Presevski Albanci zahtevaju autonomiju

Lideri presevskih Albanaca postavili uslove za okoncanje jednogodisnjeg sukoba u regionu.

Presevski Albanci zahtevaju autonomiju

Lideri presevskih Albanaca postavili uslove za okoncanje jednogodisnjeg sukoba u regionu.

Friday, 16 February, 2001

Albanski lideri iz juzne Srbije zahtevaju autonomiju kao preduslov mira u napacenom regionu.


Riza Halimi, gradonacelnik Preseva i predsednik Partije za demokratsko delovanje rekao je da vecina albanskog stanovnistva zatheva priznavanje referenduma odrzanog 1992. godine u kojem su Albanci dali glas za politicku i teritorijalnu autonomiju regiona Preseva, Bujanovca i Medvedje.


Bilo kakva zajednica s Kosovom, rekao je Halimi, zavisi od toga da li ce medjunarodna zajednica pristati na izmenu granica sa Srbijom.


Albanski zahtevi dosli su kao odgovor na predlog Beograda koji je odbacen jer "unapred utice na finalan rezlutat pregovora" obe strane.


Iako predlog Srbije iskljucuje autonomiju, ova strana se zalaze za postepenu demilitarizaciju ovog kraja, uz garanciju gradjanskih i ljudskih prava lokalnom albanskom stanovnistvu i poboljsanje lokalne privrede i infrastrukture.


Halimi je izjavio da pozdravlja inicijativu Beograda, ali da ima nekoliko primedbi u vezi sa njenim sadrzajem i "stavu uzmi ili ostavi" srpskih vlasti.


Gradonacelnik Preseva takodje je protestovao zvog toga sto vlada naziva teroristima lokalne oruzane grupe.


Oslobodilacka vojska Preseva, Medvedje i Bujanovca, UCPMB, prvi put se u javnosti pojavila u januaru 2000.godine, prilikom sahrane dva albanska brata koja je navodno ubila srpska policija.


Halimi je rekao da je ova organizacija formirana da se zastiti lokalna albanska zajednica od nasilja i represije koje su sprovodile srpske snage bezbednosti.


Gradonacelnik je rekao da nece biti mira sve dok se srpska vojska i policija ne povuku iz regiona. On je ove snage optuzio da su pocinile masovne zlocine na Kosovu, pre nego sto su bile primorane da se na silu povuku iz pokrajine 1999.godine.


Kriza u dolini Preseva tinja vec godinu dana.


Vojni i politicki predstavnici presevskih Albanaca susreli su se u selu Veliki Trnavac, 4. februara da bi usvojili zajednicku platformu za buduce pregovore sa Beogradom.


Medjutim, iz Beograda stizu protivrecni signali o spremnosti za pregovore sa Albancima.


Savezni ministar spoljnih poslova, Goran Svilanovic, rekao je da Albanci treba da odluce o tome ko ce ih predstavljati na pregovorima. Istovremeno, jugoslovenski predsednik Vojislav Kostunica, insistira da u albanskom pregovarackom timu ne treba da bude predstavnika UCPMB. "Oni mogu posredno izraziti svoje stavove, mogu vrsiti uticaj ili pak ucenjivati sopstvenu zajednicu, ali ljudi koji su se latili oruzja nisu legitimni predstavnici Albanaca", rekao je on.


Sve stranke na albanskoj strani, medjutim, insistiraju da predstavnici UCPMB budu ukljuceni u pregovore.


Naim Jerliy, potpredsednik Demokratske lige Kosova Ibrahima Rugove, pozvao je medjunarodnu zajednicu da bude posrednik u trazenju politickog resenja krize.


"Treba podrzati poziciju presevskih Albanaca, ukljucujuci i njihovo insistiranje da bez ucesca UCPMB nema uspesnih pregovora", dodao je on.


Komandant UCPMB, Sefket Musliu je 13. februara rekao da do pregovora nece doci ukoliko ne budu ukljuceni predstavnici njegove organizacije.


"Mi imamo legitimitet jer nas podrzava lokalno stanovnistvo:, kaze Sefket Musliu. "Dok god nas Kostunica bude nazivao teroristima, nece doci do pregovora".


U intervjuu za pristinske dnevne novine "Zeri", Sean Sullivan, politicki savetnik komandanta medjunarodnih mirovnih snaga na Kosovu je rekao: "Mislim da bi se Srbija i Jugoslavija trebale skoncentrisati na mirno resenje krize, a ne na to ko ce biti ukljucen u pregovore".


Uprkos brojnim izvestajima medija i veoma velikog interesovanja javnosti za dogadjaje u dolini Preseva, glavne albanske politicke partije na Kosovu se uglavnom drze po strani, ogranicavajuci svoje komentare na pruzanje podrske UCPMB i insistiranje da predstavnici ove organizacije budu ukljuceni u pregovore.


Jedan politicki analiticar sa Kosova kaze da presevski Albanci i srpske vlasti postupaju s oprezom "pokusavajuci da opipaju puls jedni drugih".


Reakcije medjunarodne zajednice pomno se prate, rekao je on, u ocekivanju pregovora koji bi trebalo da pocnu "pocetkom proleca".


Sudeci po komentarima Georgea Robertsona, sekretara NATO snaga, ovaj savez se zalaze da do pregovora dodje sto pre.


Robertson je 15. februara porucio presevskim Albancima da sto pre pocnu pregovore sa Beogradom da bi se doslo "do izbalansiranog, dugorocnog sporazuma".


Albanski tim u Velikom Trnavcu sastojao se od komandanta UCPMB, Shefekta Musliua, predsednika politickog veca Preseva, Medvedje i Bujanovca, Jonuza Musliua, Halimija i predsednika Partije demokratskog saveza, Zeqirja Fazliua.


Lider Saveza za buducnost Kosova i istaknuti komandant nekadasnje OVK, Ramush Haradinaj rekao je da beogradski plan ne sadrzi dovoljno elemenata da bi se stvorilo medusobno poverenje izmedju Albanaca i srpskih vlasti. Medjutim, on je insistirao da na Kosovu postoji volja da se kriza resi mirnim putem.


Haradinaj je pozdravio inicijativu da demilitarizuje region, dodavsi da "srpska vlada nastavlja da povecava vojnu i policijsku prisutnost u dolini Preseva". On je istakao da je u kraju oko Medvedje ostalo svega 300 od ukupno 6,000 stanovnika albanske nacionalnosti.


Jedan bivsi politicar sa Kosova, koji je zeleo ostati anoniman, rekao je da veruje da se situacija u Presevu ne moze resiti, a da se istovremeno ne resi problem Mitrovice.


Mitrovicu reka Ibar deli na dva dela: u severnom delu zive Srbi, a u juznom Albanci.


"Krize u severnoj Mitrovici i dolini Preseva uzajamno su povezane", dodao je on, "One se moraju zajedno resavati, ukoliko zelimo stvoriti stabilnost u regionu".


Nehat Islami je rukovodilac IWPR-ovog projekta na Kosovu.


Frontline Updates
Support local journalists