Hrvatska: Desnica Gubi Uticaj

Nacionalisticka desnica u Hrvatskoj propusta priliku da poentira na vladinom losem ekonomskom ucinku.

Hrvatska: Desnica Gubi Uticaj

Nacionalisticka desnica u Hrvatskoj propusta priliku da poentira na vladinom losem ekonomskom ucinku.

Wednesday, 14 November, 2001

Posle nekoliko meseci mitinga i nasilnih demonstracija, desnicarskim snagama u Hrvatskoj i dalje nedostaje strategija i ideologija koja bi im omogucila da povrate vlast od koalicije levice koja je porazila stranku bivseg predsednika Franje Tudjmana, Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) na izborima 2000. godine.


Poslednji protesti su se dogodili 20. oktobra u centru Zagreba. Oni su usledili posle neuspelih pokusaja desnice da u avgustu organizuje milionski miting u Splitu. Taj miting je bio otkazan u poslednji cas, jer je postalo jasno da se ocekivane mase ljudi nece pojaviti.


Miting u Zagrebu je prosao krajnje tipicno za takav dogadjaj. Bio je slabo posecen, i obelezen mesavinom samohvale i pretnji usmerenih na predsednika Stipu Mesica i premijera Ivicu Racana.


Jedan od govornika, Mirko Kondic, vodja Ureda za zastitu ugleda domovinskog rata, je rekao: "Kada mi dodjemo na vlast, sudicemo Mesicu i Racanu."


Problem za desnicu je to sto nema nikakvih znakova da ce do takve promene vlasti doci u blizoj buducnosti i pored toga sto vlada nije uspela da izadje na kraj sa velikim problemima hrvatske ekonomije.


Desnica je utvrdila nekoliko kljucnih stavki u pokusajima da svrgne vladu Mesica i Racana. Te stavke su protivljenje saradnji s Haskim tribunalom, ocuvanje statusa za ratne veterane i apsolutna podrska za ucinke u borbi za nezavisnost protiv jugoslovenske vojske izmedju 1991. i 1995, poznatije kao Domovinski rat.


Nacionalisticka desnica, kao i ona u Srbiji, saradnju sa Tribunalom smatra za izdaju. Ona se ogorceno protive bilo kakvim pokusajima da se prouce postupci Hrvatske za vreme rata i zestoko poricu legitimitet pokusaja da se Hrvati optuze za ratne zlocine na domacim sudovima.


U stvari, saradnja Racanove vlade s Haskim tribunalom je delimicna. Da bi sacuvali javni red i mir, vlasti su pustile jednog optuzenog generala, Antu Gotovinu, da nestane cim je u julu objavljena optuznica za njim.


Udruzenje veterana je jos jedan stap kojim desnica udara po vladi. Racanova administracija je, otkako je preuzela vlast pocetkom prosle godine, smanjila vojne penzije za oko 20 odsto. To se desilo usred izvestaja da su neki od njih primali sume cak pet puta vece od prosecnih mesecnih plata koje su oko 1000 nemackih maraka.


Desnica snazno podrzava ratne veterane, tako da su zdruzeni u odbrambenoj alijansi. Zanemareni od strane Racanove vlade, bivsi vojnici su se okrenuli HDZ-u i drugim desnicarskim frakcijama u nadi da ce povratiti standard na koji su se navikli za vreme Tudjmana.


Glavni covek koji stoji iza fokusa desnice na veterane i Haski tribunal je Ivica Pasalic. Ovaj ekstremni clan HDZ-a bio je bliski poverenik predsednika Tudjmana. Pasalic je, takodje, diskretni sponzor drugih desnicarskih grupacija, kao sto je novoosnovana Hrvatska partija istinskog povratka, HIP.


Jos jedna kljucna figura je Tudjmanov sin Miroslav, koji je iznenadio mnoge posmatrace kada je dobio sedam posto glasova na majskim izborima za gradsku skupstinu Zagreba.


Iako su napadi na haske sudije cesto popularni, veliko je pitanje da li ce protivljenje Tribunalu i odbrana Domovinskog rata biti, sami po sebi, dovoljni da se desnica ponovo domogne vlasti.


Jedan od problema desnice je nedostatak jasne i disciplinovane organizacije. Bez Tudjmanove cvrste ruke, HDZ se pretvorio u grupicu frakcija sklonih cepanju.


Kad je Mate Granic, bivsi ministar spoljnih poslova i kljucni igrac u umerenom krilu HDZ-a, izgubio predsednicke izbore od Mesica, otisao je i osnovao sopstvenu stranku - Demokratski centar.


Pored strukturalnih problema, HDZ-u fali i jasna ideologija. Jos uvek se muci da nadje desnicarski program koji ce odgovarati okolnostima u Hrvatskoj, zemlji sa malo istorijske tradicije u demokratskom konzervativizmu.


Trenutno, ona nudi uvrede i pretnje, ali malo novih ideja mimo sirovog nacionalizma. Takav program, koji ne nudi nista za 23 nacionalne manjine u Hrvatskoj, nije dovoljan za povratak na vlast.


Iako su lokalni izbori u maju 2001. otkrili pomeranja u korist desnice, to je uglavnom bio rezultat neizlaska glasaca, a ne realan pomak u tom smeru. I dalje ne postoje znaci da ce se to pretvoriti u pobedu za desnicu sledeci put kada Hrvatska izadje na izbore.


Konacno, ugled parlamentarne desnice ukaljan je jer ih javno mnjenje povezuje sa nasilnim akcijama neofasistickih grupa, kao sto su skorasnji napadi skinsa na Klub Liberalne omladine u Zagrebu.


Takva dela, usmerena na zastrasivanje ljudi i stvaranje atmosfere straha, ne pomazu dobijanju glasova na izborima. Posebno je ironicna cinjenica da se ovaj napad desio na dan kad je predsednik Mesic posetio Izrael i izvinio se u izraelskom parlamentu za zlocine fasistickih Hrvata-ustasa za vreme Drugog svetskog rata.


Vlada takodje ima svoje slabosti. Njeni odnosi sa javnoscu su i dalje slabi. Racan, lider socijaldemokrata, pokazuje malo postovanja za stavove druge cetiri koalicione partije.


Umesto da aktivira svoje partnere reformiste da pomognu vladi, on posvecuje mnogo vise snage pokusajima da ih kontrolise i iznudi obecanja o bezrezervnoj poslusnosti.


Ali, ideoloske i strukturalne slabosti desnice su ozbiljnije od vladinih. Rezultat toga je da Racanova vlada i dalje ima vremena da radi na temeljnim reformama koje su Hrvatskoj potrebne da spasi svoju ekonomiju, pre nego sto se suoci sa ozbiljnim izazovom izbora.


Andrea Feldman je istoricar i medjunarodni sekretar Liberalne partije u Hrvatskoj.


Israel, Croatia
Frontline Updates
Support local journalists