Da Li Ce Rumunija Biti Iskljucena?

Bukurest je odlucio da se dodvori Zapadu i da se integrise u evropske institucije. Medjutim, Rumuni izrazavaju skepsu prema Paktu za stabilnost jugoistocne Evrope.

Da Li Ce Rumunija Biti Iskljucena?

Bukurest je odlucio da se dodvori Zapadu i da se integrise u evropske institucije. Medjutim, Rumuni izrazavaju skepsu prema Paktu za stabilnost jugoistocne Evrope.

Wednesday, 16 November, 2005

Dok se sleze prasina posle proslomesecnog samita u Sarajevu ciji je cilj izgradnja stabilnosti na Balkanu, Rumuni se pitaju na cemu su. Mnogima nije potpuno jasan tacan politicki sadrzaj predlozenog Pakta za stabilnost, dugorocna vizija medjunarodne zajednice za region i kolicina novca koja se nalazi na raspolaganju za revitalizaciju privrede.


Po dolasku iz Sarajeva, rumunski predsednik Emil Konstantinesku je zvucao optimisticki: "Razvoj jugoistocne Evrope je postala primarno pitanje koje privlaci medjunarodnu paznju," rekao je. "Ovo je prvi put da velike sile nisu jednostavno nametnule resenja u regionu."


Na Konstantineskua je utesno delovala reafirmacija principa nepromenljivosti medjunarodnih granica i garancija za teritorijalni integritet i jedinstvo postojecih zemalja.


Pominjanje federalizma ili autonomije nije popularno u Rumuniji, koja, kao i druge balkanske drzave, ima svoje manjine. Kosovski sukob i ono sto Rumuni smatraju ofanzivom Budimpeste za autonomiju za etnicke Madjare u sprskoj pokrajini Vojvodini nacionalisti tumace kao korak u pravcu prekrajanja medjunarodnih granica.


1,7 miliona etnickih Madjara u Rumuniji koji najvecim delom zive u Transilvaniji na zapadu zemlje se vec deset godina bore za vecu personalnu i kulturnu autonomiju a delimicno su bili i uspesni. Njihov status manjine je poboljsan od 1996. godine kada je na parlamentarnim izborima pobedila koalicija centra i desnice a nova vlada zacrtala kurs evropske integracije i clanstva u NATO-u.


Ova ogromna zelja u delu vlade da se dodvori Zapadu takodje objasnjava i cvrstu podrsku NATO bombardovanju protiv Jugoslavije. Vecina Rumuna se protivila intervenciji i saosecala sa Srbima, a zemlja je zabelezila znacajne trgovinske gubitke koji su posledica rata.


Bukurest je vise zainteresovan za integraciju u evropske institucije i prikljucivanje NATO-u nego za regionalnu saradnju, sto je bila jedna od glavnih tema Sarajevskog samita. Zapravo, Rumuni ne zele da ih medjunarodna zajednica svrstava u istu kategoriju kao i ostale balkanske zemlje po pitanju politickog, ekonomskog i socijalnog razvoja.


Ipak, vlada deluje razocarano jer sve vise izgleda, da bez obzira na retoriku, Zapad namerava da posveti vise paznje zapadnom Balkanu, a ne Rumuniji i Bugarskoj.


U nedavnoj studiji rumunskog ministra inostranih poslova se zakljucuje, "Rumunija ce biti gubitnik ukoliko se zemlje jugoistocne Evrope budu smatrale homogenim blokom u smislu evropske integracije."


U dokumentu se zalaze da bi Rumunija trebalo da tezi ulasku u evropske institucije na osnovu svojih zasluga i predlaze intenzivnije ucesce zemlja sa vec postojecim dogovorima o pridruznom clanstvu Evropskoj uniji u razlicitim evropskim inicijativama.


U drugom rumunskom predlogu zahteva se osnivanje radne grupe u okviru G-8 koja bi se specijalizovala za pitanja obnove u jugoistocnoj Evropi.


U studiji se ocenjuje kao malo verovatno da ce Rumunija primiti kompenzaciju za ekonomske gubitke koji su izazvani postovanjem embarga protiv Jugoslavije, iako joj je ta pomoc obecana. Umesto toga, predlaze se da se podrska pruzi onim preduzecima iz Rumunije koji ce se nadmetati za ugovore za projekte obnove u bivsoj Jugoslaviji.


Na samitu u Sarajevu, Konstantinesku je prezentirao dokument u kome se navodi cetrdesetak projekata u oblasti infrastrukture, ukljucujuci i obnovu zgrada, mostova, puteva i pruga koji su unistene u NATO bombardovanju, i osposobljavanje elektricne mreze i vodovoda na Kosovu, a, na duzi rok, i u samoj Jugoslaviji.


Vlada je svesna da nece uzivati zapadnu podrsku ukoliko Rumunija ne bude sebe mogla da predstavi kao faktor regionalne stabilnosti. Pod ovim podrazumeva dobre odnose sa susedima, ucesce u projektima sa obe strane granice, postovanje prava manjina i ljudskih prava, i mere protiv korupcije i organizovanog kriminala.


Na osnovu studije Ministarstva inostranih poslova, jedini nacin da zemlje jugoistocne Evrope napreduju u ekonomskom smislu je da im se pruzi pristup stranim trzistima, a pogotovo trzistu Evropske unije. Medjutim, ukupan izvoz svih zemalja u regionu koje vec imaju ugovore o pridruzenom clanstvu sa Evropskom unijom predstavljaju manje od 1 odsto ukupnog uvoza u EU.


Takodje se predlaze da se obezbede povoljni uslovi za ulazak poljoprivrednih proizvoda na trziste Evropske unije. Stavise, u studiji se ocenjuje da "vlade ne bi trebalo da imaju moc da stite neefikasne nacionalne industrije od spoljne konkurencije" da bi izlecile privredu i borile se protiv korupcije.


Ipak, ocenjuje se da ekonomska integracija predstavlja "veoma veliki problem", jer balkanske zemlje, na srednji rok, nisu u stanju da se suoce sa pritiskom strane konkurencije. "Samo umereni protekcionizam, selektivan i uz pomoc medjunarodnih tela, moze da stvori ekonomsku strukturu koja je sposobna za autonoman rast," zakljucuje se u studiji.


Medjutim, nisu bas svi u Rumuniji optimisti kada su u pitanju sadasnji trendovi. I nacionalisti i levicari kritikuju politiku kojom se podilazi Zapadu zbog onoga sto nazivaju "konzumerizmom." Umereni se zale da ne postoji jasna vizija o obnovi regiona, o njegovom razvoju i o integraciji u Evropu. Ukoliko Pakt o stabilnosti ne iznedri konkretne dobiti, neminovno je da ce obicni ljudi ostati skeptici.


Marian Kiriak je urednik vesti u MediaFax News Agency u Bukurestu i urednik tromesecnog casopisa Foreign Policy (Spoljna politika) koji izdaje Rumunsko akademsko drustvo.


Frontline Updates
Support local journalists