KRATKE VIJESTI

Friday, 18 November, 2005

The link has been copied

IWPR ICTY

Novoimenovana je sutkinja na spomenutom mjestu zamijenila suca Djerdja Senasija (Gyorgy Szenasi), koji se povukao iz zdravstvenih razloga. Mumbi su u Hagu vec istekla dva mandata, nakon cega je imenovana i u zalbeno vijece Tribunala. Spada medju najiskusnije haske suce, a predsjedavala je sudjenjima za silovanje i seksualno porobljavanje u Foci, te etnicko ciscenje Muslimana i Hrvata u Bosanskom Samcu (sjeveroistocna Bosna).

Sudacki ce mandat Mumbi isteci 17. studenoga/novembra 2005., sto znaci da se ocekuje kako ce i presuda u slucaju Halilovic do tada biti donesena.

***

Haski su tuzioci podnijeli zahtjev za spajanje optuznica podignutih protiv Vojislava Seselja, Milana Martica, Jovice Stanisica i Franka Simatovica. Rijec je o okrivljenima kojima ce se suditi zbog kampanje prisilnog raseljavanja znatnog dijela nesrpskog stanovnistva – Muslimana i Hrvata – s teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a sve “u namjeri da se te teritorije pripoje novoj srpskoj drzavi”.

Bivseg predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislava Seselja, tereti se po 14 tocaka optuznice za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Milana Martica se pak, kao nekadasnjeg visokog duznosnika autonomne regije Krajina, po 19 tocaka tereti za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja, koji su se odigrali u vrijeme dok je stvarao, obucavao i predvodio srpske policijske snage u Hrvatskoj.

Jovica Stanisic i Franko Simatovic su po pet tocaka optuzeni za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Radi se o visokim duznosnicima srpskih tajnih sluzbi, koji su sudjelovali u obuci specijalnih oruzanih formacija u Kninu.

Tuzilastvo je prijedlog da se navedene optuznice spoje iznijelo na statusnoj konferenciji koja je 30. svibnja/maja odrzana u slucaju Seselj.

Sam Seselj se odmah usprotivio ovom predlogu, isticuci kako ni on, a ni njegovi dobrovoljci iz SRS-a, “nisu imali nikakve veze s policijom, nego iskljucivo sa Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA)”, odnosno vojskom bivse Jugoslavije. Seselj je napomenuo kako osobno nema “niceg zajednickog” s Marticem, te kako je “uvijek bio u sukobu” sa Stanisicem i Simatovicem.

Obrazlazuci svoj predlog, tuziteljica je iznijela mnostvo argumenata, od kojih su se neki ticali i sudskih resursa. Upozorila je da bi otprilike 29 svjedoka trebalo da se pojave na sudjenjima Marticu, Stanisicu i Simatovicu; da je njih 26 zajednicko slucajevima Stanisic, Simatovic i Seselj; kao i da postoji jedan bivsi politicki lider iz regije koji bi bio relevantan svjedok u sva cetiri slucaja i koji ce imati puno toga reci.

Otuda, po njenim rijecima, postoji i jasan ekonomski interes da, zbog sto efikasnijeg rada Tribunala, spomenuti slucajevi budu zajedno procesuirani.

Kao sto je poznato, Vijece sigurnosti UN-a je Tribunalu odredio rok da do isteka 2008. okonca prvostupanjska sudjenja, dok bi do 2010. trebali biti zavrseni i eventualni zalbeni postupci.

***

Pred-procesni sudac u postupku koji je pokrenut protiv Ivana Cermaka i Mladena Markaca – dvojice penzioniranih hrvatskih generala, koje se tereti za zlocine protiv Srba pocinjene 1995. u Hrvatskoj – zatrazio je od tuzioca ubrzanje priprema za sudjenje.

Sudac Kevin Parker iznio je taj zahtjev nakon sto je na statusnoj konferenciji otkrio da se u medjuvremenu, kada je rijec o nespornim cinjenicama i objelodanjivanju dokumenta, malo toga izmijenilo u odnosu na raniju konferenciju.

Bivsim generalima sudit ce se za zlocine pocinjene tokom i nakon Operacije Oluja – vojnog napada koji su hrvatske snage u kolovozu/augustu 1995. izvrsile na gradove i sela u Kninskoj krajini, koje su prethodno okupirali Srbi. Cermaka i Markaca se – bilo pojedinacno, bilo zajedno s ostalima cija se imena spominju u optuznici – tereti za planiranje, naredjivanje, izvrsenje, pomaganje i pooticanje progona krajiskih Srba. Obojica su se optuzenika pred sudom izjasnili kao nevini.

Ocekuje se da ce suci uskoro saopciti svoju odluku o predlozenom prosirenju optuznice, u kojoj bi se trebala naci i imena jos dvojice visokoh oficira, te neodredjenog broja hrvatskih vladinih i sigurnosnih duznosnika. Za sve njih se tvrdi da su sudjelovali u zajednickom zlocinackom poduhvatu etnickog ciscenja Srba iz pojedinih dijelova Hrvatske, premda protiv ovih osoba nisu podignute i pojedincne optuznice.

Suci su od tuzilaca zahtijevali da pojasne tko je zaista sudjelovao u zajednickom zlocinackom poduhvatu. S druge strane, branioci su se ostro usprotivili dopuni optuznice, isticuci kako se na taj nacin zamagljuju stvari.

Vijest da bi najvisi vladini i vojni duznosnici mogli biti proglaseni kazneno odgovornima za Operaciju Oluja – koja vazi za najvazniju vojnu akciju, jer su u njoj zauzeti veliki dijelovi hrvatskog teritorija – izazvala je sok i bijes na cjelokupnoj zagrebackoj politickoj pozornici.