KRATKE VIJESTI

Sredoje Lukic je rodjak Milana Lukica – jednog od najtrazenijih bosanskih optuzenika za ratne zlocine.

Obojica su optuzena za zlocine pocinjene na podrucju opcine Visegrad (jugoistocna Bosna), nadomak granice sa Srbijom, u razdoblju od 1992. do 1994.

Sredoje se navodno borio u sastavu zloglasne paravojne jedinice bosanskih Srba, ciji su nazivi bili “Beli orlovi” i “Osvetnici” i kojom je zapovijedao njegov rodjak Milan.

U optuznici se navode aktivnosti te paravojne formacije, koja je – u dosluhu s lokalnim policijskim i vojnim jedinicama – sprovodila “brutalnu kampanju etnickog ciscenja s ciljem protjerivanja cjelokupnog nesrpskog stanovnistva”.

Samo u jednoj prilici, Lukici su – prema navodima optuznice – ubili oko 70 bosanskih Muslimana. Zrtve su prvo odvedene u jednu kucu u visegradskoj Novoj Mahali, a zatim je kuca zapaljena, pri cemu je pucano na svakoga tko bi pokusao iskociti kroz prozor.

Okrivljenima se pripisuje i to da su svega dva tjedna kasnije ucinili nesto veoma slicno, jer su tada navodno u jednu kucu u Bikavcu, u kojoj se takodjer nalazilo sedamdesetak Muslimana, ubacili eksploziv. Prezivjela je samo jedna osoba.

Lukice se terete i za citav niz drugih ubojstava, zatim premlacivanje zatvorenika, kao i po opcoj optuzbi za progon nesrpskog stanovnistva.

Sredoja se tereti po dvanaest tocaka za zlocine protiv covjecnosti i ratne zlocine.

Treceg pripadnika “Belih orlova”, Mitra Vasiljevica, zalbeno vijece Tribunala osudilo je u veljaci/februaru 2004. – zbog sudjelovanja u ubojstvu sedmorice Muslimana – na 15 godina zatvora.

Tuzilastvo je vec zatrazilo da se Sredoju i Milanu Lukicu sudi pred lokalnim sudovima u Bosni, jer bi to bilo u skladu s haskom izlaznom strategijom. Potonjom je predvidjeno usredotocavanje Tribunala na optuzenike najviseg ranga, kako bi se svi prvostupanjski postupci okoncali do 2008., a zalbeni do 2010. godine.

Kada je Milan Lukic proslog mjeseca uhapsen u Buenos Airesu (Argentina), navodno je izjavio kako je voljan biti prebacen u Hag.

Srpski je sud Milana Lukica u odsustvu vec osudio na 20 godina zatvora, i to po optuznici koja se odnosila na otmicu 16 Muslimana iz autobusa i njihovo kasnije ubojstvo.

***

Bivsi vrhovni zapovjednik bosanskih Muslimana, Sefer Halilovic, boravit ce na slobodi do 7. studenoga/novembra, za kada je zakazano izricanje presude u postupku koji se protiv njega vodi pred Tribunalom.

Donoseci tu odluku, suci su pored ostalog uvazili argument obrane, koja je upozorila da Halilovic ne raspolaze novcem kojim bi financirao dolaske svoje supruge i djece u Hag.

Halilovica se po jedinoj tocki optuznice tereti za krsenje zakona i obicaja ratovanja, a zbog ubojstava u kojima su tokom rujna/septembra 1993. stradala 62 bosanska Hrvata u selima Grabovica i Uzdol.

Okrivljeni je u to vrijeme bio nacelnik generalstaba bosanske vojske. Zlocini su se dogodili tokom trajanja operacije “Neretva 93”, ciji je cilj bila deblokada grada Mostara.

Sudjenje Halilovicu bilo je jedno od najkracih u povijesti Medjunarodnog suda – pocelo je u sijecnju/januaru, a zavrsna su obracanja bila vec u rujnu/septembru.

