SUDSKA HRONIKA: SUDJENJE ZA GENOCID U PRIJEDORU
Tuzilastvo prilozilo dokumente koji svjedoce da je jugoslovenska vojska pomagala bosanskim Srbima u pripremama za rat.
SUDSKA HRONIKA: SUDJENJE ZA GENOCID U PRIJEDORU
Tuzilastvo prilozilo dokumente koji svjedoce da je jugoslovenska vojska pomagala bosanskim Srbima u pripremama za rat.
Dva dokumenta su prosle sedmice privukla paznju javnosti na sudjenju dr Milomiru Stakicu - optuzenom za genocid pocinjen nad nesrpskim stanovnistvom u prijedorskoj oblasti.
Sudsko vijece je u dokaznu gradju uvrstilo jedan novinski clanak, objavljen 6. juna 2000 u sarajevskom nedjeljniku Slobodna Bosna. U tom se tekstu petorica pripadnika drzavne sluzbe bezbjednosti, odnosno bosanske Agencije za istrazivanje i dokumentaciju (AID), pominju u kontekstu anti-teroristickih akcija koje su 1996. izvrsile snage za implementaciju Ujedinjenih Nacija (IFOR).
Protiv nekih od pomenutih lica iz sastava AID u Sarajevu se trenutno vodi sudski postupak. A odbrana tvrdi da su upravo ti sluzbenici i snabdjeli optuzbu dokumentima koje je potonja koristila tokom sudjenja. Stakicevi branioci insistiraju na tome da, zbog optuznica koje su podignute protiv tih lica, sada treba preispitati i autenticnost doticnih dokumenata. Advokat Dzon Ostojic posebno je naglasio vlastite sumnje u pogledu sest dokumenata na kojima se nalazi Stakicev potpis, a koje su pribavili funkcioneri AID.
Glavni zastupnik optuzbe, Mavhar Inajat, rekao je sudu da, prilikom kontakata sa sluzbenicima AID, nikada nije sreo lica koja se pominju u clanku, odnosno da on njih licno nikada nije primio nikakav dokument. Ali Inajat je dodao da je, u situacijama kada bi od agencije ponesto i zatrazio, "to cinio indirektno, posredstvom zvanicnika bosanske vlade zaduzenog za komunikacije".
Sudija Volfgang Somburg nerado je doticni clanak uvrstio medju dokaze, rekavsi da vijece ipak ne bi trebalo da povezuje sudjenje koje se odvija u Sarajevu s procesom protiv Stakica. Optuzba je rekla da sarajevski slucaj nije ni od kakvog znacaja za Stakicevo sudjenje, dok su branioci isticali da bi navodi protiv sluzbenika AID mogli znaciti da je i sva gradja koju su oni poslali u Hag - krivotvorena.
Premda je potom odlucilo da clanak tretira kao dokaz, sudsko vijece je naglasilo da on kao takav nema veliku dokaznu tezinu.
Optuzba je takodje podnijela jedan dokument koji je izazvao veliku paznju. Njime je nastojala dokazati da su se srpske snage u Prijedoru dugo pripremale da zauzmu grad. Izvjestaj lokalnog ministarstva unutrasnjih poslova Republike Srpske (RS) sadrzi detaljne planove lokalne policije da upotrijebi silu kako bi prezuela citavu opstinu. On navodi da su formirane paralelne policijske jedinice u sjenci vec postojecih jedinica u kojima su - do samog pada grada, u prolece 1992. - vodecu ulogu imali Muslimani.
U pomenutom dokumentu se navodi da je organizovano nekih 13 policijskih centara s otprilike 1,500 ljudi, kao i da ih je Jugoslovenska Narodna Armija (JNA) snabdjela oruzjem i municijom, koji su drzani u privatnim kucama.
Odbrana je osporavala autenticnost ovog dokumenta, kao i citavog niza drugih podnesaka koji su prethodno predati sudu, a kojima se dokazivalo da su se Srbi navodno temeljito pripremali za rat.
