Patenovo pismo

Patenovo pismo

Monday, 21 February, 2005

U pismu Krisa Patena, evropskog komesara za spoljne poslove – do koga su, kako izgleda dosle podgoricke "Vijesti" i objavile 10. septembra – najavljuje se nova strategija EU za Srbiju i Crnu Goru.


Pismo evropskog komesara Krisa Patena, upuceno sredinom jula predsedavajucem EU, holandskom ministru spoljnih poslova Bernardu Botu i visokom predstavniku za spoljnu i bezbednosnu politiku Havijeru Solani, izlaze se ideja o novom pristupu pridruzivanju Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji na dva koloseka.


Bilo je razlicitih tumacenja ovog pisma u medijima – od pocetnog osporavanja njegovog postojanja do iskrivljene interpretacije o jacanju drzavne zajednice.


Dragi moj ministre,


Znam da ces posetiti Beograd ove nedelje, pa sam zeleo da sa tobom i Havijerom [Solanom], kojem saljem kopiju ovog pisma, razmenim misljenje o tome u kom pravcu bi mogao ici razvoj nase politike prema drzavnoj zajednici Srbije i Crne Gore. U sadasnjem trenutku, zajednica ne funkcionise dobro. Ne radi se samo o uskladjivanju carinskih stopa za 56 poljoprivrednih proizvoda. Takodje postoji potreba da se harmonizuju carine i takse za citav niz drugih proizvoda. Mi jednostavno ne mozemo voditi trgovinske pregovore - sto u sirem smislu Sporazum o asocijaciji i stabilizaciji jeste - bez dogovora dve republike oko ovih pitanja. Uprkos dvogodisnjim raspravama o ovim temama, uopste nema nikakvog nagovestaja da ce doci do sporazuma izmedju Beograda i Podgorice. To nisu tehnicki komplikovane stvari. Mi tu govorimo o politickoj volji.


Ne mogu iskreno ni reci da je povodom ove stvari Srbija u pravu, a Crna Gora nije, iako gospodin Djukanovic nije pokazao nikakvo interesovanje za postizanje dogovora. U svakom slucaju, svi smo u brojnim prilikama pokusali da posaljemo ostru poruku Podgorici. To sam i nedavno uradio. One nemaju nikakvog uticaja. Sto je jos bitnije, unapredjeni stalni dijalog prosle nedjelje u Podgorici pokazao je da postoje dalekosezne razlike oko citavog niza drugih pitanja, koja zahtevaju postizanje dogovora. Uzmimo za primer cinjenicu da je kompletno resavanje pitanja kandidature drzavne zajednice za clanstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, STO, potpuno blokirano. Sada postoji i ozbiljno pitanje oko toga da li ce neposredni izbori za parlament drzavne zajednice biti odrzani sledeceg marta kao sto je planirano. Ako se ne odrze, parlament ce postati potpuno nefunkcionalan.


Kao sto ce Havijer biti u prilici da sazna, moje sluzbe i delegacija u Beogradu neumorno su radile kako bi resili te probleme, ali mi jednostavno ne postizemo nikakav napredak. Sve vise me brine uticaj ove situacije na stabilnost u Srbiji. Proevropski reformisti nemaju nista da pokazu svojim biracima, sto mozda ima neke veze sa neprijatno visokim ucinkom gospodina [Tomislava] Nikolica od 45 odsto na nedavnim predsednickim izborima. Na svu srecu, Boris Tadic je uspeo da izvuce pobedu. Medjutim, sadasnja manjinska vlada je klimava i mozda nece trajati tako dugo. Ocajnicki nam je potrebno da pokrenemo Srbiju napred dok traje ova prilika – pre nego sto izgledi za nove parlamentarne izbore ponovo zaustave politicki proces.


Mislim da bi trebalo da hitno razmotrimo reformu drzavne zajednice, koja ce je drzati netaknutom barem do datuma revizije iz Ustavne povelje, ali ce ipak pruziti sansu Srbiji, narocito, da napreduje u procesu stabilizacije i asocijacije, bez ikakve blokade. Verujem da bi pristup dvostrukog koloseka u vezi sa sporazumom o stabilizaciji i asocijaciji, koji bi odrzao predsednika Marovica, ministra spoljnih poslova Draskovica i ministra odbrane Davinica na njihovim funkcijama, postigao oba cilja. Ucinio bi verovatnijim resavanje problema Srbije sa Haskim tribunalom zato sto bi oni za to bili nagradjeni. Posto bi drzavna zajednica nastavila da postoji, ne bi ometala vremenski raspored medjunarodne zajednice za resavanje konacnog statusa Kosova. Sve sto bismo uradili je da priznamo da pokusaj harmonizovanja dve ekonomije nece uspeti. To je ionako jasna realnost.


Shvatam da ova ideja predstavlja znacajnu promenu nase sadasanje politike, ali verujem da su sazreli uslovi da se o ovome ozbiljno razmisli. Jasno mi je da i predsednik Marovic i predsednik Tadic, obojica pristalice drzavne zajednice, u toj ideji vide velike prednosti. Sledeci Gymnich (polugodisnji neformalni sastanak sefova diplomatija clanica EU) mogao bi biti dobra sansa za ministre spoljnih poslova da razmotre kompletno pitanje.


Tvoj Kris


Frontline Updates
Support local journalists