MAKEDONIJA BI MOGLA ZAZALITI ZBOG PRETERANE ZURBE

Vlada je optuzena da zbog zurbe da dokaze Briselu da je ozbiljna u svojim namerama nije dovoljno pazljivo razmislila o pravnim reformama.

MAKEDONIJA BI MOGLA ZAZALITI ZBOG PRETERANE ZURBE

Vlada je optuzena da zbog zurbe da dokaze Briselu da je ozbiljna u svojim namerama nije dovoljno pazljivo razmislila o pravnim reformama.

Thursday, 6 October, 2005
Pokusavajuci da reformise svoj pravosudni sistem, poznat po neefikasnosti i korupciji, Makedonija je nacinila jos jedan korak na putu evroatlantskih integracija.

Poslanici u Sobranju 18. maja jednoglasno su izglasali odluku da vlada pripremi ustavne promene koje ce biti prvi korak u procesu reforme pravosudja.

Pre ovog glasanja, ministarka pravde, Meri Mladenovska, obratila se parlamentu i rekla da ce promene doprineti razvoju evropskih standarda u pravosudju.

"Nezavisno pravosudje je nacionalni interes", izjavila je Meri Mladenovska, napominjuci da su ustavne promene najvisi prioritet vlade za 2005. godinu.

Ona je pozvala sve politicke stranke u parlamentu da podrze proces reforme pravosudja koji se smatra krucijalnim za ambicije Makedonije da se pridruzi Evropskoj uniji.

Ipak, analiticari strahuju da u svojim pokusajima da impresionira Brisel Skoplje u ovaj proces ulazi bez jasne ideje o tome kako reforme treba da se odvijaju.

Pravosudje ove bivse jugoslovenske republike poznato je kao neefikasno, korumpirano i podlozno snaznom uticaju iz sfere politike.

Samo 2004. godine, makedonski sudovi su radili na vise od milion slucajeva – sto je ogroman broj, s obzirom na to da zemlja ima tek nesto vise od dva milona stanovnika – a polovina tih postupaka jos nije privedena kraju.

Izvestan broj u javnosti poznatih slucajeva protiv bivsih vladinih ministara, direktora kompanija i drzavnih sluzbenika optuzenih za finansijske pronevere stotina miliona evra oteze se vec godinama. Drugi su dospeli pred sud tek nakon sto je americka administracija objavila listu slucajeva koji moraju biti reseni.

U decembru 2004, posle ostre kritike iz EU, Skoplje je usvojilo nacionalnu strategiju za reformu pravosudja u kojoj je predlozeno vise kljucnih izmena u zakonodavstvu i ustavu zemlje u cilju povecanja efikasnosti i oslobadjanja sudova od politickog uticaja. Od tada je pred makedonskom parlamentom izlozen skup nacrta predloga za izmene u ustavu zemlje koje bi omogucile reformu pravosudja, a koje su EU i NATO odredili kao kljucni preduslov za konacni prijem u clanstvo.

Meri Mladenovska je u vise navrata izjavljivala za medije da je nekoliko sustinskih problema vec identifikovano i da se njihovo resavanje sada razmatra u podnetim nacrtima predloga.

"Glavne slabosti su dugo trajanje sudskih postupaka, preveliki broj slucajeva po sudiji, krsenje procedure, odsustvo transparentnosti i nedovoljno obrazovanje."

"Nasi glavni prioriteti jesu obezbedjivanje pune nezavisnosti za pravosudje, jacanje institucija i povecanje efikasnosti."

Radmila Sekerinska, potpredsednica vlade nadlezna za EU integraciju, upozorila je da ce Makedonija morati da pokaze konkretne predloge i da ce reforme morati da daju konkretne rezultate, ako zeli da do kraja godine dobije pozitivnu reakciju iz Brisela.

"Ova godina bice posvecena reformi sudstva. To je oblast u kojoj se zemlja mora angazovati ako zeli da osigura sticanje statusa kandidata za EU i NATO", izjavila je pred skupstinom 19. aprila.

"Ako u ovom periodu ne pokazemo da smo uradili svoje domace zadatke, Brisel nam nece verovati."

Neki od diplomata iz EU vec su izrazili rezerve u pogledu do sada ostvarenog napretka.

"Makedonski premijer je u vise navrata navodio ovu oblast kao jedan od njegovih najvisih prioriteta", izjavio je jedan od njih, trazeci da ostane anoniman.

"Medjutim, stvarni nivo politicke volje (u Skoplju) bice poznat tek kada reformski proces otpocne i naidje na prve teskoce i otpore."

Drugi brinu da reforme nisu bile temeljno promisljene zbog zurbe Skoplja da dokaze Briselu da ima ozbiljne namere.

Odluka vlasti da se proces otpocne ustavnim promenama izaziva zabrinutost kod eksperata koji to dozivljavaju kao indikaciju lose strategije.

