sud postane nadlezan za invaziju koja je u toku.
Mogucnost da Sadam Husein (Saddam Hussein) to i ucini bila je glavna tema razgovora u Hagu proteklih dana, gdje glasine o ratnim zlocinima inace pristizu sa svih strana.
Jedan od razloga zbog kojih poziv mozda nece uslijediti jeste okolnost da bi se na udaru Tuzilastva nasle obje strane. Ukoliko Bagdad pristupi MKS-u, cak i tokom trajanja ovog rata – na sto ima pravo – pokretanje kaznenog postupka protiv Amerikanaca koji nisu pristupili sudu znacit ce i rizik da i protiv samog Iraka budu podignute optuznice.
Irak je vec optuzio Sjedinjene Drzave za ratne zlocine, okrivljujuci ih – izmedju ostalog – za projektil koji je pao na bagdadsku trznicu i ubio 52 osobe, kao i za smrt sedmoro zena i djece na jednom kontrolnom punktu.
U medjuvremenu je i Amerika uzvratila istom mjerom zbog navodnog loseg postupanja sa zarobljenicima, kao i zbog toga sto iracki vojnici nose civilnu odjecu – sto predstavlja ratni zlocin zato sto prave civile izlaze jos vecoj opasnosti od ionako nervoznih trupa.
Zapravo se cini da ce Bagdad prema ratnim zlocinima imati drugaciji pristup – da ce se prvenstveno usredotociti na juzni grad Basru.
“Britanci su otvorili vatru dok smo mi u Basri dijelili kruh” izjavio je ministar informiranja Saed al-Sahaf (Saeed al-Sahaf). “Britanci, a ne Amerikanci.”
Razlika je i te kako znacajna: Britanija je clan MKS-a – a Bagdad, iako nije pristupio sudu, ipak ima pravo pokrenuti proces protiv Ujedinjenog Kraljevstva.
Al-Sahaf je nagovijestio da je Irak vec otpoceo spomenuti proces i izjavio da su iracke vlasti kao pravne savjetnike unajmile mnoge grupacije iz Evrope, Latinske Amerike i arapskih zemalja.
Ovdasnji strucnjaci za ratne zlocine za sada sumnjaju da ce iracke optuzbe biti zasnovane.
Premda civili i dalje bivaju ranjavani i iscrpljivani, njihove patnje ipak najvejojatnije ulaze u pravnu sivu zonu u kojoj vojske mogu tvrditi kako do civilnih zrtava ne dolazi namjerno.
“To je lukavo pitanje, ali u osnovi, ukoliko bacite bombu na tvornicu, a ispostavi se da je pored nje setao neki civil, to ne biva tretirano kao ratni zlocin”, izjavio je jedan pravni ekspert za ratne zlocine.
Ali ukoliko Britanci izvrse opsadu Basre – i pri tom blokiraju jedinu prometnicu koja u ovom trenutku sluzi za snabdijevanje i evakuaciju izbjeglica – sve moze postati drugacije.
Zakon MKS-a zabranjuje “napade na postrojenja i instalacije koji sadrze opasne tvari ukoliko se pretpostavlja da takvi napadi mogu izazvati velike zrtve, stradavanje civila ili unistenje civilnih objekata”.
Time se moze objasniti i otpor koji London pokazuje spram pokretanja totalnog napada na Basru.
“Ideja da mozete izvrsiti opsadu grada i izgladnjeti njegove stanovnike – nije prihvatljiva”, rekao je jedan duznosnik suda. “Zakon je kristalno jasan. Snosite odgovornost ukoliko patnje predstavljaju predvidivu posljedicu vasih postupaka.”
Manje je, medjutim, jasno hoce li nakon ovotjednog ubojstva sedmoro nenaoruzanih irackih civila uslijediti bilo kakve pravne mjere.
Sjedinjene Drzave inzistirale su na tome da su marinci na kontrolnom punktu pucali tek posto su ispalili vise metaka u znak upozorenja.
Mornaricki kapetan Frenk Torp (Frank Thorp) izjavio je da su vojnici, nakon sto se vozilo odbilo zaustaviti, prvo pucali u zrak, potom u motor kamiona, te da su samo nisanili na nenaoruzane zene i djecu koji su se u njemu nalazili.
Medjutim, dopisnik Vasington Posta (Washington Post) koji je pratio jedinicu tvrdi nesto sasvim drugo. Prema njegovom izvjestaju, nije bilo hitaca upozorenja. Navodno je americki kapetan Roni Dzonson (Ronny Johnson) na licu mjesta uzviknuo: “Upravo ste (psovka) ubili citavu obitelj zato sto niste na vrijeme ispalili hice upozorenja!”
Ali cak i ukoliko MKS stekne pravo na istragu, malo je vjerojatno da ce to za posljedicu imati kazneni postupak.
Zasto? Zato sto je sud prvenstveno usredotocen na najteze zlocine – zapravo je i osnovan zarad procesuiranja genocida i ostalih nedjela u kojima strada veliki broj civila.
Takodje, cak i ukoliko su se trupe ponijele nemarno – ubojstvo ipak predstavlja samo jezivu gresku, a ne posljedicu promisljene politike gadjanja civila.
Pa ipak, blizi se konacni napad na Bagdad, pa bi se otuda i granica izmedju prihvatljive i neprihvatljive kolateralne stete uskoro mogla naci na probi, i to na neki potpuno nov, do sada nepoznat nacin.
Chris Stephen je rukovodilac projekta IWPR-a u Hagu.
