Vojvodjanski 'Drzavni Udar'

Predsednik Skupstine Vojvodine, Nenad Canak "oteo" je regionalnu televiziju u Novom Sadu koja je bila u sklopu zajednicke mreze Radio-televizije Srbije, RTS.

Vojvodjanski 'Drzavni Udar'

Predsednik Skupstine Vojvodine, Nenad Canak "oteo" je regionalnu televiziju u Novom Sadu koja je bila u sklopu zajednicke mreze Radio-televizije Srbije, RTS.

Thursday, 18 October, 2001

Nove vlasti u Srbiji suocile su se ovih dana sa spektakularnim "drzavnim udarom" u severnoj srpskoj pokrajini Vojvodini. Predsednik Skupstine ove pokrajine Nenad Canak je u noci 9. oktobra "oteo" regionalnu televiziju u Novom Sadu, iz zajednicke mreze Radio-televizije Srbije, RTS.


Pred TV kamerama on je uz socnu psovku skinuo i izgazio tablu sa oznakama koje pokazuju da je novosadska televizija u sklopu centralne televizijske mreze u Srbiji. Od tada je program pod kontrolom vojvodjanskih lokalnih vlasti.


Ovaj dogadjaj je dokaz da su vojvodjanski lideri, koji su i sami deo vladajuce koalicije DOS u Srbiji, izgubili strpljenje sa beogradskim kolegama. Vec godinu dana oni od Beogradjana zahtevaju da ispune obecano u predizbornoj kampanji i vrate Vojvodini autonomiju koju joj je uzeo Slobodan Milosevic 1989. godine. To je, naime, bio uslov koje su vojvodjanske stranke postavile pred beogradske, da bi se islo u zajednicko rusenje Milosevica.


Ima tumacenja da je dodatni razlog osvajanje televizije zelja vojvodjanskih stranaka da imaju medijsku podrsku tokom eventualnih vanrednih izbora, do kojih ce morati da dodje u Srbiji, zbog nesuglasica unutar DOS-a. Ova podrska potrebna im je zbog politicke borbe sa strankama koje se sa njima takmice u Vojvodini, a kojima je centrala u Beogradu.


Iako su vojvodjanski lideri kao sledeci korak najavili preusmeravanje novca vojvodjanskih preduzeca iz beogradske u vojvodjansku kasu, to se zaista ne moze ocekivati, kao sto se ne moze ocekivati ni da se Vojvodina otcepi od Srbije.


Poznavaoci prilika se slazu da Canak zaista ne ocekuje da se Beograd sada naprecac slozi sa zahtevima. On hoce da pokaze da obecanje nije ispunjeno, a istovremeno da skrene medijsku paznju na svoj program, i zauzme sto bolje predizborne pozicije. Ako Beograd ucini bar neke ustupke, to bi takodje zabelezio kao svoj uspeh.


Vojvodjanski lideri svesni su da ce se na konacno resenje ovog pitanja morati da saceka do okoncanja izbora. Rivalstvo izmedju dva srpska lidera, predsednika Jugoslavije, Vojislava Kostunice i srpskog premijera Zorana Djindjica, gura koaliciju DOS ka raspadu. Otuda ce se tek nakon novih izbora - kada dodje do prekomponovanja politicke scene - moci da govori o realizaciji plana za autonomiju.


Beogradski deo DOS, zahvaljujuci tome sto stranke u koaliciji imaju razlicito vidjenje ovog pitanja, vec mesecima salje kontradiktorne signale Vojvodjanima. Dok su pojedine stranke koalicije izrazavale razumevanje za autonomno nastojanje, ali pozivale na strpljenje, dok se sve ne resi kroz parlamentarnu raspravu, neke su se ogorceno protivile tvrdeci da je rec o separatizmu. Najglasniji protivnik je Demokratska stranka Srbije, DSS, koju vodi predsednik Jugoslavije Vojislav Kostunica.


Vojvodjani su, najzad, zakljucili, da su sve beogradske partije protiv pune autonomije Vojvodine, a da to samo razlicito ispoljavaju. Otuda je procenjeno da je rec o namernom odugovlacenju, koje nece resiti situaciju u dogledno vreme.


Nenad Canak je u noci 9.oktobra, u specijalnoj emisiji TV Novi Sad to ovako formuslisao: "Sta je uradjeno posle izborne pobede? Nista! Nije nam nista vraceno nazad, niti ima ozbiljnih namera da se to ucini. Moze li sacica knjiskih moljaca i parlamentarnih pacova po Beogradu da zgazi volju gradjana Vojvodine?"


Neposredni povod za upad u televiziju, bila je odluka Upravnog odbora Radio-televizije Srbije da za celne ljude novosadske televizije imenuje kandidate koji su favoriti Beograda, a ne one koje su predlozile politicke stranke iz Vojvodine.


"Televizija Novi Sad pripada Skupstini Vojvodine koja ju je osnovala i sluzice interesima gradjana Vojvodine" - porucio je Canak u istoj emidiji.


Ali, vojvodjanske stranke nemaju protiv sebe samo lidere u Beogradu, vec i njihove ekspoziture u Vojvodini. U parlamentu Vojvodine od 120 mesta, DOS je dobio na izborima 118. Snage su unutar tog broja gotovo sasvim izjednacene. Tek nekoliko poslanika vise imaju "beogradske" stranke.


