SRBIJA: POZORISNE DASKE UMESTO ORUZJA

Mladici se sve cesce odlucuju za alternativno sluzenje vojnog roka, ali ne gledaju svi blagonaklono na ovakvo narusavanje srpske tradicije.

SRBIJA: POZORISNE DASKE UMESTO ORUZJA

Mladici se sve cesce odlucuju za alternativno sluzenje vojnog roka, ali ne gledaju svi blagonaklono na ovakvo narusavanje srpske tradicije.

Ledena sreda uvece u beogradskom Narodnom pozoristu. Na scenu izlazi Danijel Nikolic, pod jakom svetloscu reflektora.


S ofarbanom kosom, pirsingom i upadljivim 'svemirskim' naocarima, on nije neuobicajena figura medju srpskim glumcima.


Ipak, Danijel nije obican glumac. Danijel je 23-godisnjak na odsluzenju vojnog roka u civilnoj sluzbi u Narodnom pozoristu, bas kao i jos pedeset drugih momaka koji su spremali komad irskog pisca Martina Mekdone "Porucnik sa Inismora".


Premijera, kojoj je prisustvovalo nekoliko vojnih oficira, predstavlja za siru javnost dokaz da civilna sluzba u Srbiji, nakon godinu dana od uvodjenja, ipak pokazuje rezultate.


Prema poslednjim podacima koje je ministarstvo odbrane iznelo u februaru ove godine, civilnu sluzbu sluzi oko 8.500 regruta.


Dodatnih 7.500 momaka je na listi cekanja zbog nedostatka ustanova u kojima bi mogli da odsluze vojni rok u civilnoj sluzbi.


Nikoga medju njima nije obeshrabrila cinjenica da civilna sluzba traje trinaest meseci – cetiri duze nego redovno sluzenje vojnog roka.


To je, zapravo, sve cesci slucaj. U poredjenju sa decembrom prosle godine, to je 3.000 vise mladica zainteresovanih za ovaj vid sluzenja vojnog roka.


Ipak, cini se da vojne vlasti nisu zadovoljne kako se sprovodi jer su nedavno poostrili kriterijume za odlazak u civilnu sluzbu.


Pripremaju se izmene kojima ce se dodatno poostriti kriterijumi, cime ce se vecina kulturnih institucija, kao sto su Narodno pozoriste i biblioteke, ukloniti sa spiska mesta gde regruti mogu sluziti vojni rok. Nacelnik Generalstaba Vojske SCG Dragan Paskas smatra da se iza prigovora savesti cesto krije izbegavanje vojne obaveze sto za posledicu ima tek 76 procenata popunjenosti vojnog sastava.


Paskas je rekao da je rec o blizu 10.000 redovnih regruta manje u odnosu na planirani broj, sto prouzrokuje povecane napore vojnika koji su vec na redovnom odsluzenju vojnog roka.


Nezadovoljstvo mnogih oficira idejom da regruti oduze svoj dug domovini tako sto ce staviti sminku i izaci na pozornicu ne iznenadjuje.


Srbi su generacijama smatrali svoju zemlju nacijom sa snaznom vojnickom tradicijom. Pre samo dvadesetak godina, tesko bi bilo zamisliti mladica koji ne zeli pusku. Samo je 0,01 odsto 1995. godine ulozilo prigovor savesti, a 2002. godine je takvih bilo 0,06 odsto.


Medjutim, do 2004. godine ova brojka je narasla do citavih 25 odsto nakon sto je omoguceno civilno sluzenje vojnog roka. Danijel Nikolic, sin vojnog oficira, tipican je primer predstavnika nove generacije koja odbacuje tradicionalne vojne vrednosti. "Ne volim vatreno oruzje", rekao je on za IWPR.


"Od tate mi je ostao pistolj i puska koji su zardjali, ali ne zelim to da cistim".


Cak i medju studentima – obicno najliberalnijem elementu u vecini drustava – takvi pacifisticki stavovi bi jos uvek mogli naici na neodobravanje.


Kada je u aprilu 2003. godine, sest meseci pre uvodjenja civilne sluzbe, Studentska unija Srbije ispitivala stavove studenata, nesto vise od polovine ispitanika je osudilo one koji izbegavaju redovno sluzenje vojnog roka.