Jedan zakonodavac, koji je trazio da ostane anoniman, opisao je to "kao gradjenje kuce od krova".

"Prvo je trebalo da razviju jasnu sliku i projekat reformskog procesa, a ustav da menjaju tek na kraju, kada steknu bolju predstavu o tome sta tacno treba uraditi", izjavio je on.

Gordan Kalajdzijev, profesor prava na univerzitetu u Skoplju, izjavio je za Izvestaj o balkanskoj krizi, BCR, da ga brine mogucnost da je vlada vise zainteresovana za kozmeticka poboljsanja nego za obuhvatne i temeljne reforme koje su neophodne.

"To je pokusaj da se pokaze kako je nesto uradjeno za veoma kratko vreme, da se ostavi utisak kao da uvodimo smele liberalne promene – ali to se cini bez ispitivanja da li su data resenja zaista najbolja za Makedoniju", rekao je Gordan Kalajdzijev za BCR.

"Pitanje je koliko su ove promene za nas prakticne i da li raspolazemo kapacitetima da ih sprovedemo."

Bivsi ministar pravde Vlado Popovski, koji je sada profesor na Univerzitetu u Skoplju, izjavio je za BCR da sumnja u strategiju koja stoji iza ovih promena i optuzio je vlasti da "pokusavaju da improvizuju bez mnogo razmisljanja".

"U pripremu strategije reforme trebalo je ukljuciti citavu pravosudnu zajednicu Makedonije, a to ovde nije bio slucaj", smatra Popovski.

Strategija i predlozi koji su usledili ukazuju na visok stupanj mesanja iz sfere politike kao kljucni problem koji bi ovom reformom trebalo resiti.

Trenutno vlasti imaju presudnu ulogu u izboru clanova najviseg pravnog tela u Makedoniji – Pravosudnog saveta Republike, PSR, koji cini sedam lica imenovanih od strane parlamentarne komisije.

Clanovi ovog Saveta imenuju sve sudije, uz naknadno odobrenje skupstine. Ali, posto se clanovi PSR biraju prostom vecinom glasova u skupstini, vlasti prakticno imaju kontrolu nad imenovanjem i jednih i drugih.

Savo Klimovski, koji se nalazio na celu prvog tima za pripremu ustavnih promena, izjavio je za BCR da se PSR udaljio od svoje prvobitne funkcije zastitnika pravosudja i da je postao orudje u rukama izvrsne vlasti.

"Ako bilo koje telo zahteva kompletnu reformu u pogledu svog statusa, polozaja i organizacije, onda je to PSR", izjavio je.

Tim koji je predvodio Klimovski predlozio je da posle reforme sudije i tuzioce u Makedoniji bira novo nezavisno telo nazvano Drzavni savet za pravosudje. Ovaj novi savet najvecim delom bi cinili sudije, koji bi bili ukljuceni u jos dva nezavisna tela, Drzavni savet za sudstvo i Drzavni savet za tuzilastvo.

Takve ustavne promene su potrebne, kako kazu, jer sadasnje odredbe ne pruzaju dovoljne garancije za nezavisnost u izboru sudija i tuzilaca. Ali sudija Vrhovnog suda, Agim Miftari, koji je i predsednik Udruzenja sudija Makedonije, izjavio je za BCR da su i postojeci kriterijumi za izbor sudija i clanova PSR bili zamisljeni tako da garantuju nezavisnost, efikasnost i kompetentnost.

"Ipak, to nije postovano. Gde su garancije da ce se to sada promeniti?", pita se on.

Drugi dovode u pitanje samu ideju da ustavne promene mogu resiti probleme u PSR i pravosudju u celini.

"Lako je menjati ustav – teskoca je u cinjenici da nije bilo prave rasprave o konkretnim merama koje ce resiti ove probleme", izjavio je Kalajdzijev sa Univerziteta u Skoplju. "Mnoga dobra resenja postaju losa ako iza njih nema dovoljno politicke volje." Profesor prava Ljubomir Frckoski tvrdi da se prvo moraju promeniti politicki stavovi, ako zelimo da reforme uspeju. "Makedonski PSR je slican telima koja postoje u vecini evropskih zemalja," primecuje on. "Pravo pitanje je zasto u njihovim sudovima nema korupcije i politickog uticaja."

U svakom slucaju, mnogi veruju da se vlada nece tako lako odreci kontrole nad pravosudjem koju sada ima.

To je ilustrovano sukobom izmedju vlade i ekspertskog tima koji je vlada angazovala da pripremi ustavne promene, do koga je doslo kada su na dnevni red dospeli relevantni zakoni i mandat sudija.

