KOSOVARI SE NADAJU DA CE IM MINERALNA BOGATSTVA DONETI SPAS

U izvestajima eksperata govori se o ogromnim, neiskoriscenim resursima, ali pitanje njihove eksploatacije ostaje otvoreno.

KOSOVARI SE NADAJU DA CE IM MINERALNA BOGATSTVA DONETI SPAS

U izvestajima eksperata govori se o ogromnim, neiskoriscenim resursima, ali pitanje njihove eksploatacije ostaje otvoreno.

Tuesday, 2 August, 2005

Prodaja jednog od najvecih mineralnih rudnika donela je nade u efikasniju eksploataciju rezervi za koje eksperti tvrde da predstavljaju veliki izvor bogatstva.


Rudnici i pogon Feronikla u Glogovcu, 30 kilometara zapadno od Pristine, prodati su na aukciji prosle sedmice.


Prodaja je organizovana od strane cesto kritikovane Kosovske trust agencije, KTA, kojoj je UN dodelila posao prodaje kosovskih firmi u drustvenom vlasnistvu.


Nema sumnje da je ovaj region bogat mineralima. U nedavno sprovedenom zajednickom istrazivanju kosovskog Direktorata za rudnike i minerale i Svetske banke vrednost rezervi mineralnih sirovina procenjena je na 13,5 milijardi evra.


U istrazivanju se upozorava da su rudnicima potrebne velike investicije, u vrednosti od oko 1,8 milijardi evra, cime bi se moglo otvoriti 35.000 novih radnih mesta.


Rajner Hengstman, direktor Nezavisne komisije za rudnike i minerale, ICCM, narocito je zainteresovan za kosovske rezerve lignita koje se prvenstveno koriste za proizvodnju struje i grejanje.


“Bogatstvo Kosova lignitom je strateski vazno, jer je to jedna od najvecih rezervi visokokvalitetnog lignita u Evropi”, rekao je on.


Agron Dida, zamenik ministra za energiju i rudnike, kaze: “Tokom 2004, elektrane na Kosovu su potrosile 5,7 miliona tona lignita – a procenjuje se da pod zemljom postoje zalihe od deset milijardi tona”, istice on. “To bi trebalo da bude dovoljno za nekoliko vekova.”


Mada izgleda da je Kosovo veoma bogato vrednim sirovinama, od toga nema velike koristi. Na primer, na teritoriji su uobicajene nestasice struje, a Agim Sahini, predsednik Kosovske poslovne alijanse, kaze da iskljucenja struje odbijaju mnoge strane investitore: “Nestabilno snabdevanje strujom je ono sto najvise odbija investitore, jer fabrike ne mogu raditi na generatorima.”


Cak i fabrike koje bi trebalo da preradjuju kosovske rezerve minerala leze neiskoriscene i prazne.


Feronikl je jedna od njih. Murat Mehaj, strucnjak za geodeziju koji je tamo radio od 1984, kaze da je na vrhuncu produktivnosti 1989. godine kompanija imala 2.000 radnika i proizvodila 7.800 metrickih tona nikla godisnje.


Situacija se pogorsala do 1991, kada je proizvodnja pala na samo 300 tona godisnje. Kako je Slobodan Milosevic pojacavao svoj pritisak na Kosovo, fabrika je propadala i morala je da otpusti 1.800 radnika.


Infrastruktura je bila dodatno ugrozena 1999, kada je srpska policija bila stacionirana u zgradama kompleksa, zbog cega su one bile izlozene NATO bombama. Znak rasta medjunarodnog interesovanja za kosovske sirovine bila je odluka Svetske banke od 21. aprila da odobri 2,5 miliona US dolara za potrebe revitalizacije energetskog i rudarskog sektora na Kosovu.


Na konferenciji za stampu od 17. marta u Pristini, Hengstman je izjavio da se dve od nekoliko najvecih svetskih kompanija za istrazivanje i eksploataciju ruda nadmecu koja ce pre zapoceti eksploataciju ovih podzemnih bogatstava, ali nije otkrio njihova imena. Ali problem konacnog statusa Kosova i dalje blokira eksploataciju njegovih prirodnih bogatstava. U sadasnjem pravnom vakuumu, srpski zvanicnici tvrde da Beograd ima pravo da stavi veto na svaki predlozeni posao.


Ivan Ahel, srpski strucnjak za rude na Kosovu i tehnicki direktor rudnika uranijuma Zirovski vrh, izjavio je: "Prema UN rezoluciji 1244, Kosovo je deo Srbije i dok se taj status ne promeni Srbija ima pravo da ucestvuje. "Što se tice pitanja ko bi trebalo da upravlja ovim bogatstvom, za to je potrebno politicko resenje na relaciji izmedju vlada Srbije i Kosova."


Ahel umanjuje znacaj izvestaja o bogatstvu koje lezi pod zemljom na Kosovu i kaze da kolicine jesu velike, ali je kvalitet nizak.


"Moramo razjasniti nekim srpskim i kosovskim politicarima da komercijalni interes nije tako veliki kao sto se cini", zakljucio je.


Hengstman osporava prava koja Srbija polaze na prirodne resurse na Kosovu. Prirodno bogatstvo Kosova pripada narodu Kosova" izjavio je on, upozoravajuci da ne bi mogao da se bavi takvim prituzbama. "To politicari treba da rese."


Dok pitanje statusa Kosova ostaje nereseno, finansijska pomoc, poput nedavno odobrenog iznosa iz Svetske banke, bice veoma vazna, izjavio je Haki Stari, ministar finansija na Kosovu. "Kosovu su potrebne takve donacije jer zbog nerazresenog statusa ne mozemo dobiti pozajmice od medjunarodnih monetarnih institucija", kaze on.


Nisu svi Albanci spremni da poveruju u price o ruzicastvoj buducnosti Kosova zasnovanoj na vrednim sirovinama. Neki napominju da su veliki iznosi vec investirani u rudarske projekte – ali bez vidnih rezultata.


Od Svetske banke i Evropske agencije za rekonstrukciju, EAR, vec je stiglo oko jedne milijarde evra za rudarske i energetske projekte na Kosovu. Ipak, protektorat i dalje nije u stanju da obezbedi pristojno snabdevanje strujom za domove i fabrike.


"Zapanjujuce je cuti da se ispod zemlje kriju mineralna bogatstva velike vrednosti koja bi mogla poboljsati snabdevanje strujom", izjavio je za IWPR jedan lokalni biznismen. "Ja sam vec morao da ulozim hiljade evra u kupovinu velikih generatora."


Arbana Dzara je ekonomski komentator dnevnog lista Koha Ditore.


Kosovo
Frontline Updates
Support local journalists