Tito Vodi U Prvom Izbornom Krugu U Makedoniji

Ubedljiva pobeda ovog socijaldemokrate, primorava drugoplasirane kandidate da donesu brze odluke od strategijske vaznosti, dok vladajuca VMRO-DPMNE partija nagovestava velike unutrasnje promene.

Tito Vodi U Prvom Izbornom Krugu U Makedoniji

Ubedljiva pobeda ovog socijaldemokrate, primorava drugoplasirane kandidate da donesu brze odluke od strategijske vaznosti, dok vladajuca VMRO-DPMNE partija nagovestava velike unutrasnje promene.

Thursday, 10 November, 2005

Tito Petkovski, kandidat Socijalistickog demokratskog saveza Makedonije (SDSM), partije dosadasnjeg predsedika Kira Gligorova, zadobio je znacajnu pobedu u prvom krugu makedonskih predsednickih izbora. Medjutim, iznenadjujuci rezultati ostalih kandidata i veliki manevri iza kulisa, nagovestavaju da se jos svasta moze dogoditi u drugom krugu.


Sudeci po preliminarnim izbornim rezultatima koje je objavila drzavna izborna komisija, 65,2 odsto registrovanih glasaca ucestvovalo je u prvom izbornom krugu, 31.oktobra. Petkovski je zadobio znacajnu vecinu od 32,7 odsto ukupnih glasova. Zamenik ministra spoljnih poslova, Boris Trajkovski, clan Unutrasnje makedonske revolucionarne organizacije, demokratske stranke makedonskog nacionalnog jedinstva (VMRO-DPMNE), koja je vladajuca stranaka sadasnje koalicije, predstavlja drugoplasiranog kandidata sa 20,9 odsto glasova.


Kandidati druge dve partije vladajuce koalicije, Vasil Tupurkovski iz Demokratske alternative (DA) i Muharem Nexhipi iz Demokratske partije Albanaca (DPA), obezbedili su 15, 5 odsto i 14,9 odsto glasova. Stojan Andov iz Liberalne demokratske stranke dobio je 10,7 odsto. Drugi kandidat etnickih Albanaca, Muhamed Halili, iz Partije demokratskog prosperiteta (PDP) nalazi se na poslednjem mestu sa 4,4 odsto glasova.


PDP tvrdi da se na ovim izborima najvise varalo u istoriji Makedonije. Ali ovoj partiji, koja je iscepkana na frakcije, treba objasnjenje za katastrofalan gubitak njenog kandidata. Uprkos nekim neregularnostima, medjunarodni i domaci posmatraci su se slozili da su izbori bili posteni i slobodni. Sto se tice same PDP, izgleda da je ona pred raspadom i da vise ne predstavlja ozbiljnu politicku snagu.


Posle, iznenadjujuce visokih glasova za socijaldemokratskog kandidata Petkovskog, koji je dobio 120 hiljada glasova vise nego Trajkovski, predstavnik VMRO-DPMNE, vodi se borba oko glasova kandidata koji su izasli iz prvog kruga.


I Tupurkovski i vodja DPA Arben Xhaferi rekli su da svojim glasacima nece reci za koga da glasaju. Andov, liberal, cija je politicka platforma bliska Petkovskom, trenutno vodi pregovore sa SDSM i VMRO-DPMNE. Sudeci po njegovoj kampanji i cinjenici da je njegova partija u opoziciji, najverovatnije ce on na kraju podrzati Petkovskog, kao i vecina njegovih glasaca.


Ukoliko Tupurkovski ne podrzi jednog od kandidata, i njegove pristalice izadju na drugi krug glasanja, ocekuje se da ce se njihovi glasovi ravnomerno rasporediti, sa malom mogucom prednoscu za Trajkovskog, iz VMRO-DPMNE. Sto se tice glasanja etnickih Albanaca, jedina sigurna stvar je da Petkovski nece dobiti znacajnu podrsku njihovih redova, jer se smatra da je on protiv Albanaca. Osnovna pitanje u pogledu albanskih glasaca je da li ce oni uopste glasati.