Eksperti su zastupali stav da se kao uslov za promenu zakona koji se ticu sudova mora odrediti donosenje odluka dvotrecinskom vecinom, kao sto je to sada slucaj, dok je vlada insistirala na promeni ove odredbe i uvodjenju proste vecine.

Eksperti su predlozili da se sudijama i dalje daju dozivotni mandati, dok je vlada trazila da oni budu ograniceni – na period od sest meseci do dve godine, nakon cega bi sticali trajni status. Ekspertski tim je raspusten pocetkom maja.

Tanja Karakamiseva, bivsa clanica ekspertskog tima, izjavila je za BCR: "Ograniceni mandat cini sudije (politicki) zavisnijim nego sto je to sada slucaj, a sa uvodjenjem proste vecine za usvajanje zakona o sudovima imali bismo situaciju da svaka vlada lako moze menjati zakone u skladu sa svojim potrebama", kaze ona.

Predsednik Makedonije Branko Crvenkovski takodje se ukljucio u sukob i stao na stranu eksperata koji tvrde da ce vladin predlog za pravnu reformu ugroziti nezavisnost pravosudja.

"Predlog da se promeni odredba o kvalifkovanoj vecini za donosenje ovih zakona nije uskladiv sa planiranim reformama", izjavio je Crvenkovski u pismenom saopstenju dostavljenom parlamentu 17. maja, dan pre nego sto je ovaj odobrio vladi da pripremi ustavne promene za pravosudnu reformu.

Viktor Ulom, sef odeljenja za vladavinu prava u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju, OEBS, izjavio je za BCR da Makedonija nije usamljen slucaj kada je u pitanju odsustvo politicke volje za izgradnju istinski nezavisnog sudstva.

"Kao i u drugim tranzicionim zemljama, mnogi pokazuju oklevanje i nerazumevanje – ukljucujuci i politicare, pa cak i uposlenike u pravosudju – kada su u pitanju sve slozenosti jednog istinski nezavisnog pravosudnog sistema", rekao je Ulom za BCR.

"Mada postoji volja da se pravosudje ucini nezavisnim, tu je i oprez kada se dodje do pitanja kako to tacno treba ostvariti. Za uspesnu implementaciju neophodna je siroka nacionalna rasprava o tome kako i u kojoj meri elementi ustava mogu biti promenjeni."

Makedonija se nasla u trci sa vremenom koju je sama sebi nametnula, nakon sto je objavila da ce ustavne promene biti obavljene do kraja godine. Posmatraci brinu da ako ovaj cilj ne bude ostvaren, to moze predstavljati jasan signal da Skoplje nije u stanju da ispuni jedan od najosnovnijih uslova za evroatlantske integracije. Jedan diplomata EU u Briselu izjavio je: "Posto je ovo jedna od kljucnih oblasti reformi za integraciju u EU, svako znacajnije kasnjenje ce imati negativne posledice za napredovanje Makedonije ka ukljucivanju u EU."

Dr Renata Deskoska, ekspert za ustavno pravo, sada angazovana kao savetnik u predsednickoj administraciji, izjavila je da su kratki rokovi neizbezni ako zelimo da ustavni amandmani budu implementirani do kraja 2005, kao i da bi se izbegle moguce komplikacije izazvane parlamentarnim izborima zakazanim za sledecu godinu.

"Ako se postupak prolongira i predje u 2006. godinu, pitanje je da li ce predlozi uopste biti usvojeni – jer ce za njihovo usvajanje biti potrebna dvotrecinska vecina glasova skupstinskih poslanika", tvrdi ona.

"Ono sto nam je potrebno jeste efikasno i politicki nezavisno pravosudje. S obzirom na sadasnji sistem i praksu, ocigledno je da ce biti potrebno izvesno vreme da se to u potpunosti ostvari. Ipak, veoma je vazno da se na tom zadatku radi najbrze sto je moguce, a EU podrzava ovaj ambiciozni plan", izjavio je jedan diplomata iz EU.

U medjuvremenu, nevolje se nastavljaju za one Makedonce koji pokusavaju da svoje sporove rese pred lokalnim sudovima.

Jedan od ucesnika u jednom sporu, koji se predstavio kao Semsi, izjavio je za BCR da vec trideset godina pokusava da dokaze svoje vlasnistvo na jednoj prodavnici u Skoplju i da se njegov slucaj sada nalazi pred Vrhovnim sudom.

"Ne razumem zasto ne mogu dobiti nazad svoju radnju, ako imam sudsku odluku iz 1974. kojom je potvrdjeno da je radnja pripadala mojim roditeljima, a ja sam njihov naslednik", kaze on.

Tamara Causidis je pomocnik urednika BIRN u Skoplju, Sase Dimovski je novinar televizije Kanal 5, Svetlana Jovanovska je briselski dopisnik novina Dnevnik i saradnik BIRN. BIRN je lokalni projekat IWPR-a.

Frontline Updates
Support local journalists