BEOGRAD KUPUJE VRIJEME

Odluka generala Vladimira Lazarevica da se dobrovoljno preda Haskom tribunalu mogla bi dovesti do novih izrucenja vojnih i policijskih generala koji su optuzeni za ratne zlocine pocinjene na Kosovu.

Medjutim, lokalni i inozemni promatraci suglasni su da ce ubrzo ipak morati usledijediti izrucenje odbjeglog generala bosanskih Srba Ratka Mladica, kao i ostalih optuzenika za koje se vjeruje da borave u Srbiji.

Oni upozoravaju da bi zahvaljujuci Lazarevicevoj predaji Beograd mogao dobiti mali predah – ali da pitanje suradnje sa sudom Ujedinjenih naroda ni izbliza nije rijeseno.

Nakon sto je na sastanku sa srpskim premijerom Vojislavom Kostunicom 28. sijecnja/januara odlucio preuzeti optuznicu, Lazarevic je u Hag odletio 3. veljace/februara.

On je prvi od cetvorice optuzenih srpskih vojnih i policijskih generala koji se na taj korak odlucio otkako su optuznice protiv njih objelodanjene krajem 2003.

Mnogi smatraju da ce se jos dvojica starjesina s potjernice – policijski general Sreten Lukic i vojni general Nebojsa Pavkovic – uskoro takodjer opredijeliti za dobrovoljnu predaju.

Beogradski analiticari, medjutim, upozoravaju kako je uzaludna svaka nada da ce ovakvim razvojem dogadjaja biti impresioniran i Mladic. Potonji je optuzen za genocid u Srebrenici i vec vise od desetljeca nalazi se u bijegu.

“Na Mladica nece utjecati tudje odluke o dobrovoljnoj predaji, cak i kada se radi o vojnim ili policijskim generalima”, izjavio je za IWPR beogradski vojni analiticar Aleksandar Radic, koji dodaje da trenutna strategija Beograda pociva na ispunjavanju minimuma zahtjeva ili ocekivanja medjunarodne zajednice.

Pitanje Mladica je, po svemu sudeci, jos uvijek otvoreno.

Otkako je 2004. formirana, Kostunicina vlada uporno odbija uhapsiti haske optuzenike, insistirajuci na tome da suradnja s Tribunalom moze biti ostvarena iskljucivo putem dobrovoljne predaje osoba koje su osumnjicene za ratne zlocine.

Takva politika sprecava daljnji napredak Srbije i Crne Gore ka evro-atlanskim integracijama, pogotovo kada je rijec o mogucem clanstvu u Evropskoj Uniji i NATO-vom programu Partnerstvo za mir.

Promatraci ocjenjuju da nije nimalo slucajno sto je Lazareviceva predaja uslijedila uoci donosenja odluke o Studiji izvodljivosti – dakle, prvog koraka koji bi Srbija i Crna Gore trebalo da nacine na putu ka clanstvu u EU-u.

Neposredno uoci predaje bivseg generala, izaslanik Evropske komisije Oli Ren (Olli Rehn) obavijestio je Beograd da je Srbija i Crna Gora veoma blizu dobijanja zelenog svjetla za Studiju izvodljivosti, te da jedinu prepreku u tom smislu predstavlja izostanak suradnje s Hagom.

Ostaje pitanje hoce li predaja jednog generala biti dovoljna za odmrzavanje pregovarackog procesa.

Beogradskoj vladi ide na ruku to sto se cini da se, nakon Lazareviceve dobrovoljne predaje, jos jedan general s kosovskog popisa – njegov bivsi pretpostavljeni, Nebojsa Pavkovic – takodjer sprema na taj korak.

Pavkovic je dugo odlucno odbijao cak i razmotriti pitanje predaje, ali je u medjuvremenu putem svog advokata obavijestio javnost da ce primiti optuznicu i pripremiti dokumentaciju za svoju obranu u Hagu. Tim povodom se i njegov advokat sastao s Kostunicom.

I treci general bi mogao uciniti istu stvar, posto se radi o Sretenu Lukicu, generalu koji je prvi od cetvorice krajem 2004. primio optuznicu, ali se jos uvijek nije predao.

Izvori IWPR-a bliski srpskoj policiji tvrde da Lukic takodjer razmatra opciju dobrovoljne predaje, ali da je tu odluku navodno odlozio zbog zdravstvenih problema (jesenas je imao operaciju srca).

Cetvrta osoba optuzena za Kosovo, policijski general Vlastimir Djordjevic, bivsi nacelnik javne sigurnosti, navodno se krije u Rusiji. Stoga Beograd ne moze snositi odgovornost za njegovu ekstradiciju, niti ispuniti taj dio svojih obaveza prema medjunarodnoj zajednici.

Beograd nastoji uvjeriti generale i ostale haske optuzenike da se dobrovoljno predaju. Vlast im upucuje javne pozive i obecava jamstva, kao i pravnu i svaku drugu pomoc – kako njima, tako i njihovim obiteljima. Da bi to i dokazao, srpski ministar pravde Zoran Stojkovic osobno je pratio Lazarevica na putovanju u Hag.

Stojkovic je takodjer u vise navrata izjavio da ce Lazarevicu biti osigurana sva pomoc koja mu je u obrani pred Tribunalom neophodna.

S druge strane, predsjednik Srbije Boris Tadic i predsjednik drzavne zajednice Svetozar Marovic javno su pozvali sve ostale haske optuzenike da ucine isto sto i Lazarevic i da se dobrovoljno predaju.

Medjutim, posve je neizvjesno hoce li se i Mladic, koji se navodno krije u Srbiji, odazvati tom pozivu; u stvari, ne zna se ni da li ce se bilo koji optuzenik najviseg ranga predati dobrovoljno.

Kostunicina vlada uporno tvrdi da nijedan optuzenik nece biti uhapsen, sto samo stvara dodatnu zabunu.

Lokalni su analiticari suglasni u procjeni da pitanje Mladica u dogledno vrijeme vjerojatno nece biti rijeseno, te da pukom predajom generala koji su optuzeni za zlocine na Kosovu niposto nece nestati svi problemi vezani za suradnju s Tribunalom. Samim tim, ni pregovori o evropskim integracijama nece tek tako biti nastavljeni.

Glavni urednik beogradske novinske agencije VIP, Bratislav Grubacic, izjavio je za IWPR: “Srpska vlada pokusava usporiti dogadjaje i kupiti jos malo vremena nudjenjem ekstradicije trojice generala.

“Ocigledno se nada da ce Brisel prihvatiti ponudu i odobriti izradu Studije izvodljivosti.

“Ovo jeste korak u dobrom pravcu, ali predstavlja puku kupovinu vremena. Stvarni napredak predstavljalo bi izrucenje Mladica – ali nema nikakvih nagovjestaja da ce se to i dogoditi.”

I ostali analiticari slazu se s ovakvom procjenom. Predstavnik Medjunarodne krizne grupe za Srbiju, Dzejms Lajon (James Lyon), opisao je Lazarevicevu odluku kao “ohrabrujuci znak”, ali uz napomenu da je Beograd ipak ucinio “premalo” i “prekasno”.

“Predaja jednog generala nije isto sto i puna suradnja s Hagom”, dodao je on.

Cini se da isti stav zastupa i americki Stejt Department. Njegovi su predstavnici pozdravili Lazarevicevu predaju, ali su istovremeno ukazali i na to da Srbija ima obavezu rijesiti pitanje svih ostalih optuzenika za ratne zlocine – ukljucujuci i Mladica.

Daniel Sunter je suradnik IWPR-a iz Beograda.