Slucaj Cvjetan: kontroverzna odluka
Okolnost da ce u ovom znacajnom slucaju doci do obnavljanja citavog postupka ponovo je probudila sumnju u to da je Srbija sposobna suditi za ratne zlocine
Slucaj Cvjetan: kontroverzna odluka
Okolnost da ce u ovom znacajnom slucaju doci do obnavljanja citavog postupka ponovo je probudila sumnju u to da je Srbija sposobna suditi za ratne zlocine
Vrhovni sud Srbije objavio je ovoga tjedna odluku o obnavljanju postupka protiv srpskog policajca koji je prosle godine proglasen krivim za ubojstvo albanskih civila, medju kojima je bilo i djece, tokom rata vodjenog na Kosovu 1999.
Odluka je saopcena 12. sijecnja/januara, da bi odmah potom neki beogradski promatraci sud optuzili da je pri obaranju presude bio politicki motiviran, upozoravajuci da je time ujedno poslan i pogresan signal zrtvama i svim buducim svjedocima na sudjenjima za ratne zlocine.
Ostali pak tvrde da najvisi sud u zemlji prakticno nije ni mogao uciniti nista drugo, s obzirom na brojna krsenja procedure pocinjena u ranoj fazi istrage.
Tokom kosovskog sukoba Sasa Cvjetan bio je pripadnik zloglasne specijalne jedinice srpske policije zvane “Skorpioni”. Beogradski sud ga je proljetos osudio na maksimalnu zatvorsku kaznu u trajanju od 20 godina, i to zbog ubojstva 14 pripadnika jedne albanske obitelji u Podujevu. Ubojstva su se navodno dogodil nakon sto je u ozujku/martu 1999. pocela vojna intervencija NATO-a.
Cvjetan je prva osoba kojoj se za ratne zlocine sudilo pred srpskim civilnim sudom. Mnogi su stoga na to sudjenje gledali kao na test koji je trebalo da pokaze je li Srbija zaista spremna suditi osobama osumnjicenim za ratne zlocine.
Slucaj je postao jos vazniji zbog toga sto se srpski premijer Vojislav Kostunica zalaze za to da Haski tribunal izvjestan broj sudjenja osumnjicenima visokog ranga prepusti Srbiji, ciji su sudovi po njegovom misljenju sposobni za procesuiranje ratnih zlocina.
Beogradska vlada odbija izruciti bilo kog od dvadesetak haskih optuzenika za koje se pretpostavlja da zive u Srbiji. Bilo je, doduse, nekoliko neodlucnih pokusaja uvjeravanja osumnjicenih da se dobrovoljno predaju.
Medjutim, najnovija odluka Vrhovnog suda pojacava sumnje u spremnost Srbije da procesuira ratne zlocine, pri cemu promatraci isticu da slucaj Cvjetan nije i jedini koji je ponisten.
Proslog rujna/septembra Vrhovni je sud vec obesnazio jednu kaznu koja je ranije izrecena za ratne zlocine. Radilo se o sudbini gradjana Srbije muslimanske nacionalnosti koji su 1992., prilikom putovanja na bosanski teritorij – a uz suglasnost tadasnjih beogradskih vlasti – bili oteti iz voza i potom ubijeni.
Trenutno je u toku jos jedno sudjenje za ratne zlocine, i to pred novoosnovanim Specijalnim sudom za ratne zlocine u Beogradu, gde je 17 pripadnika srpskih paravojnih formacija optuzeno za zlocine koji su 1991. pocinjeni u hrvatskom gradu Vukovaru.
Beogradski su analiticari nakon kontroverzne odluke Vrhovnog suda iznijeli podijeljena misljenja o prirodi poruke koja je na taj nacin poslana u vezi s ovim i svim buducim sudjenjima za ratne zlocine.
Neki smatraju kako je sudska odluka o ponistavanju presude u pravnom smislu iznudjena, posto su se u pocetnoj fazi sudjenja dogodile brojne nepravilnosti.
Cvjetanov se branilac na presudu zalio zbog toga sto su njegovom klijentu na samom pocetku istrage prava prekrsena time sto je bio saslusan bez prisutstva advokata.
Cvjetan je u kasnijoj fazi sudjenja insistirao na tome da je krivicu priznao tek nakon torture kojoj su ga podvrgla dvojica istraznih oficira.
Istraga o umijesanosti pripadnika “Skorpiona” u ubojstvo albanskih civila u Podujevu otpocela je jos 1999., u vrijeme dok je na vlasti bio Slobodan Milosevic. Pod tom vlascu su se odigrale i spomenute neregularnosti.
Nakon Milosevicevog pada, istraga je 2001. prvo naglo obustavljena, da bi potom ipak bila nastavljena. Medjutim, u OESS-ovom izvjestaju o stanju srpskog pravosudja, objavljenom u studenom/novembru 2003., navodi se da su se nepravilnosti u slucaju Cvjetan nastavile i u narednom razdoblju.
Nezavisno od svih propusta koji su navodno pocinjeni, mnogi smatraju da je odlukom Vrhovnog suda poslan najgori moguci signal – kako samim zrtvama, tako i eventualnim buducim svjedocima na sudjenjima za ratne zlocine.
“Ovakav ishod je uvijek zabrinjavajuci”, izjavio je za IWPR jedan zapadni diplomat upucen u problematiku ratnih zlocina. Isticuci da je odluka bila “vjerojatno politicki motivirana”, on je ukazao da je to “vec drugi put za tri mjeseca da jedna presuda za ratne zlocine biva ponistena”.
I Natasa Kandic, direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo (FHP) – vodece nevladine organizacije kada je o pracenju sudjenja za ratne zlocine rijec – slaze se s tezom po kojoj je cinjenica da je novo ponistenje sudske presude “zabrinjavajuce”.
“Ozbiljno sumnjam da je presuda ponistena nakon temeljne analize Vrhovnog suda”, izjavila je Kandiceva za IWPR.
FHP je posredovao u izvodjenju kljucnih svjedoka u slucaju Cvjetan. Obnavljanje procesa ce, po rijecima Kandiceve, biti prilicno komplicirano, posto ce se mnogi svjedoci, koji su se vec jednom pojavili pred sudom, morati oduprijeti vlastitim strahovanjima.
Daniel Sunter je suradnik IWPR-a iz Beograda.