Oko 37 odsto je smatralo da su to slabici, 17 odsto je mislilo da se radi o kukavicama, 12 odsto ih posmatra kao homoseksualce, a oko 10 odsto ih je nazivalo izdajnicima.


Ovakvi stereotipi lako se uklapaju u tradicionalno misljenje u Srbiji koje dan odlaska u vojsku posmatra kao demonstraciju ratnistva i muskosti mladog regruta.


Ispracaji u armiju – pogotovo u unutrasnjosti zemlje – prilika su za visednevno slavlje uz hranu, pice i muziku za brojne goste koji obavezno prilazu nesto novca buducem vojniku.


Pa ipak, mada je ova tradicija jos uvek ziva i zdrava, mladi regruti su sve skloniji opredeljivanju za alternativu redovnom sluzenju vojnog roka, ali i njihovi roditelji polako napustaju ideal Srba kao ponosnih ratnika.


Ovakva situacija delom odslikava pogorsavanje finansijske situacije u kojoj se vojska nalazi, kao i uslova u kojima regruti sluze redovni vojni rok.


Milos Dosen, koji je sluzio u Kraljevu, u principu nema nista protiv redovne vojne obuke, ali je ne bi nikome preporucio.


"To su nehumani uslovi. Lose se jede i higijena je losa. Ne prilici da se u 21. veku kupas jedanput nedeljno. Oko 75 odsto staresina ne zasluzuje da bude tu," razocaran je Dosen. Takvu rezervisanost sve vise dele i siri slojevi drustva. Prema rezultatima istrazivanja "Gradjani o stanju u vojsci" Centra za civilno–vojne odnose, sprovedenog u septembru 2004. godine, 63,7 odsto ispitanika je smatralo da regruti i vojnici moraju da se nose sa neodgovarajucim uslovima. Sociolog Stjepan Gredelj misli da je masovna zainteresovanost mladih za civilno sluzenje posledica urusavanja stare militaristicke ratoborne ideologije nakon nedavnih promasenih ratova u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu.


Ne treba zaboraviti ni nekoliko neresenih ubistava vojnika koji su dodatno narusili poverenje javnosti u vojsku kao instituciju.


Civilna sluzba je trenutno organizovana u vise od 575 humanitarnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova od javnog interesa.


U Narodnom pozoristu je upadljiv veliki broj regruta. Sa aktuelnim brojem regruta, na svakog stalno zaposlenog dolaze po tri regruta, sto je mnogo vise od potreba ove ustanove.


S druge strane, civilni regruti su omogucili pozoristu da znacajno smanji broj honorarnih radnika.


Prema recima Milete Pantelica, operativnog direktora pozorista, regruti su u proteklih godinu dana ustedeli pozoristu 8,7 miliona dinara kroz razne vidove angazovanja, sto je vise od deset procenata godisnjeg produkcionog budzeta pozorista.


Pukovnik Petar Radojcic, nacelnik Uprave za obaveze odbrane, rekao je na nedavnoj konferenciji za stampu da su razlicite organizacije dosad imale znate materijalne koristi od rada regruta na civilnom sluzenju vojnog roka. Troskovi za prijem mladih regruta bili su zanemarljivi, rekao je on. To treba naglasiti, dodao je, imajuci u vidu aktuelne finansijske teskoce u kojima se nalazi armija.


Govoreci o poostravanju uslova za sluzenje vojnog roka u civilnoj sluzbi, Radojcic je istakao da su regruti u civilnoj sluzbi bili privilegovaniji od regularnih vojnika i da se ubuduce nece voditi racuna o strucnoj spremi prilikom rasporedjivanja u ustanove.


U novoj uredbi civilna sluzba se opisuje kao drustveno–koristan rad, a ne obavljanje strucno-specijalistickog rada, ili obuke.


U skladu sa ovim konceptom, buduci pravnik Vladimir Pavlovic civilno sluzi vojsku u Ginekolosko–akuserskoj klinici "Narodni front".