Izjave Tupurkovskog i Xhaferija pokrenule su glasine o razlicitom scenariju: da ce se oni truditi da njihovi glasaci ne glasaju u drugom krugu. Tupurkovski, kome pocetkom ove godine nije poslo za rukom da postane kandidat vladajuce koalicije, jos uvek zeli predsednicko mesto. Xhaferi nije srecan zbog mogucnosti da clan VMRO postane predsednik. Obojica su zestoki protivnici bilo koje druge opcije, to jest da Petkovski iz SDSM partije pobedi na izborima.


Ovakve spekulacije zavise od izbornih pravila koji nalazu da se u drugom krugu glasanja mora pojaviti vise od pedeset odsto glasaca. U svakom drugom slucaju, citav proces se mora ispocetka ponoviti. Neke ankete su uoci izbora predvidjale da ce Tupurkovski imati mali broj glasova. Izgleda da je on prosao iznenadjujuce dobro sa 15,5 odsto glasova. U novom krugu glasanja, on bi se mogao pojaviti u ulozi viteza na belom konju koji bi sebi mogao obezbediti dugo prizeljkivanu poziciju zajednickog kandidata koalicije.


Ovakav ishod dogadjaja bi, medjutim, predstavljao ozbiljan udarac demokratiji. On bi ukazao na stari nacin postavljanja izbornih blokova, koji se stvaraju (ili sprecavaju) po komandi. Ovim bi se pokazalo da neki vodeci politicari odbacuju da prihvate rezultate demokratskog glasanja ukoliko ono nije po njihovoj volji.


S druge strane,moguce je da Tupurkovski i Xhaferi skrivaju svoje karte da bi izvukli sto vise povlastica od strane VMRO-DPMNE, ukoliko podrze Trajkovskog.


Ma kakav bio rezultat pri glasanju zakazanom za 14.novembar, prvi krug glasanja izazvao je zbog slabih rezultata rascep unutar redova VMRO-DPMNE. Nekoliko opstinskih sefova partije dobilo je otkaz, a ocekuju se dalje cistke.


U medjuvremenu, mesni clanovi partije zahtevaju ostavke na vrhu. Nekoliko njih je zatrazilo ostavku Doste Dimovske, potpredsednika partije i zamenika premijera. Kao sef osoblja unutar same partije, ona je glavni krivac za lose rezultate na izborima. Ukoliko ona bude primorana da ode, to bi predstavljalo ozbiljan udarac za Ljubca Georgijeskog, lidera partije i premijera, ciji je ona bila glavni oslonac poslednjih godina.


U medjuvremenu, ubrzo posle izbora potparol Georgijevskog najavio je veliko izmestanje vlade. Nekoliko visokih funkcionera se spominju kao moguce zrtve, ukljucujuci pro-bugarsko krilo VMRO-DPMNE. Pominje se moguca smena ministra finansija Borisa Stojmenova, jednog od glavnih predstavnika poslovnog krila partije, koji je bio jedan od glavnih finansijera partije u godinama provedenim u opoziciji.


Ministri koji pripadaju partiji Tupurkovskog, i moguce Xhaferijefoj stranci DPA bice najverovatnije zamenjeni, medju njima i ministar spoljnih poslova Aleksandar Dimitrov.


Istovremeno, ova dva mladja koaliciona partnera zahtevaju vecu ulogu u vladi, u svetlu njihovih izbornih rezultata i slabog glasanja za Trajkovskog. I Tupurkovski i kandidat DPA, Nexhipi, prosli su bolje nego za vreme parlamentarnih izbora 1998.godine, dok je Trajkovski doziveo tezak poraz u odnosu na rezultat iz iste godine.


Tupurkovski je vec izdaleka nagovestio da njegova partija moze napustiti vladajucu koaliciju ukoliko ne dodje do pronena u vladi. On nije iskljucio mogucnost parlamentarne krize ili cak ranih parlamentarnih izbora. Vreme ce pokazati da li su glasine o mogucem bojkotu izbora bile tacne. U medjuvremenu izmedju dva glasanja, postaje ocigledno da ce makedonska politicka scena izgledati interesantija nego pre, ali manje stabilna.


Stefan Krause je politicki analiticar koji poslednjih godinu dana radi u Skoplju u okviru Medjunarodne krizne grupe.


Frontline Updates
Support local journalists