STUDENTI NA METI REZIMA

Neposredno pred izbore koji treba da se odrze u nedelju, beogradski rezim preduzeo je ostre mere prema studentskom pokretu “Otpor”.

STUDENTI NA METI REZIMA

Neposredno pred izbore koji treba da se odrze u nedelju, beogradski rezim preduzeo je ostre mere prema studentskom pokretu “Otpor”.

Friday, 22 September, 2000

Cetvrtog septembra, dvanaest policajaca upalo je u beogradsku kancelariju opozicionog studentskog pokreta “Otpor”. Bez naloga za pretres, legitimisali su sve koji su se zadesili u prostorijama ovog pokreta, a onda zaplenili kompjutere, diskete, postere, nalepnice, majice, mape i program kampanje protiv Milosevica.


Dok su uniformisani policajci sprecavali reportere i kamermane da udju u zgradu u kojoj se nalazi ova kancelarija, napolju se vrsio utovar konfiskovanih predmeta. Nesto kasnije istog dana, izvrsen je prepad i na kancelariju “Otpora” u Mladenovcu, juzno od Beograda.


Kako je popularnost “Otpora”, koji je osnovala grupa studenata Beogradskog univerziteta, 1998. godine, naglo porasla u poslednjih nekoliko meseci, tako je ucestao i broj prepada na njihove kancelarije, kao i hapsenja aktivista pokreta zbog lepljenja plakata, deljenja letaka, pa cak i zbog nosenja majica sa natpisom “Otpor”.


Povecan pritisak moze se objasniti predstojecim saveznim izborima, zakazanim za 24.septembar. Medjutim, kao sto je jedan od osnivaca, Vladimir Radunovic, naglasio u razgovoru odrzanom u beogradskim prostorijama “Otpora”, dan pre policijskog prepada, ova organizacija nije politicka partija, i nece kandidovati nikoga iz svojih redova za ove izbore.


“Jedna od nasih glavnih ideja , jos od prvih dana nakon osnivanja ‘Otpora’, bila je da uvek ostanemo pokret i nikad ne prerastemo u partiju”, rekao je. “Zelja nam je da ovdasnjim demokratskim partijama pomognemo da uvedu demokratiju, ali se nikada necemo baviti popularizacijom sopstvenih ljudi. Upravo zato ‘Otpor’ nema ni jednog vodju ili ‘velicinu’”.


Radunovic je erudita i cesto cete ga naci kako radi za kompjuterom u sedistu “Otpora”. On je otelotvorenje studentskih korena ove organizacije, mada podrska “Otporu” odavno stize ne samo sa Univerziteta, vec i daleko van njegovih granica. “Otpor je oformljen tokom kriza koje su 1998. potresale Univerzitet i osnovali su ga uglavnom mladi ljudi.”


“Pripadnici pokreta su studenti, ali i pedesetogodisnjaci, a neki su cak i stariji. Ipak, i dalje se na nas gleda kao na organizaciju mladih”, rekao je on. “Mozda zato sto imamo toliko energije, pretpostavljam da je to razlog.”


“Otpor” nikada nije objavio koliko im je clanstvo, ali Radunovic potvrdjuje da imaju nekoliko hiljada sledbenika. Medjutim, pokret se i dalje oslanja na cvrsto jezgro svojih aktivista. “Rekao bih da imamo nekoliko, recimo stotinu zaista aktivnih clanova”, rekao je Radunovic. “Ostali clanovi podrzavaju ‘Otpor’, ali ne uzimaju ucesca u akcijama.”


Mada su neki Srbi u Crnoj Gori i na Kosovu izrazili svoje simpatije prema “Otporu”, Radunovic smatra da pokret treba da usmeri svu svoju energiju ka Srbiji. “Otpor je nastao u Srbiji, i nema sta da trazi u Crnoj Gori. Isto vazi i za Kosovo. Neki tvrde da je Kosovo jos uvek deo Srbije, ali rezim nad njim nema bas nikakvu kontrolu. Zbog toga, ‘Otpor’ nema nikakvu ulogu na Kosovu, samo u Srbiji.”


Kako se izbori priblizavaju,”Otpor“ nastoji da deluje kao neka vrsta lobija koji utice na savest opozicije i daje joj snagu. “Otpor je uvek spreman da saradjuje sa pravom opozicijom u ostvarivanju glavnog zadatka - smene sistema. I mada je stvar opozicije kako obavlja svoj posao,’Otpor’ ce uvek vrsiti pritisak na njih da budu potpuno otvoreni sa javnoscu, ili da, recimo, ne pocnu da saradjuju sa Srpskim pokretom obnove (SPO), jer to smatramo pogresnim putem, buduci da SPO ne pokazuje odlucnost da se suprotstavi rezimu.”


“Nasa uloga u izborima je vazna, iako, mozda, nije sasvim ocigledna. Imamo mnogo uticaja na vodje opozicije, jer jedino nas pokret jos uvek uspeva da pokrene javnost i zadobije njene simpatije.”


“Otpor” je bio izlozen kritici rezima zbog prihvatanja finansijske pomoci sa Zapada. Radunovic, tvrdi da se pokret zaista oslanja na strani kapital. “Najvaznije je da Zapad mora s nama da saradjuje , a ne da pokusa da nas iskoristi za svoje sopstvene projekte”, rekao je. “Cilj ‘Otpora’ je ocigledan - stvaranje slobodne i demokratske drzave u Srbiji. Glasine koje kruze, uglavnom o tome da smo NATO placenici i da cemo saradjivati sa NATO prilikom bombardovanja Srbije, toliko su smesne da ne zavredjuju da ih poricemo.”


Zakalin Nezic je nezavisni novinar i pisac knjige “Zbogom Srbijo”, u izdanju ZayuPress, 2000


Frontline Updates
Support local journalists