Sa jos jednim ekonomistom, pravnikom i filologom, Pavlovic broji i izdaje cistu opremu za bebe i posteljinu.


Pavlovic misli da njegov posao na klinici ne predstavlja produktivno iskoriscenje njegovih sposobnosti, ali mu, makar, osmocasovno radno vreme u civilnoj sluzbi ne ugrozava nastavak studija na Univerzitetu u Beogradu.


Neproduktivno koriscenje sposobnosti regruta samo je jedan od problema civilne sluzbe u Srbiji, objasnjava za IWPR Petar Milicevic, koordinator balkanske kancelarije u Evropskom birou za prigovor savesti.


Milicevic se slaze da pozorisne predstave kao sto je "Porucnik sa Inismora" predstavljaju dobar primer takvog angazovanja, ali dodaje da se kljucni problem u vezi sa obaveznim sluzenjem vojnog roka time ne resava.


On zeli da se nacionalna civilna sluzba stavi pod nadleznost civilnog ministarstva vlade, a ne pod ministarstvo odbrane.


"To su momci koji su rekli 'ne' vojsci", kaze Milicevic. "Oni su civili," dodaje on.


Operativni direktor u Narodnom pozoristu Mileta Pantelic je ocito ponosan na 263 mladica na odsluzenju vojnog roka u njegovom pozoristu. Ovaj pravnik i profesor fizickog vaspitanja na posao obicno dolazi u odelu, ali se za intervju sa novinarom IWPR-a pojavio u maslinastoj vojnoj jakni i cokulama.


"Namerno sam obukao ovo", sali se on, "jer ljudi misle da je ovo stvarno kao u vojsci."


Pantelic je hvalio svoje vojnike, njihovu energiju i disciplinu pri radu na predstavi. "Oni se zaista osecaju vojnicima. Ja, na primer, nisam nikakav njihov komandant, ali oni mene zovu poglavicom, bratom, rodjakom, ortakom".


Iako se to ne bi ocekivalo, regruti-umetnici ispoljavaju znake vojnickog duha, dodao je Pantelic. Druze se po klasama, organizuju sportske turnire, pa su cak od Pantelica, bivseg padobranca, zatrazili da im organizuje skokove.


"Neki od njih su u slaboj kondiciji", rekao je Pantelic, koji je poceo da radi vezbe s njima u parkovima na Adi i Kalemegdanu.


Iako su u proteklih godinu dana iz vojnih krugova pristizale prituzbe da odlazak u civilnu sluzbu ugrozava bezbednost zemlje, vojni analiticar Zoran Dragisic se ne slaze sa tim.


Prema Dragisicu, tradicionalni modeli obaveznog sluzenja vojnog roka su zastareli i u sve vecoj meri irelevantni za modernu vojsku ciji bi posao trebalo da bude borba protiv terorizma i organizovanog kriminala.


Ne moze se ocekivati da se sa tim bore regruti koji prodju dva meseca obuke posto je to posao specijalnih jedinica.


"Nadam se da ce za nekoliko godina Vojska Srbije i Crne Gore postati potpuno profesionalna, te da ce civilna sluzba tada postati sasvim dobrovoljna, kao sto je to u Spaniji", kaze Dragisic.


Ma kako negativni komentari stizali na racun civilne sluzbe, cini se da bi "Porucnik sa Inismora" mogao da ublazi animozitet makar nekih oficira starog kova u armiji.


Kada je Narodno pozoriste iznelo predlog Upravi za moral Vojske SCG da vojnici-umetnici pripreme pozorisnu predstavu, najpre je bilo dosta cudjenja i zbunjenosti pre nego sto je ideja prihvacena.


Medjutim, na kraju, na premijeri je bilo nekoliko oficira Vojske SCG. Mileta Pantelic svedoci da je jedan general bio prijatno iznenadjen stavom, energijom, voljom i kompaktnoscu cete vojnika na sceni.


Kako kaze Pantelic, general je cak pohvalio visok moral koji su iskazali regruti-glumci, a koji je prilicno redak i u nekim konvencionalnim vojnim jedinicama.


Ivana Petrovic je saradnik IWPR-a.


Africa
Frontline Updates
Support local journalists