Hrvatska: obnavljanjem sudskog procesa ublazen pritisak na Sanadera

Proslotjedno ponistenje kontroverzne presude donesena na sudjenju za ratne zlocine pocinjene 1992. u vojnom zatvoru Lora u Splitu predstavlja pokusaj Hrvatske da uvjeri Haski tribunal u to da je i sama sposobna procesuirati tu vrstu sudskih postupaka.

Odluka od 19. kolovoz/augusta uslijedila je nakon sto je na prvobitnu presudu Zupanijskog suda – kojom su osmorica osumnjicenih za mucenje srpskih zatvorenika pusteni na slobodu – zalbu podnio splitski okruzni javni tuzilac.

Sutkinja Vrhovnog suda Zlata Lipnjak Bosanac ponistila je prvobitnu presudu i nalozila odrzavanje novog sudjenja osmorici pred novim sudskim vijecem. U obrazlozenju te odluke, ona je konstatirala da ju je donijela zbog toga sto su u okviru prethodnog postupka cinjenice utvrdjivane “nekorektno i nepotpuno”.

Odluka o obnavljanju postupka donesena je u trenutku kada Hrvatska nastoji pokazati kako su njeni sudovi – usprkos presuda poput one koja je donesena u slucaju Lora – sposobni za preuzimanje sudjenja za ratne zlocine koja je Haski tribunal voljan prepustiti lokalnom sudstvu.

Zagreb na umu ima prije svega predstojece sudjenje cetvorici hrvatskih generala – Mirku Norcu, Rahimu Ademiju, Ivanu Cermaku i Mladenu Markacu – kao i eventualne nove optuznice koje bi iz Tribunala mogle stici do kraja ove godine.

U slucaju Lora na optuzenickoj su se klupi nasla osmorica pripadnika 72. voda Vojne policije – Tomislav Duic, Tonci Vrkic, Miljenko Bajic, Josip Bikic, Davor Banic, Emilio Bungur, Ante Gudic i Andjelko Botic. Oni su optuzeni za ratne zlocine koji su u periodu od ozujka/marta do rujna/septembra 1992. pocinjeni nad civilima.

Optuzba je tvrdila da su okrivljene oosbe ponizavale, zlostavljale i mucile zatvorenike koji su bili uglavnom srpske nacionalnosti. Nenad Knezevic i Gojko Bulovic su od povreda koje su tom prilikom zadobili i izdahnuli, dok su dvojica prezivjelih zatvorenika – Milosav Katalina i Djordje Katic – pretrpeli teske tjelesne ozljede.

Prvobitno sudjenje, kojim je predsjedavao sudac Slavko Lozina, izazvalo je zestoke kritike – kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Poznato je, naime, da se sudac uoci svakog saslusanja rukovao sa svim optuzenicima, otvoreno izrazavajuci naklonost prema njima.

Na njegov su racun izrecene kritike i zbog toga sto je jedno od saslusanja zapoceo cestitkama izrecenim na racun hrvatske nogometne reprezentacije zbog pobjede koju je ona na Svjetskom prvenstvu ostvarila u mecu s Italijom. Tom prilikom je posve neprikladno napomenuo i kako je – ako Hrvatska udje u finale – spreman odloziti sudsku raspravu.

Obrazlazuci oslobadjajucu presudu koju je izrekao, Lozina se nedvosmisleno narugao iskazu koji je o tretmanu zatvorenika u Lori dao Miroslav Katalina, posto je konstatirao kako “ni Rambo ne bi prezivio” one muke kojima je zatocenik toboze bio izlozen.

Odlukom o obnavljanju sudskog postupka zadovoljan ce prije svega biti premijer Ivo Sanader, ciji glavni politicki cilj – da Hrvatska u Evropsku Uniju stupi vec 2007. – ne moze biti postignut ukoliko ne bude uspostavljena puna suradnja s Haskim tribunalom.

Brisel je u vise navrata Zagrebu ukazivao na probleme u oblasti sudstva i na to da oni moraju biti rijeseni prije no sto Hrvatska zatrazi prijem u EU.

Sanader je svjestan ce hrvatsko javno mnijenje, koje haske optuzenike uglavnom dozivljava kao heroje, lakse prihvatiti sudjenja za ratne zlocine, pa i eventualno kaznjavanje pocinilaca, ukoliko se sudski postupci budu odigravali na domacem terenu, umjesto u Nizozemskoj.

