Kratke vijesti
Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 378, 22-okt-04)
Kratke vijesti
Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 378, 22-okt-04)
Srpanjska/julska odluka – donesena u vrijeme kada se spekuliralo o sklapanju nagodbe u vezi s predajom bivseg zapovjednika bosanskih Srba, generala Ratka Mladica – izazvala je, pored ostalog, protivljenje i medju liberalima u samoj Srbiji, koji naglasavaju da je utjecaj dvojice optuzenika jos uvijek velik i da se njihovo pustanje kosi s interesima pravde.
U zalbi koju je podnijelo, tuzilastvo uglavnom tvrdi da je sudsko vijece pogresno zakljucilo da ce se dvojica okrivljenih pojaviti kada budu ponovo pozvani, naglasavajuci da oni – usprkos ocenama vijeca – zapravo nikada nisu suradjivali s tuzilastvom.
Sudsko vijece je, po misljenju tuzilastva, podcijenilo tezinu zlocina za koje su Stanisic i Simatovic optuzeni, medju kojima su – kako se u zalbi navodi – i “neki od najtezih zlocina protiv covjecnosti”.
Tuzilastvo takodjer tvrdi da sudsko vijece nije dovoljno paznje posvetilo garancijama koje su vlasti Srbije i Crne Gore (SCG) ponudile, obecavajuci da ce se optuzenici sigurno odazvati na pozive za sudjenja. U zalbi se, naime, navodi da SCG “uporno, vec godinama, odbija suradnju s Medjunarodnim sudom”.
Ni samim optuzenicima se ne moze vjerovati, konstatiralo je tuzilastvo, napominjuci da je sudsko vijece podcijenilo i opasnost koju oni mogu predstavljati za zrtve i svjedoke. Suprotno ocjenama sudskog vijeca, tuzioci tvrde da je Simatovic protuzakonito utjecao na iskaz jednog svjedoka u postupku protiv Milosevica.
***
Predsjednik Haskog tribunala, sudac Teodor Meron (Theodor Meron), imenovao je sudsko vijece koje ce odlucivati hoce li Radovan Stankovic – bivsi pripadnik vojske bosanskih Srba – biti izrucen Bosni i Hercegovini da bi mu se sudilo.
To je vec treci slucaj povodom kojeg ce se i sluzbeno raspravljati o mogucnosti prepustanja lokalnim sudovima u bivsoj Jugoslaviji.
Suac Meron je saopcio da ce o tome hoce li Stankovic biti izveden pred Specijalni sud za ratne zlocine (koji bi u Sarajevu trebao poceti s radom u sijecnju/januaru 2005.) odlucivati suci Alfons Ori (Alphons Orie), O-Gon Kvon (O-Gon Kwon) i Kevin Parker.
Stankovic je uhapsen u srpnju/julu 2002., a optuzen je za sudjelovanje u srpskom napadu na Focu i okolna sela, koji se odigrao 1992.
U optuznici se navodi da je nakon zauzimanja grada uslijedilo spaljivanje kuca i hapsenje velikog broja Muslimana. Tuzioci tvrde da su zene-zarobljenice bile neprekidno silovane, a neke od njih i prisiljavane da – uz seksualno nasilje koje su trpjele – obavljaju posao kuharica i spremacica po kucama u kojima su bili smjesteni srpski vojnici.
Stankovica se po cetiri tocke optuznice tereti za krsenja zakona i obicaja ratovanja, te takodjer po cetiri tocke i za zlocine protiv covjecnosti, ukljucujuci silovanje i porobljavanje.
Prepustanje okrivljenih balkanskim sudovima predstavlja jednu od osnovnih mjera zahvaljujuci kojima bi u sljedecih nekoliko godina Haski tribunal trebao okoncati svoj rad. Suci vec raspravljaju i o tome bi li cetvoricu bosanskih Srba – Zeljka Meakica, Momcila Grubana, Dusana Fustara i Duska Knezevica – trebalo poslati na sudjenje u Sarajevo, te da li slucajeve dvojice hrvatskih vojnih zapovjednika – Rahima Ademija i Mirka Norca – treba prepustiti Zagrebu.
***
Gornji dom bosanskog parlamenta usvojio je paket zakona koji utire put mogucnosti da i optuzenicima visokog ranga sudjenja za ratne zlocine budu organizovana pred domacim sudovima.
Sarajevski Specijalni sud za ratne zlocine trebao bi poceti s radom u sijecnju/januaru 2005.
Osim sto preciziraju kako ce taj sud funkcionirati, usvojeni zakoni sadrze i odredbe koje se ticu preuzimanja slucajeva od Tribunala, kao i koristenja haskih dokaza pred domacim sudovima. (Vidi tekst “Bosna: Zastoj u procesuiranju ratnih zlocina”, iz Dnevnika Tribunala br. 376, od 8. listopada/oktobra 2004.)
Radi se o prijedlozima zakona koji su u Gornjem domu prvobitno, potkraj rujna/septembra, bili odbijeni, nakon cega su djelomicno izmijenjeni.
Izmijenjeni paket zakona trebao bi odobriti i Visoki predstavnik medjunarodne zajednice za Bosnu.
