SUDSKA HRONIKA: Slucaj Tuta & Stela
Srbi i Hrvati svojevremeno sklopili nagodbu o sudbini Mostara.
SUDSKA HRONIKA: Slucaj Tuta & Stela
Srbi i Hrvati svojevremeno sklopili nagodbu o sudbini Mostara.
Optuzba je protekle sedmice nastavila postupak izvodjenja dokaza u procesu protiv Mladena Naletilica "Tute" i Vinka Martinovica "Stele", dvojice bivsih zapovednika Kaznjenicke bojne Hrvatskog vijeca obrane (HVO). Optuzeni su za kljucnu ulogu u kampanji etnickog ciscenja protiv Bosnjaka u Hercegovini (jugozapadna Bosna), tokom 1993. godine.
Optuzba ne tvrdi da su optuzeni delovali samostalno, vec u sklopu sireg plana u organizaciji HVO i hrvatske vlade.
Svedoceci protiv dvojice optuzenih, Seid Smajkic je, kao hercegovacki muftija (najvisi muslimanski svestenik), rekao da je HVO odgovoran za izazivanje "katastrofe" koja je zadesila lokalnu prestonicu Mostar.
Muftija se tom prilikom detaljno osvrnuo na navodnu srpsko-hrvatsku nagodbu o podeli Bosne, koja je podrazumevala i to da nad Mostarom potpunu kontrolu preuzmu Hrvati.
Optuzba je pomenutu nagodbu poduprla dokumentima sa sastanka koji su - maja 1992. u austrijskom gradu Gracu - odrzali vodja bosanskih Srba Radovan Karadzic i Mate Boban kao predstavnik bosanskih Hrvata.
Tuzilac je procitao materijale koji su predstavljali "nacrt sporazuma" izmedju dvojice lidera, u kome se pominje da "vise ne postoje nikakvi razlozi za oruzane sukobe izmedju Srba i Hrvata na celokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine".
Muftija je rekao da je realizaciju plana po kome je Mostar trebalo da postane prestonica bosanskih Hrvata HVO otpoceo u prolece 1992, nakon sto su se iz grada povukli Srbi, kao i da je taj plan podrazumevao potpunu marginalizaciju Bosnjaka i bosanskih drzavnih institucija.
Smajkic je izjavio da je HVO fakticki izvrsio drzavni udar protiv civilnih vlasti, te da su ubrzo bez posla ostali svi Bosnjaci koji nisu pristali da izraze svoju lojalnost Herceg-Bosni kao hrvatskoj paradrzavnoj tvorevini.
Protesti Bosnjaka bili su ignorisani, da bi u januaru i aprilu 1993. bosnjackim trupama bili upuceni i ultimatumi da se stave pod komandu HVO. Vojni napad na Bosnjake zapocet je maja 1993, a na udaru su se umnogome nasli civili, koji su deportovani ili zatvarani u logore, i bili izlozeni artiljerijskom gadjanju ili gladi.
Muftija je takodje posvedocio da je kampanja HVO dovela do unistenja najveceg dela islamskih spomenika u Mostaru, pocev od 20 dzamija, preko Starog mosta, do istorijskih gradjevina podignutih u islamskom stilu.
Stradali su i muslimanski svestenici, rekao je on. Dvanaestorica imama bili su odvedeni u logore, a muftija je opisao i kako je jedan od njih ubijen u svojoj dzamiji.
Sudjenje se nastavlja.
Vjera Bogati je specijalni dopisnik IWPR iz Haga i novinar novinske agencije SENSE.