Bivsi ce zapovjednik morati ostati u Sarajevu: obavezan je javljati se policiji jednom tjedno, dok mu je bilo kakvo javno izjasnjavanje o sudjenju zabranjeno.

***

Na statusnoj konferenciji odrzanoj ovoga tjedna, bivsi je predsjednik Republike Srpske Krajine (RSK), Milan Martic, izjavio kako ce vjerojatno “oboriti rekord” u trajanju pred-procesnog pritvora, te izrazio zelju za sto skorijim pocetkom sudjenja.

Martica se tereti za granatiranje Zagreba koje se odigralo u svibnju/maju 1995., kao i za niz zlocina koje je nad nesrpskim stanovnistvom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pocinila njegova milicija (takozvana “Marticeva policija”). U Tribunal je stigao prije tri godine i cetiri mjeseca.

Medjutim, jos uvijek se ne zna hoce li mu biti sudjeno odvojeno, ili u okviru objedinjenog postupka – zajedno s Jovicom Stanisicem, Frenkijem Simatovicem i Vojislavom Seseljem. Suci su najavili da bi pojedinacno sudjenje moglo poceti u prosincu/decembru ove ili sijecnju/januaru 2006. godine, a da bi eventualni zajednicki proces poceo jos kasnije.

U medjuvremenu, zastupnik obrane Predrag Milovancevic uputio je sucu izvjesne prigovore. Vidno uzrujan, on je zatrazio dodatno vrijeme i financijska sredstva za proucavanje dokaznog materijala optuzbe.

Sudija Martin Kanivel (Martin Canivel) u vise je navrata izjavio kako nema razumijevanja za ovaj zahtjev. “Insistiram na tome da pazljivo trosite novac koji vam je stavljen na raspolaganje”, rekao je on. “Vama je vec dodijeljen natprosjecno veliki iznos.”

Kada je pak rijec o pocetku sudjenja, sudac se potrudio djelovati smirujuce. “Budite uvjereni da sud itekako brine o tome da [sudjenje] pocne sto prije”, rekao je Marticu.

***

Na pred-procesnoj konferenciji koja je ovoga tjedna odrzana, suci su saopcili da bi sudjenje bivsem kosovskom premijeru Ramusu Haradinaju (Ramush Haradinaj) trebalo poceti u studenome/novembru 2006., te da bi moglo potrajati 12-18 mjeseci.

Haradinaj se 8. ozujka/marta ove godine povukao sa svoje dotadasnje funkcije, da bi se sutradan dobrovoljno predao Hagu. Tereti ga se po 37 tocaka za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja.

Tuzioci tvrde da je Haradinaj, kao jedan od najutjecajnijih vodja Oslobodilacke vojske Kosova (OVK), tokom 1998. sudjelovao u brutalnoj kampanji kidnapiranja, mucenja i ubijanja vise desetina Srba, Roma i Albanaca.

Haradinaj je optuzen zajedno sa jos dvojicom tadasnjih suradnika: Lahijem Brahimajem, koji je navodno bio zaduzen za kontakte izmedju lokalnog staba i centrale OVK-a; te Idrizom Baljajem (Idriz Balaj), svojim bliskim rodjakom, koji je prema navodima tuzilastva zapovijedao specijalnom jedinicom pod nazivom “Crni orlovi”.

Brahimaja i Baljaja tereti se po 35 tocaka za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Premda ni njih dvojica, kao ni Haradinaj, nisu neposredno sudjelovali u incidentima, oni se za njih ipak smatraju odgovornima zbog toga sto su zlocini uslijedili kao posljedica “zajednickog zlocinackog poduhvata” u kojem su aktivno sudjelovali.

Haradinaju je u lipnju/junu odobren boravak na slobodi, dok je Brahimajev advokat najavio da ce zahtjev za privremeno oslobadjanje njegovog klijenta biti podnesen 16. rujna/septembra.