Kratke vijesti
Priredila: Merdijana Sadovic iz Haga (TU Br 372, 10-sep-04)
Kratke vijesti
Priredila: Merdijana Sadovic iz Haga (TU Br 372, 10-sep-04)
Prije toga su se Jadranko Prlic, Bruno Stojic, Slobodan Praljak, Milivoj Petkovic, Valentin Coric i Berislav Pusic ove godine dobrovoljno predali Tribunalu, posto je Ured glavne tuziteljice objelodano optuznicu koju je protiv njih podigla.
Spomenuta sestorka je u vrijeme trajanja rata predstavljala zapravo vrhovnu vlast u samoproklamiranoj drzavi bosanskih Hrvata – takozvanoj Herceg-Bosni. Sestorica su pred Tribunalom optuzena za sudjelovanje u zajednickom zlocinackom poduhvatu “politickog i vojnog potcinjavanja, neprekidnog raseljavanja i etnickog ciscenja bosanskih Muslimana i ostalog nehrvatskog stanovnistva” nastanjenog u oblastima pod njihovom kontrolom, a sve u cilju “prikljucivanja tih oblasti takozvanoj Velikoj Hrvatskoj”.
Sudsko vijece zaduzeno za njihov slucaj odobrilo je privremeno oslobadjanje optuzenih jos 30. srpnja/jula ove godine, ali se tri dana nakon donosenja te odluke tuzilastvo na nju zalilo.
Tuzilac Kenet Skot (Kenneth Scott) je, naime, tvrdio da su sestorica nekada mocnih optuzenika jos uvijek u prilici zastrasiti zrtve ili svjedoke, kao i da ce mozda odbiti vratiti se u Tribunal kada u njega budu ponovo pozvani.
Zalbeno je vijece 8. rujna/septembra odbacilo zalbeni zahtjev optuzbe, pa je tako definitivno odobreno privremeno pustanje na slobodu sestorice optuzenika.
***
Haski tribunal ce – prema odluci koju je ovog tjedna donijelo zalbeno vijece – biti u prilici suditi ekstremnom srpskom politicaru Vojislavu Seselju i za one zlocine koje je on navodno pocinio u srpskoj pokrajini Vojvodini.
Vijece kojim je predsjedavao sudac Teodor Meron (Theodor Meron) preinacilo je prvobitnu odluku svojih kolega zaduzenih za Seseljev slucaj, po kojoj je sud bio proglasen nenadleznim za zlocine koji su pocinjeni u Vojvodini.
“U svojim je javnim obracanjima pozivao na protjerivanje hrvatskih civila iz pojedinih dijelova srpske pokrajine Vojvodine, i tako svoje sljedbenike podstrekivao na kampanju progona lokalnog hrvatskog stanovnistva”, stoji u optuznici koja je protiv Seselja podignuta.
U odluci od lipnja/juna ove godine, sudsko vijece je prihvatilo Seseljevu tezu po kojoj, s obzirom na cinjenicu da u Vojvodini nije bilo oruzanih sukoba, Haski tribunal nema pravo bilo kome suditi za ono sto se tamo desavalo.
Medjutim, u presudi koja je ovog tjedna objavljena, zalbeno vijece je donijelo suprotnu odluku.
“Moguce su situacije u kojima se oruzani sukobi odigravaju u jednoj zemlji i u kojima etnicki pripadnici jedne od zaracenih strana, kao stanovnici druge zemlje, postaju zrtve masovnih i sistematskih napada koji su posljedica doticnog oruzanog sukoba”, saopcili su sudci, prepustajuci tuzilastvu da eventualno konstatira postojanje takvog spleta dogadjaja.
A da li su tuzioci u pravu ili nisu, stoji u odluci zalbenog vijeca, “odlucit ce se na sudu”.
Seselja se takodjer tereti i za zlocine protiv covjecnosti, te krsenje zakona i obicaja ratovanja na podrucju Bosne i Hrvatske.
