Makedonija: Opasnost od mina

Neeksplodirane mine, zaostale nakon oruzanog sukoba u Makedoniji, i dalje su ozbiljna opasnost za seosko stanovnistvo.

Makedonija: Opasnost od mina

Neeksplodirane mine, zaostale nakon oruzanog sukoba u Makedoniji, i dalje su ozbiljna opasnost za seosko stanovnistvo.

Friday, 22 February, 2002

Cemal Sabani, zemljoradnik iz sela Opaje kod Lipkova, pokazuje neeksplodiranu granatu na svojoj njivi. "Uzasavam se i same pomisli sta bi moglo biti ispod", kaze on.


Oblast Lipkova, na severu Makedonije, prepuna je ovakvih, potencijalno smrtonosnih podsecanja na proslogodisnji oruzani sukob. To sprecava zemljoradnike da obradjuju svoje njive i nastave sa obnovom porusenog u svojim selima.


Prema podacima Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta, ICRC, zaracene strane su koristile staru i nekvalitetnu municiju. Usled toga je problem sa neeksplodiranim eksplozivnim sredstvima u Makedoniji ozbiljniji nego na drugim popristima sukoba.


Ova organizacija tvrdi da u drugim delovima Balkana protivpesadijske i protivtenkovske mine, kao i kasetne bombe predstavljaju vecu opasnost po lokalno stanovnistvo.


Saso Jovanovic, iz Matejca, drugog sela u oblasti Lipkova, do sada nije mogao da se vrati kuci jer je razrusena u borbama. "Nadam se da cu na prolece otici tamo da obnovim svoju kucu, ali se plasim da cu nagaziti na minu medju rusevinama", kaze on.


Strah obicnih ljudi od granata i mina uticao je, takodje, na saobracaj na lokalnim drumovima. "NATO snage su ocistile glavne puteve, ali nama je potreban tim koji bi proverio sporedne puteve, inace ih ljudi nece koristiti", kaze Sali Jonuzi, predsednik mesne zajednice sela Tearce u tetovskoj oblasti.


Mada jos uvek nema dokumentovanih dokaza o siroj rasprostranjenosti protivpesadijskih mina u Makedoniji, kako smatra Medjunarodni komitet Crvenog krsta, to se ipak ne moze u potpunosti iskljuciti. Pri tom, takva opasnost, ako postoji, ogranicena je na oblasti oko Tetova, Kumanova i Skoplja gde su se vodile najzesce borbe.


Zaostala eksplozivna sredstva vec su uzela danak u ljudskim zivotima. Nedavno je jedan mladic nastradao, a cetvorica drugih su zadobili ozbiljne povrede prilikom eksplozije u Bervenici u oblasti Tetova. Proslog novembra, srednjoskolci koji su putovali autobusom UNHCR-a za dlaku su izbegli teze povrede kada je vozilo naislo na mine na putu Skoplje-Radusa.


Od proslog avgusta, ICRC sprovodi kampanju ciji je cilj podizanje svesti javnosti o opasnosti od neeksplodiranih borbenih sredstava i mina. Odstampano je i podeljeno skoro 50.000 brosura. Oko 355 clanova Crvenog krsta Makedonije proslo je obuku i osposobljeno da vodi kurseve o merama bezbednosti za stanovnike ugrozenih podrucja.


Fondacija "International Trust Fund", osnovana u Sloveniji 1998., takodje je bila aktivna u operaciji uklanjanja neeksplodiranih borbenih sredstava i mina. Ova organizacija radila je u Makedoniji od proslog oktobra kada su pristigli timovi za deaktiviranje mina iz Bosne i Hercegovine da bi ocistili oblasti oko Kumanova, Tetova i Skoplja. Ovi timovi ocistili su skoro dva miliona kvadratnih metara. Privremeno su obustavili svoje aktivnosti pocetkom ove godine, ali planiraju da se ponovo late posla na prolece.


Prioritet ove fondacije su sela u onim podrucjima koja u manjoj meri posecuju druge medjunarodne organizacije. Takav je slucaj sa oblascu Likovo-Kumanovo. Zoran Taneski, portparol fondacije, kaze da ce makedonski timovi proci obuku kada se nastavi sa radom na ciscenju mina. "Oni bi trebalo da pomognu pri uklanjanju mina iz onih sela gde su se odvijale borbe", kaze Taneski.


Uklanjanje neeksplodiranih borbenih sredstava i mina nece, medjutim imati nikakvog smisla ukoliko se borbe nastave ovog proleca. Proslog meseca, bivsi borci Oslobodilacke nacionalne armije, ONA, i makedonski nacionalisti iskazivali su poprilicnu ratobornost.


Srecom, cini se da su tenzije splasnule tokom poslednjih sedmica. Ipak, stanovnistvo je s razlogom zabrinuto. Oni strahuju da bi i najmanja provokacija mogla pokrenuti novi talas sukoba i ponistiti sve sto je do sada uradjeno. "Plasimo se da ce se ponovo razbuktati sukob - i spreciti nas da obradjujemo svoja polja i ove godine", kaze Sabani.


Irfan Agusi je novinar dnevnog lista na albanskom jeziku "Fakti".


Frontline Updates
Support local journalists