IZVESTAJ IZ REGIONA:

Cini se da vlasti bosanskih Srba, uprkos usvajanju zakona o saradnji sa Hagom, nisu spremne da izruce kljucne osumnjicene za ratne zlocine.

IZVESTAJ IZ REGIONA:

Cini se da vlasti bosanskih Srba, uprkos usvajanju zakona o saradnji sa Hagom, nisu spremne da izruce kljucne osumnjicene za ratne zlocine.

Bosna: Ivanic simulira saradnju s Hagom


Nakon sto je u oktobru usvojen zakon o saradnji sa Haskim tribunalom, na vladu bosanskih Srba vrsi se sve veci pritisak da pocne sa hapsenjem osumnjicenih za ratne zlocine. Ali, malo ko veruje u to da vlasti Republike Srpske (RS) nameravaju da ta hapsenja i izvrse, barem u dogledno vreme.


Novi zakon, koji je u sluzbenom glasniku objavljen 17. oktobra, tek treba da dovede do saradnje sa tribunalom. Sam zakonski akt je u politickom smislu iskoristila vlada premijera Mladena Ivanica, koja hoda po tankom uzetu razapetom izmedju oprecnih zahteva medjunarodne zajednice i najvece parlamentarne partije u RS, radikalne Srpske demokratske stranke (SDS).


Time sto je izdejstvovao usvajanje zakona, Ivanic je zadovoljio Zapad, ali i razgnevio SDS - premda je taj gnev ublazen cinjenicom da malo ko veruje da ce doticni pravni dokument ikada biti na odgovarajuci nacin i primenjen. Optimisticka predvidjanja po kojima institucije RS samo sto nisu zapocele da saradjuju s Hagom pocinju da gube svoju zasnovanost, te ih otuda treba stisavati.


Odnedavno, i sve cesce, premijerov savetnik za odnose sa Hagom, Sinisa Djordjevic, saradnju sa tribunalom opisuje kao "relativnu stvar", sto neke navodi na zakljucak da ce se pod njom podrazumevati i puko proveravanje adresa na kojima borave osumnjiceni, te podnosenje izvestaja u kojima ce biti receno da oni nisu pronadjeni - drugim recima, kupovina vremena proceduralnim putem.


Ivanic i dalje ostaje pri stavu da njegova vlada ne zna da li kljucni osumnjiceni za ratne zlocine, Radovan Karadzic i Ratko Mladic, borave na teritoriji bosanskih Srba. Jugoslovenske vlasti tvrde isto, usled cega se i nametnulo pitanje: gde se onda kriju dvojica najtrazenijih begunaca?


Izvor blizak rukovodstvu bosanskih Srba tvrdi da se Karadzic odista krije u samom entitetu, okruzen jakim obezbedjenjem. Taj je izvor za IWPR potvrdio da i lideri SDS i vladini zvanicnici znaju gde ovaj begunac boravi. Izvor takodje kaze da su pomenuti lideri upleteni u protivzakonitu akciju finansiranja Karadzicevog obezbedjenja, kao i da su svi zvanicnici upoznati sa tom operacijom.


Pre nekoliko meseci, bivsi premijer Milorad Dodik takodje je javno optuzio SDS za pruzanje finansijske pomoci Karadzicu.


Vlada RS i predstavnici SDS porekli su te navode.


Sto se pak Mladica tice, smatra se da on nema stalno mesto boravka, vec da se krece na potezu izmedju samog entiteta i Jugoslavije. Njegovi bliski ratni saradnici odbacuju tvrdnju glavnog tuzioca Karle del Ponte da mu zastitu pruza jugoslovenska vojska, i kazu da je verovatnije da ce se Mladic pouzdati u sopstvene instinkte, umesto da se osloni na zvanicne sluzbe.


Izvesni analiticari nagovestili su da je nedavna odluka Banja Luke da podigne optuznicu za ratne zlocine protiv Alije Izetbegovica bila pokusaj pripreme javnog mnjenja za hapsenje ratnih vodja RS.


Medjutim, ostali posmatraci ne dele to misljenje. Oni veruju da su vlasti RS samo pokusale da - na vrhuncu kampanje koje su SAD povele protiv talibana i mreze al-Kaide - iskoriste navodnu povezanost bivseg bosanskog predsednika sa islamskim borcima u svrhe pritiska na Hag i podizanja optuznice.


Jedna od najvecih prepreka hvatanju Karadzica i Mladica jeste i to sto vecina birackog tela u njima dvojici vidi nacionalne simbole.


Pocetkom novembra, privatna agencija Partner sprovela je, na uzorku od 850 ljudi, istrazivanje o tome da li Karadzica treba isporuciti. Oko 80 procenata ispitanih izjavilo je da se protive toj ideji. Otprilike sest procenata ispitanih ju je pozdravilo.


Opsti pristup samih vlasti problematici ratnih zlocina i ratnih zlocinaca mozda najbolje ilustruje njihov odnos prema onima koji se vec nalaze u pritvoru tribunala. Na te zatvorenike gleda se kao na pocasne gradjane, koji primaju posete zvanicnika RS, dok se njima i njihovim porodicama pruza i finansijska pomoc.


Niko unutar entiteta ne veruje da ce vlasti i pokusati da uhapse Karadzica i Mladica. Mada je malo verovatno da se njih dvojica nalaze pod direktnom zastitom vlade, izvesno je da ih stite paralelni obavestajni, bezbednosni i odbrambeni mehanizmi koje je tokom rata uspostavio i razvio sam SDS. Rec je o sistemu koji funkcionise nezavisno od zvanicnih, policijskih obavestajnih struktura, ali je i pored toga sa njima veoma tesno povezan.


Branko Peric je urednik agencija AIM i ONASA u Banja Luci


Frontline Updates
Support local journalists