Rumunija zaostaje u trci za clanstvo u evropskoj uniji

Korupcija i spore reforme glavni su uzroci neuspeha Bukuresta u ispunjavanju kriterijuma za clanstvo u Evropskoj uniji.

Rumunija zaostaje u trci za clanstvo u evropskoj uniji

Korupcija i spore reforme glavni su uzroci neuspeha Bukuresta u ispunjavanju kriterijuma za clanstvo u Evropskoj uniji.

Tuesday, 6 September, 2005

Neuspeh Rumunije da se priblizi prijemu u Evropsku uniju pretezno je rezultat endemske korupcije i nedostatka politicke volje da krene u obracun sa njom, tvrde analiticari.


Ocekivalo se da ce se Rumunija pridruziti drugom talasu uclanjenja u evropsku porodicu, ali 2007. godina kao rok za pridruzivanje Evropskoj uniji deluje sve manje realisticno.


U godisnjem izvestaju Evropske komisije, objavljenom 5. novembra, o napretku koji su ostvarili kandidati za prijem u Evropsku uniju potvrdjuje se da je Rumunija jedini kandidat koji jos uvek nije polozila test u oblasti "funkcionalne trzisne ekonomije".


Ne postoje pisani kriterijumi na osnovu kojih se stice pravo da vas Evropska komisija nazove funkcionalnom trzisnom ekonomijom. Medjutim, vodeci ekonomista Matei Paun kaze za IWPR: "Veoma je vazno da dostignemo taj status jer se to smatra priznanjem reformama koje se sprovode u zemlji i predstavlja jasan pokazatelj da se zemlja moze nadati prijemu u Evropsku uniju. Bez priznanja tog statusa, Rumunija ce imati problema da udje u evropsku porodicu."


Vlada je nedavno ubrzala proces privatizacije i drugih trzisnih reformi u zemlji u pokusaju da impresionira Brisel. Stopa privrednog rasta se uvecava i procenjuje da ce iznositi 4,8 odsto ove godine. Vlada takodje zeli da svede godisnju stopu inflacije ispod deset odsto do kraja 2004. godine.


U izvestaju Evropske komisije priznaju se ova dostignuca, ali se, takodje, ukazuje na odredjene oblasti gde su neophodna poboljsanja. Insistira se da vlada uvede vecu budzetsku disciplinu, popravi situaciju u gubitaskim drzavnim firmama koje trenutno zive od pomoci drzave, te da privatizuje vise privrednih grana.


Ekonomski analiticari koje je intervjuisao IWPR kazu da je prava prepreka korupcija, kao i neuspeh u pokusajima da se ubrzaju reforme koje su neophodne za suzbijanje korupcije.


Strani investitori se cesto zale na rasprostranjenost korupcije u Rumuniji sto otezava poslovanje u toj zemlji. Proslog meseca, nevladina organizacija koja procenjuje nivo korupcije u razlicitim zemljama sveta, "Transparency International", proglasila je Rumuniju trecom po redu najkorumpiranijom zemljom u Evropi, posle Rusije i Albanije. Ova medjunarodna organizacija zapravo tvrdi da se problem pogorsao u poslednjih sest godina.


"Nije se puno toga poboljsalo sto se tice borbe protiv korupcije", rekao je Paun, dodajuci da je korupcija i dalje najozbiljnija prepreka za vece investicije iz inostranstva.


Ovaj problem dodatno pogorsavaju lose napisani zakonski propisi koji se neprestano menjaju sto omogucava razlicita tumacenja zakona i stvara konfuziju jer zvanicnici ponekad traze mito da bi prevideli navodne zakonske prepreke ili prestupe.


Kriticari rumunskih vlasti smatraju da je vladi bilo potrebno isuvise vremena za pokretanje reformi kojima bi se suzbila korupcija u drzavnoj administraciji i pravosudju i pospesila njihova efikasnost. Takodje tvrde da je upravo ovakvo stanje usporavalo privredni razvoj u zemlji.


"Osim sporosti u sprovodjenju privatizacionog procesa, pogotovo u oblasti energetike, jedan broj faktora i dalje predstavlja problem za rumunsku privredu", kaze Sorin Jonita, direktor Rumunskog akademskog drustva, nezavisnog istrazivackog centra. "Pod tim podrazumevamo sporo sprovodjenje reformi u sudstvu i u drzavnoj administraciji. Bez nekorumpiranog, nepristrasnog sudstva i dobrog sistema uprave u zemlji, ne mozemo imati funkcionalnu trzisnu ekonomiju."


Ocekivalo se da ce se ove godine usvojiti cetiri zakona za koja se verovalo da ce izmeniti lice pravosudja u ovoj zemlji, ali su samo dva do sada stupila na snagu. Tempo reformi u drzavnoj administraciji je bio jednako spor, pri cemu vlasti nisu uspeli da sprovedu zakonske propise kojima se ministri obavezuju da javno iznesu svoje imovinsko stanje.


S obzirom na sve ove prepreke, cini se da je sansa Rumunije za pridruzivanje Evropskoj uniji 2007. godine veoma slaba. Uprkos nedavnom uspesima u oblasti ekonomije, Rumunija jos uvek ne ispunjava deset od ukupno trideset formalnih kriterijuma za prijem u evropsku porodicu. Svih deset kriterijuma su ekonomske prirode i smatra se da predstavljaju najveci izazov. Susedna Bugarska, koja ima isti cilja kao i Rumunija - prijem u Evropsku uniju 2007. godine, vec je ispunila 26 uslova, a Evropska komisija je vec opisuje kao "funkcionalnu trzisnu ekonomiju".


"Pod normalnim okolnostima, ne postoje sanse da Rumunija privede kraju pregovore do kraja 2004. godine", kaze Jonita. "Ako se vlada bude ozbiljno potrudila da ubedi Evropsku uniju da 2007. godina ostane u opticaju kao moguci datum pridruzivanja Rumunije evropskoj porodici, to bi znacilo da Brisel odustaje od nekih od svojih uslova... prave teskoce bi izasle na svetlost dana nakon toga, kada Rumunija bude trebalo da ispuni svoja obecanja."


Medjutim, Radu Kracijun, visi analiticar ABN AMRO banke, smatra da nespremnost vlade u Rumuniji da se pozabavi reformama svakako nije mogla doprineti spremnosti Evropske unije da ucini ustupke u slucaju Rumunije. "Upravo zbog toga Evropska unija zeli da pojaca pritisak na Rumuniju uoci predstojecih lokalnih i parlamentarnih izbora umesto da obeca clanstvo u Uniji sto bi bilo ekvivalentno odobravanju ceka bez pokrica rumunskim vlastima", kaze on.


Marijan Kirijak je saradnik IWPR-a iz Bukuresta.


Frontline Updates
Support local journalists