Canak je tu situaciju osetio na sopstvenoj kozi vec na prvom zasedanju parlamenta posle spektakularnog "osvajanja" televizije 11. oktobra. Poslanici su vecinom glasova prihvatili predlog Demokratske stranke, ciji je lider srpski premijer Zoran Djindjic, da se formira Anketni odbor sa zadatkom da ispita sve okolnosti u vezi Televizije Novi Sad i Cankovog, kako je receno, "neprimernog ponasanja kao predsednika Skupstine".


Ispostavilo se, medjutim, da to nije zaustavilo ni Canka, niti druge "autonomase". On je dan kasnije, u pratnji velikog broja novinara, otisao u sediste Naftne industrije Srbije u Novom Sadu. Odande je porucio da ce delove ovog najveceg preduzeca u zemlji, koji se nalaze na teritoriji Vojvodine, a isto tako i druga vojvodjanska preduzeca, staviti pod upravu pokrajinske Skupstine, ukoliko republicke vlasti u Srbiji nastave da ignorisu interese Vojvodine.


Posle ovih akcija i izjava koje su uzburkale javno mnjenje u zemlji, iz Beograda su usledili ostri napadi na Canka. Dok su Milosevicevi socijalisti konstatovali da je rec o udaru na drzavne institucije, predsednik Skupstine Srbije Dragan Marsicanin zatrazio je krivicnu odgovornost za Canka.


Marsicanin je visoki funkcioner Demokratske stranke Srbije, ciji je lider predsednik Jugoslavije Vojislav Kostunica, koji je inace veliki protivnik Cankovih autonomaskih ideja.


Canak je na napade iz Beograda odgovorio tvrdnjom da to sto radi nije pocetak otcepljenja Vojvodine od Srbije, nego pocetak ostvarivanja predizbornih obecanja Demokratske opozicije Srbije ( DOS ) koja je 5. oktobra prosle godine oborila diktatorski rezim Slobodana Milosevica.


Cankovi glavni saveznici u borbi za ostvarivanje autonomije Vojvodine su predsednik Vojvodjanskih reformista Miodrag Isakov i lider Saveza vojvodjanskih Madjara Jozef Kasa.


Pocetkom godine, kada je etnicki Madjar Kasa imenovan na funkciju potpredsednika Vlade Srbije, mnogi su verovali da ga je Beograd na taj nacin kupio i odvojio od njegovih vojvodjanskih partnera. To se, medjutim, nije dogodilo.


Canak, Kasa i Isakov su krajem jula ove godine u ultimativnom tonu zatrazili od svojih partnera u DOS-u da preduzmu korake za ostvarivanje bar onih nadleznosti Vojvodine koje su zagarantovane vazecim Ustavom Srbije, u ekonomskoj, politickoj, kulturnoj i sportskoj oblasti. Sve te ustavne nadleznosti je Milosevicev rezim anulirao sa cak 102 podzakonska akta. Tako da danas ministar prosvete iz Beograda postavlja direktore skola po Vojvodini.


Zatim je na sednici Predsednistva DOS-a, koja je odrzana 21. avgusta u Novom Sadu, upucen zahtev srpskom parlamentu da odmah pristupi pripremi novog ustava Srbije na principima decentralizacije zemlje, a Vladi Srbije je nalozeno da u roku od dve nedelje pripremi konkretne predloge za prenosenje odredjenih nadleznosti na Skupstinu i Izvrsno vece Vojvodine.


To, medjutim, ni do danas nije ucinjeno.


Zahtevi da se Vojvodini vrati oduzeta autonomija ne dolaze samo od pomenutih lokalnih politicara. Sva ispitivanja javnog mnjenja, koja su u poslednje vreme radjena u Vojvodini, pokazuju da vise od 70 odsto gradjana smatra da njihova pokrajina treba da uziva veci stepen autonomije, i to narocito ekonomske, nego sto je to sada slucaj.


Vojvodina je u danasnjoj Srbiji ekonomski dzin i politicki patuljak. U ovoj pokrajini, u kojoj zivi jedna petina od ukupno 10 miliona stanovnika Srbije, stvara se vise od 40 odsto budzeta zemlje. Ali, u strogo centralizovanoj Srbiji lokalne vlasti u Vojvodini raspolazu sa manje od jedan odsto dohotka koji se stvara u njihovoj pokrajini.


Najupecatljivi primer centralizacije moze se videti na primeru drzavnog preduzeca "Srbijasume". Vojvodina ucestvuje sa svega 3, 4 posto povrsine u ukupnom fondu suma Srbije, a ostvaruje 30 odsto dohotka tog preduzeca. Sav, novac, odlazi u Beograd.


Vojvodina je ponela i najveci teret izbeglica u Srbiji. Od ukupnog broja od oko 400.000 izbeglica u Srbiji, polovina zivi u Vojvodini.


Nagomilano nezadovoljstvo ce, ipak, morati da saceka, dok se razrese odnosi u DOS, na vanrednim izborima. Tek posle izbora ce vojvodjanske partije znati na cemu su. Do tada, veruju, jedino ce im pomoci medijska paznja.


Jan Briza je pomocnik glavnog urednika novosadskih dnevnih novina "Dnevnik".


Frontline Updates
Support local journalists