“Izvrsna vlast ne moze utjecati na sudske presude, ali odluka Vrhovnog suda da ponisti presudu izrecenu u slucaju Lora predstavlja veliko olaksanje”, izjavio je funkcionar ministarstva pravosudja koji je zelio ostati anoniman.

“Presuda splitskog suda bila je skandalozna, i da je Vrhovni sud nije ponistio, Hrvatska bi se nasla u krajnje nezavidnoj situaciji”, dodao je spomenuti duznosnik.

“To bi izazvalo velike nedoumice oko toga treba li se Haski tribunal zaista odreci ijednog sudjenja osobama koje se vec nalaze u Hagu i prepusti ih Hrvatskoj.”

Odluka Vrhovnog suda stize u pravi cas i zbog toga sto joj je neposredno prethodilo dramaticno oslobadjanje generala Tihomira Blaskica, koje je uslijedilo nakon sto je zalbeno vijece Tribunala prvobitnu kaznu u trajanju 45 godina smanjilo na svega devet.

Blaskic je gotovo odmah i stigao kuci [jer je u zatvoru vec proveo osam godina], sto je izazvalo pravu eksploziju trijumfalizma i radosti u Hrvatskoj, cime je – kao sto je poznato – Medjunarodni sud bio u prilicnoj mjeri iznerviran.

Euforija koja je pratila Blaskicev povratak – a u sklopu koje je potpredsjednica vlade, Jadranka Kosor, pred televizijskim kamerama zagrlila i poljubila osudjenika – u Hagu je naisla na vrlo negativan odjek.

Tako ce odluka Vrhovnog suda u slucaju Lora vjerojatno odagnati ta prethodno izazvane neprijatne osjecaje, te smanjiti zabrinutost onih medjunarodnih institucija koje su, poput Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), kritizirale raniju presudu.

Sef misije OESS-a za Hrvatsku, Piter Semnebi (Peter Semneby), izjavio je da odluka Vrhovnog suda predstavlja znacajan korak naprijed za hrvatsko sudstvo. Ta odluka je donesena “u skladu s primjedbama koje je iznijela misija OESS-a koja je nadgledala sudjenja za ratne zlocine u Hrvatskoj”, rekao je on.

OESS je – zajedno sa institucijama kao sto su njujorska Medjunarodna organizacija za zastitu ljudskih prava (Human Rights Watch), te Hrvatski Helsinski odbor (HHO) – prvobitnu presudu u slucaju Lora ocijenio kao pristrasnu, isticuci da je na sudjenju bila pruzena otvorena podrska optuzenicima.

Predsjednik HHO-a Zarko Puhovski izjavio je: “Na sudjenju u Splitu vladala je pristrasna atmosfera, koja je izazvala ozbiljne primjedbe, kako domace, tako i medjunarodne javnosti.” Prema njegovom predvidjanju, odluka ce Vrhovnog suda – naprotiv – “djelovati smirujuce” na strasti koje su prethodno bile probudjene.

Nimalo neocekivano, sudac Lozina bio je znatno manje odusevljen odlukom o ponistenju vlastite presude u slucaju Lora. On je ocijenio da je takvom odlukom Hrvatska zapravo podlegla medjunarodnom politickom pritisku.

“Neprihvatljivo je da u Hrvatskoj odluke donosi OESS”, rekao je on. “OESS, medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih prava, britansko ministarstvo vanjskih poslova i americki State Department nasilno su isposlovali odluku Vrhovnog suda.”

Lozina je dodao: “Ponosan sam na svoj rad i uvjeren sam da svoj posao obavljam profesionalno i korektno.”

Sudac Lozina takodjer je iznio i kritike na racun aktualne hrvatske ministrice pravosudja, Vesne Skare-Ozbolt, tvrdeci da je i ona – svojim javnim izjavama – izvrsila pritisak na sudove.

Ministarstvo pravosudja je pak saopcilo kako je odlucno u svom nastojanju da poboljsa kvalitetu hrvatskog sudstva, najavljujuci kako ce u sklopu tih napora osigurati da suci ubuduce zadovoljavaju najvise strucne standarde.

Ministrica medjutim nije zeljela komentirati Lozininu optuzbu da se i osobno umijesala u ovaj osjetljivi sudski proces.

“Nemam obicaj komentirati odluke suda”, rekla je ona. “Vrhovni sud je najvisi sud u zemlji i njegove odluke moraju biti u potpunosti postovane. Predstoji novo sudjenje i ja se nadam da ce na njemu najzad biti utvrdjena istina.”

Drago Hedl je stalni suradnik IWPR-a.