***
Po isteku ljetnje pauze, sudjenje vojnim starjesinama bosanskih Srba, Vidoju Blagojevicu i Draganu Jokicu, nastavljeno je ovog tjedna. Medjutim, saslusanja su – usprkos tome sto je bilo predvidjeno da traju oko cetiri sata – okoncana poslije svega tridesetak minuta, s obzirom da je jedan od optuzenika odbio pojaviti se pred sudom.
Vidoje Blagojevic – bivsi zapovjednik Bratunacke brigade bosanskih Srba, kome se sudi za ucesce u srebrenickom masakru – odbio je pred sudom dati iskaz u okviru dokaznog postupka obrane.
Sam cin odbijanja, kako je rekao, predstavlja njegov protest protiv advokata Majkla Karnavasa (Michael Karnavas), s kojim se okrivljeni i do sada neprekidno sukobljavao. Blagojevic insistira na tome da ga Karnavas sasvim neprikladno zatupa, optuzujuci ga pritom i za klevetu.
Suci su saopcili da “sa zaljenjem” prihvacaju Blagojevicevu odluku da se odrekne svog prava na davanje izjave u postupku koji se protiv njega vodi.
Blagojevic je optuzen za suucesnistvo u genocidu, zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Sudsko vijece je ove godine vec odbacilo jedan dio optuzbi protiv njega, saopcivsi da tuzilastvo nije uspjelo dokazati optuzenikovo neposredno ucesce u planiranju, naredjivanju i podsticanju zlocina. Potvrdjene su pak one tocke optuznice koje se odnose na suucesnistvo u genocidu, kao i sve tocke koje se ticu zapovjedne odgovornosti.
Sudjenje ce biti nastavljeno iduceg tjedna.
***
U svojoj proslotjednoj zavrsnoj rijeci, tuzioci Haskog tribunala su od sudskog vijeca zatrazili da bivsem generalu jugoslavenske vojske, Pavlu Strugaru – kome se sudi za granatiranje hrvatskog grada Dubrovnika tokom 1991. – izrekne zatvorsku kaznu u trajanju od 13 do 15 godina.
Sudjenje Strugaru pocelo je proslog prosinca/decembra. Tuzilastvo je nastojalo dokazati da je optuzeni – u svojstvu zapovjednika Druge operativne grupe jugoslavenske vojske – u prosincu/decembru 1991. svjesno dopustio da tesko naoruzanje ostane u posjedu onih jedinica nad kojima on nije imao kontrolu i koje su takve situacije [u ranijim slicnim prilikama] “vec zloupotrebljavale”.
Spomenute greske u zapovijedanju rezultirale su, po rijecima tuzilaca, i napadom na Dubrovnik koji se odigrao 6. prosinca/decembra.
A posljedice tih napada bile su civilne zrtve i unistavanje drevnog grada na jugu hrvatske obale, koji je inace pod zastitom UNESCO-a.
***
Haski tribunal je ovog tjedna objavio sudski nalog poslan banjaluckim vlastima, u kojem se od njih zahtijeva da predaju zapisnike sa svih sastanaka vrhovne komande bosanskih Srba odrzanih u trogodisnjem periodu – od srudenoga/novembra 1992. do studenoga/novembra 1995.
Spomenuti nalog izdao je sudac Alfons Ori (Alphons Orie), a vlastima bosanskih Srba dat je rok od mjesec dana da ga ispune.
Zapisnici su relevantni za sudske postupke koji se vode protiv dvojice najtrazenijih haskih bjegunaca – generala i ratnog zapovednika Ratka Mladica, kao i tadasnjeg predsjednika bosanskih Srba, Radovana Karadzica.
Glavna tuziteljica je od 2001. zahtjev za isporuku doticnih dokumenata upucivala u vise navrata, ali se Republika Srpska o njega oglusila, iako joj je, po rijecima suca Orija, “vec bilo dano sasvim dovoljno vremena za identifikaciju, lociranje i predaju spornih dokumenata”.
Merdijana Sadovic izvjestava za IWPR iz Haga.
